Savavali Faatasi ma le Ekalesia

 

O I LENEI o sina lagona goto i loʻu manava. Sa ou galueaina i le vaiaso atoa ae ou te leʻi tusia nei. I le maeʻa ai ona faitau o faʻamatalaga a le lautele mai i tagata Katoliko taʻutaʻua, i le aufaʻasalalau “mama” i le tagata masani… e manino lava na omai lava moa i le fale. O le le lava o catechesis, amio lelei faʻavae, faitio mafaufauga ma uiga masani i Western Katoliko aganuʻu o loʻo tausia lona ulu le aoga. I upu a le Akiepikopo Charles Chaput o Filatelefia:

… E leai se faigofie auala e fai atu ai. O le Ekalesia i le Iunaite Setete na faia se galuega le lelei o le fausiaina o le talitonuga ma le lotofuatiaifo o Katoliko mo le sili atu 40 tausaga. Ma o lea ua matou seleseleina faʻaiuga - i le malae taʻavale, i o matou aiga ma le le mautonu o o matou lava olaga. —Areti Epikopo Charles J. Chaput, OFM Cap., Tuʻuina atu ia Kaisara: Le Faiga Faʻaupolokiki a le Katoliko, Fepuari 23rd, 2009, Toronto, Kanata

I aso nei, e toʻatele Kerisiano ua lē o toe iloa aʻoaʻoga faavae o le Faatuatua… —Katinale Gerhard Müller, Fepuari 8, 2019, Katoliko News Agency

O le "i'uga" e pei o se nofoaafi malepelepe-pei o se faataitaiga, "Katoliko" faipolotiki e masani ona taʻitaʻia le moliaga e faʻatonuina le faapau pepe, fesoasoani-pule i le ola ma le itupa; po'o faife'au o lo'o tauivi ma faiga fa'afeusuaiga e ufiufi a'o fa'alologo fa'alologo i aoaoga tau amio; po o le aulotu, ua toetoe lava a leai ni leoleo mamoe mo le tele o tausaga i le taimi nei, a le o le taliaina o le talitonuga faasamasamanoa e fai ma o latou talitonuga faasamasamanoa, po o le isi itu, e tausalaina faalauaitele soo se tasi e le talitonu i la latou vaaiga i le tulaga faaleagaga, le liturgy po o le pope e tatau ona i ai.

Ose gaogaosa. Alu i luga o soʻo se upega tafaʻilagi a Katoliko, blog, forum poʻo itulau Facebook ma faitau faʻamatalaga. Latou te maasiasi. Afai e le o aʻu o se Katoliko, o mea ou te faitauina i taimi uma i luga o le initaneti atonu o le a mautinoa ai o le a ou le faia lava. O osofa'iga tautala faasaga ia Pope Falanisisi e toetoe lava a le'i tupu muamua (e ui ina tutusa ma le fa'aupuga a Matini Luteru i nisi o taimi). O le taʻusalaina ma le taʻusalaina e tagata lautele o uso Katoliko e le mulimuli i se faiga faʻalelotu, poʻo i latou o loʻo taliaina se faʻaaliga patino, pe na o le le malilie o le tasi i le isi i isi mataupu, o loʻo i ai i totonu o ia lava se sologa. Aisea?

auā le lotogatasi o le Ekalesia is lana molimau

O lenei mea o le a iloa ai e tagata uma o oʻu soo oe, pe a outou fealofani. (Ioane 13:35)

O le mea lea ua momomo ai lo’u loto i lenei aso. A o tapunia le lalolagi i le Lotu Katoliko (i Sasaʻe, o le vavaeeseina moni o Kerisiano ma tuliesea i latou i lalo o le eleele, a o le itu i Sisifo, o loʻo faʻatulafonoina le Ekalesia e le o iai), o Katoliko lava ia ua saeia e le tasi le isi! 

E amata i le Pope…

 

FA'A'OGA KATOLIKIA

Ou te manatua le aso tonu na amata ai ona teena faalauaitele e le toatele o tagata Katoliko “pulepule” mo le itu na ia filifilia e ave ai le Barque of Peter i:

E le mafai ona faʻamalieina le matagaluega a leoleo a le Ekalesia i le faasalalauina atu o le anoanoaʻi o aʻoaʻoga e fai faamalosi. O le faʻasilasilaga i se faiga faʻamisionare e faʻatauaina mea taua, i mea manaʻomia: o le mea foi lea e faʻafiafiaina atili ma tosina atili ai, o le mea e mu ai le fatu, pei ona faia mo le au soʻo i Emau. E tatau ona tatou sailia se paleni fou; a le o lea, e oʻo lava i maota ma laoa o le Ekalesia e ono paʻu pei o se fale o kata, leiloa le fou ma manogi o le Talalelei. O le folasaga o le Tala Lelei e tatau ona sili atu ona faigofie, loloto, susulu. E mafua mai i lenei manatu faʻavae o le amio mama o loʻo tafe mai. —POPE FRANCIS, Setema 30th, 2013; americamagazine.org

Na ia faamalamalamaina atili i lana uluai apoapoaiga faa-Aposetolo, Evangelii Gaudiume faapea i le taimi nei i le lalolagi ua onā ai tagata i le agasala, e tatau ona toe foi le Ekalesia i le kerygma, le "faaaliga muamua": 

I laugutu o le katekist e tatau ona tatagi pea lava pea le uluai folafolaga: “E alofa Iesu Keriso ia te outou; na ia tuuina atu lona ola e laveai ai outou; ma o lenei o loo nofo o ia i ou tafatafa i aso uma e faamalamalamaina, faamalosia ma faasaolotoina oe.” -Evangelii Gaudiuml. 164

I le avea ai ma se tasi ua sili atu i le tolusefulu tausaga na talaʻi evagelia i le Lotu Katoliko, na ou mauaina atoatoa ai, e pei foʻi o le toʻatele o isi ou te iloa i le faiva. O le fatu o lo tatou faatuatua e le o lo tatou tulaga e tetee atu ai i le faapau pepe, euthanasia, faʻataʻitaʻiga o itupa, ma isi. O le alofa ma le alofa mutimutivale o Iesu Keriso, O Lana sailiga mo e ua leiloloa ma loto momomo ma le faaolataga ua Ia ofoina atu ia i latou.

Ae oka se afa afi na faia e le uluai faamatalaga a le Pope! Ma o le Pope, i le manatu o le tulafono o se mafaufau i totonu o le Ekalesia, ua filifili e le punou, e le taliina le tele o fesili e fesiligia ai o ia e faamanino nisi o ana faamatalaga po o gaioiga fenumiai talu mai lena taimi. Ou te le o fai atu e sa'o le leoa o le Pope. O le faʻamautuina o le au uso i le faʻatuatua e le gata o lona tiute, ae ou te manatu o le a naʻo faamalosia lana apoapoaiga faaevagelia. Ae e pule lava ia po o le ā lona lagona e sili ona lelei e fai ai lena mea. Atonu foi o isi e tatau ia sili atu filemu, aemaise lava pe a tuuaʻia faalauaitele le Tamā Paia i le “aʻoaʻoga sesē” ae e foliga mai e lē o malamalama po o le ā ua taʻua i le Tusi Paia o se aʻoaʻoga sesē po o se lotu sesē. [1]ff. Tali a Jimmy Akins  E le tutusa le le mautonu ma le pepelo.  

Leai. O lenei Pope o le Orthodox, o lona uiga, aʻoaʻoga lelei i le Katoliko uiga. Ae o lana galuega le tuʻu faʻatasia o le Ekalesia i le mea moni, ma e mataʻutia pe a fai o ia e lolo atu i faʻaosoosoga o le tuʻiina o le tolauapiga o loʻo mitamita ai lona alualu i luma, faʻasaga i isi vaega o le Ekalesia… —Katinale Gerhard Müller, “Als hätte Gott selbst gesprochen”, Le faʻata, Fep. 16, 2019, i. 50

O le isi vaega o fevaevaea'iga o le liturgy. I se ituaiga faʻalavelave faʻasaga i modernism ma Pope Francis (lea e manatu nisi o ia o loʻo lagolagoina), o loʻo i ai le faʻatupulaia o le tulaga o le Katoliko o loʻo sailia le Tridentine Liturgy, le tuʻufaʻatasiga Latina tuai. E iai e leai se fa'afitauli ia i latou e fia tapua'i i lena, po'o se isi lava sauniga fa'atagaina. E lē gata i lea, o le lotu Roma o loo iai nei, o le Faifai Misia, ma tusitusiga paia, musika paia, ma le migao o loo siomia ai, e moni lava ua matua faasūsū ma faamanualia, pe afai e le aveesea atoa. O se fa'alavelave moni lava, e mautinoa lava. Ae o le mea e sili atu ona mataʻutia, o le liliu atu lea o nisi o tagata Katoliko e sili atu i le Tridentine sauniga i le au faifeʻau ma le au faipule, o loʻo tumau pea i le tulaga masani o le Misasa, ma le tele o faʻamatalaga lautele, ata, ma pou. Latou te tauemu fa’aaliali ia Falanisisi, tauemu i patele ma fa’amaualalo isi e foliga mai e le “faia” e pei o i latou (tagai Fa'aauupegaina o le Misasa). O se maasiasi e sili atu nai lo isi maasiasi uma o loo tatou onosaia i le Ekalesia i aso nei. E le mafai ona ou ita, faaosoosoina e pei o au. E tatau ona tatou alofa mutimutivale le tasi i le isi, aemaise lava pe a manino le faatauasoina o tagata i le faamaualuga. 

Atonu o se fa'ata'ita'iga mulimuli o le fevaevaea'iga mataga i tulaga fa'alilolilo o le olaga o le Ekalesia. O lea ou te tautala atu e uiga i “faaaliga patino” po o uiga o le Agaga Paia. Ua ou faitau i tala talu ai nei, mo se faataitaiga, o le valaauina o patele, epikopo, katinale ma le faitau miliona o tagata lotu e o atu i Medjugorje i tausaga taʻitasi o ni "tagata faʻatauvaʻa Maria", "tagata tuliloa foliga" ma "tagata maelega", e ui lava o loʻo faʻaauau pea ona iloatino e le Vatican. le mea na tupu iina ma e oʻo lava talu ai nei faamalosiau malaga. O nei faʻamatalaga e leʻi sau mai tagata le talitonu i le Atua poʻo tagata faʻavae, ae "faʻamaoni" Katoliko.

 

O LE FAʻAALIGA

I le 2 Tesalonia 2:3 , na faapea mai ai St. Paulo o le a oo mai le taimi o le a oo mai ai le tele teteʻe faasaga ia Keriso ma le Ekalesia. E tele lava ina malamalama o se fouvale faasaga i aoaoga moni o le Faatuatua. Peitaʻi, i le amataga o le Tusi o Faaaliga, na lomia ai e Iesu Lima Faʻasaoga o le Ekalesia agai i le “conservatives” ma le “progressives.” Pe o aofia ai ea i lenei fouvalega se elemene o le fouvale faasaga i le Sui o Keriso, e le gata ia i latou e teena aʻoaʻoga Katoliko, ae o i latou foi e teena le pule faapope i le igoa o le “faigalotu” (ie. o ai e ulu atu i le vaeluaina)?[2]"vaevaega o le teena lea o le gauai atu i le Pope Roma po o le fesootai ma tagata o le Ekalesia e usiusitai ia te ia.” —Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 2089

O le filo masani i mea uma ua ou otooto atu i luga o le mea moni lava o le teenaina o le pule a le Sui o Keriso ma le Magisterium lea, o le mea moni, o ia lava e taufaaleaga ona e faʻaleagaina ai se molimau faʻamaoni a le Katoliko.

Latou, o lea, savavali i le ala o le taufaʻamataʻu sese o e talitonu e mafai ona latou taliaina Keriso o le Ulu o le Ekalesia, ae le pipiʻi faamaoni i Lana Pule i le lalolagi. Ua latou aveʻese le ulu vaʻaia, gaui fusi vaʻaia o le lotogatasi ma tuʻua le Tino Faʻasisila o le Faʻaola e matua nenefu ma manuʻa, o i latou o loʻo sailia le malu o le faʻavavau faʻaolaina e le mafai ona vaʻai i ai pe maua. -POPE PIUS XII, Mystici Corporis Christi (I luga o le Mystical Body of Christ), Iuni 29, 1943; n 41; faʻatau ie

I le faaiuga o lana lauga e uiga i le afio mai o le Anetikeriso po o le “tagata solitulafono,” ua tuuina mai ai e St. Paulo le vaifofo:

O le mea lea le 'au uso e, ia tutumau ma uʻu mau i tu ma aga na aʻoaʻoina ai outou, a le o se tuugutu poʻo se tusi a matou. (2 Tesa 2: 13-15)

Ae e le mafai e se tasi ona pipiimau i tu ma aga na aoaoina ai i tatou e aunoa ma le tumau i le taimi e tasi i le mafutaga ma le Pope ma epikopo i le mafutaga ia te ia—fa'apalapala ma mea uma. O le mea moni, e mafai e se tasi ona iloagofie ia i latou ua oo atu i le fevaevaea'i ma Roma, le liliuese o o latou talitonuga mai le faatuatuaga moni e tasi. Na faatuina e Keriso Lana Ekalesia i luga o le papa e tasi, ma o Peteru lena. 

O luga o [Peteru] na Ia fausia ai le Ekalesia, ma ia te ia na Ia tuuina atu ai mamoe e fafaga. Ma e ui lava na ia tuuina atu le pule i le au aposetolo uma, ae na ia faatuina se nofoa e tasi, ma faapea ona faavaeina e ala i Lana lava pule le puna ma le faailoga o le autasi o Ekalesia… ua tuuina atu le faamuamua ia Peteru ma o lea ua faamanino mai ai e na o le tasi lava. Lotu ma le nofoa e tasi… Afai e le taofimau e se tagata lenei autasi o Peteru, pe na te manatu o loo ia umia pea le faatuatua? Afai na te tu’ua le Nofoa o Peteru na fausia ai le Ekalesia, pe o iai ea lona talitonuga o lo’o i totonu o le Ekalesia? - St. Cyprian, epikopo o Carthage, "I luga o le Lotogatasi o le Ekalesia Katoliko", n. 4;  O Le Faatuatua o Tama Muamua, Vol. 1, itu. 220-221

Ae o le a le mea e tupu pe a fenumiai le Pope pe foliga mai o loʻo ia aʻoaʻoina se mea e faʻafeagai? Oi, o lona uiga e pei o le muamua na faia e pope? 

Ae ina ua oo atu [Peteru] i Anetioka, sa ou [Paulo] tetee atu ia te ia i ona luma, aua ua tausalaina o ia… na ou iloa ai ua latou le faamaoni i le upu moni o le talalelei (Kalatia 2:11-14).

E lua mea e ave i ai. O se uso Epikopo o lē na tuuina atu se “faasaʻoga a le tupu” a le pope muamua. Lona lua, na ia faia “i ona fofoga.” 

Ina ua fesiligia po o le a lana fautuaga ia Pope Falanisisi e tali atu ai i katinale “Dubia” o loo faatalitali pea mo se tali mai ia te ia, fai mai [Kardinal] Müller o le mataupu atoa e le tatau lava ona faalauiloa faalauaitele ae sa tatau ona faia i totonu. “Matou te talitonu i le Ekalesia e tasi a Keriso ua tuufaatasia i le faatuatua ma le alofa,” o lana tala lea. -Le LaulauIa 17th, 2019

E lei faatuina e Iesu se Ekalesia ma le loto i ai i luga o le fogaeleele, ae o se tino, ua faatulagaina ma se faatulagaga na Ia tuuina atu i ai Lana lava pule. O le faamamaluina o lena pule o le faamamaluina lea o Keriso. Aua na Ia fetalai atu i Ona soo:

Poʻo ai lava faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu. Poʻo ai lava teena oe teena aʻu. Ma ai se teena aʻu, teena le na auina mai aʻu. (Luka 10:16)

… O lenei Magisterium e le sili atu i le Afioga a le Atua, ae o lana auauna. E aʻoaʻoina naʻo mea ua tuʻuina atu iai. I le faʻatonuga mai le lagi ma le fesoasoani a le Agaga Paʻia, e faʻalogo ai i lenei mea, puipuia ma le faʻamaoni ma faʻamalamalamaina ma le faʻamaoni. O mea uma na te faʻatuina mai mo le talitonuina e pei ona faʻaalia mai faʻaalia mai le Atua e aumai mai lenei mea e tasi o le faʻatuatuaga o le faʻatuatua. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 86

E mafai ona e vaʻai i le mea o loʻo oʻo mai uso e ma tuafafine-ma pe aisea ua ou lagona ai se maa i loʻu manava. E foliga mai o loo tatou agai atu i luma, ma ua i ai i se taimi o le a i ai i latou o le a faalauiloaina se ekalesia pepelo, o se e tetee i le talalelei. I le isi itu, o loo i ai ma o le a i ai foi i latou o le a teena le pule faapope o Pope Francis, ma manatu o loo latou tumau pea i le “lotu moni.” O le a maua i le ogatotonu o le a i ai le malologa o ē, a o taofimau i tu ma aga a le Ekalesia, o le a tumau pea i le mafutaga ma le Sui o Keriso. Ou te talitonu o le a avea ma se vaega tele o le oo mai o le "tofotofoga" lea e fai mai le Catechism o le a "luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu."[3]CCC, n. 675

Afai e te le manao e faaseseina oe e le agaga o anetikeriso ua taatele i le lalolagi i aso nei, o se agaga o fouvale, lea “tu ia tumau ma taofimau i uputuu na aoaoina ai outou.” Ma sa aoaoina outou, uso e ma tuafafine, e Peteru ma le au Aposetolo ma i latou sui i le tele o seneturi.

[E] le pule aʻu e usitaʻi i faʻifeʻau o loʻo i totonu o le Ekalesia — i latou ia, pei ona ou faʻaalia, o loʻo avea ma tofi mai le 'au aposetolo; i latou na, faʻatasi ai ma le soloaʻiga o le epikopo, ua mauaina le sese sese o le upu moni, e tusa ma le finagalo malie o le Tama. —St. Irenaeus o Lyons (189 TA), Faʻasaga i Lē, 4: 33: 8

Afai e te manaʻo e savavali saogalemu ma Keriso, oe tatau lava savavali faatasi ma Lana Ekalesia, o lona uiga lana Tino Fa'alilo. Sa i ai se taimi na ou tauivi ai ma le aoaoga a le Ekalesia e uiga i le puleaina o fanau. Ae nai lo le avea ma se “cafeteria Catholic” e filifili ma filifili po o afea e malie ai i le Faamasinoga, sa ma taliaina ma loʻu toalua aoaoga a le Ekalesia (tagai O Se Molimau Vavalalata). Luasefulu fitu tausaga mulimuli ane, e toavalu le ma fanau ma fanau a fanau e toatolu (e oo mai i le taimi nei!) ma te le mananao lava e ola i se sekone e aunoa ma lena. 

A o'o mai finauga a pope, e faaaliga tumaoti, i le Faafouga Faufautua (“papatisoga i le Agaga”), e fesili faaleaoaoga faavae, aua ne'i avea ma ou lava pule, se tama'i Vatikana, pope nofoa fa'ata'avalevale. Ia lotomaualalo. Tuuina atu i le Magisterium moni. Ma ia iloa o le Ekalesia e paia i le taimi e tasi ae e aofia ai foi ma tagata agasala, mai luga i lalo. Ia iloatino i o le Tina, e tago atu i lona lima, ae le tuuese ona o le fau tautau po o le faufau.  

Talitonu ia Iesu, o lē na te leʻi fausia Lana Ekalesia i luga o le oneone, ae o le papa—o le iʻuga, e le mafai lava ona manumalo faitotoʻa o seoli, e tusa lava pe vevela teisi mai lea taimi i lea taimi… 

O la‘u poloa‘iga lenei:
ia outou fealofani e pei ona ou alofa atu ia te outou.
(Tala Lelei o lenei aso)

 

FAITAU FUAFUAGA

O le pule faapope e le tasi le Pope

Le Nofoa o le Papa

Iesu, o le Atamai poto

Pope Falanisisi I… 

Medjugorje… Le Mea E Te Le Iloa

Medjugorje, ma le ulaula fana

Mafuaʻaga ma le Oti o Mealilo

 

O Mark e sau i Ontario ma Vermont
i le Tautotogo 2019!

vaʻai iinei mo nisi faamatalaga.

O Mareko o le a taina le manaia matagofie o le pao
McGillivray kitara acoustic faia e lima.


vaʻai
mcgillivrayguitars.com

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Tali a Jimmy Akins
2 "vaevaega o le teena lea o le gauai atu i le Pope Roma po o le fesootai ma tagata o le Ekalesia e usiusitai ia te ia.” —Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 2089
3 CCC, n. 675
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.