Na faʻaleaogaina le palota a Pope Francis?

 

A vaega o katinale lauiloa o “St. Mafia a Gallen ”e foliga mai na manaʻo ia Jorge Bergoglio na filifilia e faʻalauteleina a latou lisi o mea faʻaonapo nei. O tala o lenei vaega na aliaʻe mai i nai tausaga ua tuanaʻi ma ua taʻitaʻia ai nisi e faaauau pea ona fai mai o le palota a Pope Francis, o le mea lea, e le aoga. 
 
 
TOLU TALI I LENEI TUPE ALU

1. E leai ma se katinale se tasi e faʻasao, e aofia ai Cardinals Francis Arinze, Robert Sarah,[1]ff. O lena Pope Francis - Vaega II poʻo Raymond Burke,[2]ff. Tulieseina o le Laʻau Sese ua i ai foi sili atu pei faaataata E leʻi aoga le feagaiga faapope talu ai le faalavelaveina o lea vaega. I se isi itu, ua latou toe faʻamautinoaina lo latou faʻamaoni ia Pope Francis e ui lava i ni feeseeseaʻiga latou te ono i ai. 

O le Emeritus Pope Benedict XVI, o tagata uma, e mautinoa lava le faauilavea i nisi auala pe a ia masalomia foi o le tetee i le pope na suitulaga ia te ia. Ae na ia faʻamautinoaina pea lona tuʻufaʻatasi ma Francis ma le aʻiaʻi atoatoa o lana faamavaega.[3]ff. Tulieseina o le Laʻau Sese

E matua leai lava se masalosalo e uiga i le moni o laʻu faamavaega mai le matagaluega a Petrine. Pau lava le tuutuuga mo le aoga o laʻu faʻamavaega o le saolotoga atoa o laʻu filifiliga. O masalosaloga e faʻatatau i lona aoga e faigofie tele… O laʻu galuega mulimuli ma le mulimuli o le lagolagoina lea o le tusi a Pope Francis Francis i le tatalo. —POPE EMERITUS BENEDICT XVI, Vatican City, Fep. 26th, 2014; Zenit.org

Ma le isi, i le tala faʻasolopito a Benedict talu ai nei, na fesiligia manino ai e le suʻesuʻe a le pope o Peter Seewald, pe na aafia le 'Epikopo litaea o Roma i le' taufaamataʻu ma taupulepulega leaga. '

Na pau lava na o mea valea. Leai, o se mea saʻo-i luma mataupu ... leai se tasi na taumafai e faʻamataʻu aʻu. Afai na taumafai le mea lena semanu ou te le alu aua e te le faʻatagaina e alu ona o oe o i lalo o le mamafa. E leʻo le tulaga na semanu ou te faʻatau i ai poʻo le a lava. I se isi itu, o le taimi sa i ai - faafetai i le Atua - o se lagona o le manumalo i faigata ma se lagona o le filemu. O se lagona e mafai ai e se tasi ona faʻamautinoa le toe faʻamau i le isi tagata. -Benedict XVI, Tusi Mulimuli i Ana Lava Upu, ma Peter Seewald; i. 24 (Bloomsbury Lomiga)

O le naunautaʻiga lava o nisi e aveʻese Francis mai le mea ua latou naunau ai e fautua mai o Pope Benedict o loʻo taoto iinei - o se pagota tafafao i le Vatican. Nai lo le ofoina atu o lona ola mo le upu moni ma le Ekalesia a Keriso, e sili ia Benedict nai lo le sefe o lona lava paʻu, pe sili ona lelei, puipuia ni mea lilo e ono atili ai ona faʻaleagaina. Ae afai o le tulaga lena, o le matua Pope Emeritus o le a i ai i agasala matuia, e le gata mo le pepelo, ae mo le lautele lagolagoina se tamaloa na ia iloa e avea ma antipope. I se isi itu, sa manino lava le manino o Pope Penitito i lana Faʻaaliga Lautele mulimuli ina ua ia faamavae mai le tofi.

Ua ou le toe tauaveina le malosi o le tofi mo le faafoeina o le Ekalesia, ae i le sauniga o le tatalo ou te tumau ai, i se isi faaupuga, i le lotoa o Sagato Peter. —Fepuari 27th, 2013; faʻatau ie 

 
3. O Katinale o loʻo auai i ni feagaiga faapope ua faia se tautoga o le faalilolilo i lalo ole tiga o le tapeina o le ekalesia. Leai se tasi na te iloa le mea na tupu iina (pe o le mea sili e le tatau). Ma e faʻapefea ona i ai i se tasi ni "totonu" faʻamatalaga na soli e le konoferate tulafono, i loʻu manatu, e leai se mea nai lo le masalosalo masalosaloga.
 
4. E le afaina pe a o le tiapolo lava ia na tuleia i luma Jorge Bergoglio o "lana sui tauva." Le taimi lava na siitia ai le pailate fou i le Nofoa o Peter, naʻo ia e umiaina ki o le Malo ma paʻu i lalo o folafolaga a le Petrine a Keriso. O lona uiga, e malosi atu Keriso nai lo o Satani ma mafai ona galueina mea uma i le lelei. E leai se mea e le mafaia e le Atua-tusa lava pe "manaʻoga o le tagata lava ia" atonu e iai pe leai foi se pope.
 
5. O le tala e faapea o le “St. Gallen kulupu ”poʻo le" mafia "(pei o nisi o latou taʻua latou lava) faʻamalolosi mo Francis i se le faʻatulafonoina faiga i luma o le conclave, na faʻamalamalamaina e le tusitala o Cardinal Godfried Danneels (o se tasi o le vaega o sui) o le na muamua faʻaalia lenei. Ae fai mai, "o le palotaina o Bergoglio na o gatasi ma le faʻamoemoe o St. Gallen, i lena mea e leai se masalosalo. Ma o le faʻatulagaina o lana polokalame o le Danneels ma ana faʻamatalaga sa iai talanoaina mo le sefulu tausaga. ”[4]ff. ncregister.com (E le masalomia le tele o katinale na manatu o le filifiliga o John Paul II poʻo Benedict XVI na tutusa foi ma a latou sini). O le vaega a St. Gallen na foliga mai na faʻateʻaina ina ua maeʻa le feagaiga a le 2005 na filifilia ai Katinale Joseph Ratzinger i le pulega faapope. E ui na lauiloa le vaega a St.Gallen e tetee i le faiga palota a Ratzinger, ae mulimuli ane faamamaluina e le Katinale Danneels le susuga ia Pope Benedict mo lana taʻitaʻiga ma mataupu silisili.[5]ff. ncregister.com
 
6. E matua matautia lava mo Katoliko le amata luluina o lenei ituaiga masalosaloga ile faatulafonoina ole pule faapope. Ose mea e tasi mo katinale latou te o mai ai e lapataʻi le au faʻatuatua e le faʻatulafonoina le palota, o le latou tiute lea… o seisi mea mo tagata lotu poʻo lotu e faʻasalalau nei ituaiga o tuʻuaiga, lea e naʻo le afaina ai o le lotogatasi o le Ekalesia ma faʻavaivaia le talitonuga a i latou e vaivai le faʻatuatua. “Aua le ai i aano o manu pe a mafua ai ona agasala lou uso,” o le apoapoai atu lea a Sagato Paulo.  
 
7. Tusa lava pe manaʻo lenei vaega toʻaitiiti e filifilia se tasi tamaloa, e 115 katinale na palota i lena aso, e sili mamao atu nai lo le toʻatele o i latou na faia fua lenei "mafia." O le faʻailoa atu o nei katinale na latou faʻaosofia lagona pei o ni tamaiti aulelei e aunoa ma so latou lava mafaufau, o se taufaʻaleaga lea i o latou mafaufau ma se faʻamasinoga o lo latou faʻamaoni ia Keriso ma Lana Ekalesia. 
 
8. Afai na manaʻomia e le vaega a St.Gallen se tagata toe fuataʻiina, latou te ono le fiafia ona o le faʻamaoni ma le faʻamaoni e Pope Francis o aʻoaʻoga tau amio uma a le Ekalesia. Pope Falanisisi I…). O le mea moni, pei ona faʻailoa mai i O Faʻasaʻoga e LimaE leʻi faʻamamaina e Pope Francis upu mo i latou e iai le mafaufau o St.
O le Pope, i lenei tulaga, e le o le pule silisili ae o le auauna maualuga - o le "auauna a auauna a le Atua"; o le tagata e faʻamautinoaina le usiusitaʻi ma le gauaʻi o le Ekalesia i le finagalo o le Atua, ma le Tala Lelei a Keriso, ma le tu masani a le Ekalesia, tuu ese uma manaʻoga faaletagata, e ui lava i le - i le finagalo o Keriso lava Ia - o le "Faifeʻau silisili ma Faiaʻoga o tagata faamaoni uma" ma e ui lava i le mauaina o le "silisili, tumu, vave, ma lautele mana masani i le Ekalesia". —POPE FRANCIS, upu faʻaiʻu e uiga i le Sinoti; Katoliko News Agency, Oketopa 18th, 2014 (laʻu faamamafa)
O lona uiga, o le latou "taupulepulega" masalomia na foliga mai ua le manuia mo soo se uiga taua "toe fuataʻiga" -e ui e manino lava o se anti-Evagelia mataupu o loʻo taumafai e faʻamalosi i totonu, e pei ona faʻaalia e sinoti e lua. E le faapea la o le auala a Pastor Francis e fai le finauvale pe le mafai ona naʻo faitioga. O le mea moni o i latou ma se saolotoga agenda o loʻo omai mai fafie, ma o lenei ou te finau, o se mea lelei. E sili atu le iloa poʻo ai luko nai lo latou nonofo i lalo o le ufiufi o faʻalapotopotoga vaomatua.
 
9. I le avea ai ma Kerisiano o le faʻatuatua, e le mafai ona tatou amio e pei o Francis o loʻo ia te ia se tulaga faʻapolokiki i le Ekalesia. O le paia tofi tofia, ma o lea, Keriso lava Ia tumau pea le kovana sili ma tufuga o le Ekalesia. O se faʻailoga o le leaga catechesis poʻo le leai o se faʻatuatua pe a tatou amio e pei o Iesu Keriso e faʻafuaseʻi ona leai se mana i luga o le itu a Peter's Barque E pei ona ou fai atu muamua, e mafai e le Alii ona valaauina Francis i le fale i lenei lava po pe faaali atu ia te ia i se faaaliga — pe a fai Na ia manatu o le tamaloa o le a faaleagaina ia lava faavae o le Ekalesia. E leai se tagata o le a faʻatagaina e faia lenei mea, peitaʻi. E oʻo lava i faitotoʻa o seoli o le a manumalo i le Ekalesia. O le taimi lava na uu ai e le sui o Peter ki o le Malo, ua avea foi o ia ma “papa” i le tulaga o Pita — e ui lava i faaletonu ma le natura agasala o le tamaloa lava ia.
O le Peter mulimuli ane i le Penetekoso… o le Peteru lava lena e tasi, ona o le fefe i tagata Iutaia, na faafitia ai lona saolotoga faa-Kerisiano (Kalatia 2 11–14); o ia lava o le papa ma maa tuʻia. Ma pe faʻapea i le gasologa o le talafaasolopito o le Ekalesia o le Pope, le sui o Peter, sa i ai i le taimi e tasi Petra ma Skandalon—O le papa o le Atua ma le mea e tausuai ai? —POPE BENEDICT XIV, mai le Das neue Volk Gottes, i. 80ff
10. E pei ona taʻua e le apologist Tim Staples e uiga i masalosaloga le talafeagai, 'o le taimi lava e amata ai le "fefete" faasaga i le pope, e le maalofia le mauaina o tagata e aufaatasi i le finau faitau le pope (poʻo seisi "sini") ma le iʻuga i le mafaufau e faʻaalia le leaga ma i puipui tagata o le Atua mai le leaga o le aʻoaʻoga a Pope Francis. Ma o lenei ua avea ma sili ona le maloloina, e fai atu sina mea. '[6]ff. timstaples.com Ou te taʻua o le "hermeneutic of suspicion" lea e amata ona vaʻai mea uma o le Pope faia e pei o lalo-lima ma faʻaluaina poʻo mea uma na ia fai mai o fork-tongued tonguisi.
 
O le mea lea, e malaia o ia pe a fai na te faia ma malaia pe a le faia… ma ua amata ona manumalo ia Satani se manumalo uiga ese ma o le "faʻailoga tumau o le lotogatasi" o le puleʻaga faapope ua matua faʻaleagaina lava, ma tagata o le Atua ua amata ona liliu atu le tasi i le isi - faʻapena foi , pei o luko. 
 
 
FAITAU FUAFUAGA
 
 

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.