Pe a Tatau Ona Oo Mai Vaega

O vao i totonu o saito…

 

IS vaevaega taimi uma leaga? 

Na tatalo Iesu ina ia tatou faia “Ia tasi uma.”[1]cf. Ioane 17:21 E foliga mai la i ona foliga o le fevaevaea'iga o se mea mata'utia. O le mea moni, tatou te vaʻai i fua o se lalolagi malepelepe o loʻo siomia ai i tatou aʻo faʻavavevave le malepelepe o talanoaga faʻale-malo, ua toe faʻaalia le faʻailoga lanu, ma o tagata taʻitoʻatasi ma malo o loʻo faʻateleina le faʻalavelave i lalo o faʻamataʻu fou o sauaga. E iai a agaga o le fouvalega i le ea, o se agaga o vevesi. E foliga mai o se agaga lelei, faapalepale, ma amiotonu, ae o le mea moni, o le agaga o aneti-Keriso aua e teena le upumoni (ma na fetalai Iesu, “O aʻu o le upu moni”). O se agaga ua faamoemoe e fuli le faatulagaga atoa faapolokiki ma tapuaiga. O le mea tonu lava lea na lapatai mai ai Pius XI o le a oo mai, ma o lea ua manino mai ia i tatou uma—o se…

… Taupulepulega leaga… e faʻatosina tagata e faʻatoʻilaloina le faʻasologa atoa o mataupu a tagata ma tosina atu i latou i talitonuga leaga o lenei Socialism ma Communism… —POPE PIUS IX, Nostis ma Nobiscum, Faʻafiafiaga, n. 18, Tesema 8th, 1849

Mo se faʻataʻitaʻiga, i le faaiuga o le vaiaso talu ai, na osofaʻia ai e le tamaitai fai pese o Ann Hathaway le "tala faʻasolopito" o loʻo faia i tatou i le tane poʻo le fafine, faʻaopoopo:

Ou te talisapaia lenei nuu [LGBT] aua o le a tatou le tau na ona fesiligia lenei tala, o le a tatou faaleagaina. Tatou talepeina lenei lalolagi ma fausia se lalolagi e sili atu. —lauga i le Taui Tutusa a le Atunuu i le Tausamiga a le Atunuu a le Human Rights Campaign, Post Niu Ioka, Setema 16th, 2018

Afai e foliga mai e le faapalepale ma fevaevaea'i, e mafua ona e sa'o.

O se fou le faapalepale ua salalau, e matua manino lava. … O se lotu le lelei ua faia i se faiga saua e tatau ona mulimuli uma ai tagata. Ole saolotoga lena-talu ai-mo le mafuaaga lava e tasi o le saolotoga mai le tulaga muamua. —POPE FAʻAMATALAGA, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, i. 52

O le ā le lalolagi “sili atu” e manaʻo Ann e fausia? E le taua, aua afai e mafai ona toe faauigaina le upumoni mai le tasi aso i le isi, o le lalolagi atonu e filifilia e Ann i le aso, atonu o le a matua faaleagaina e se isi tagata taeao, o lē e sili atu lona malosi, tupe, po o faatosinaga. O le mea ua tatou molimauina i lenei itula, o se tuuga i le va o malo ma talitonuga e faatoilaloina le faatulagaga o loo i ai nei ma toe avea ma foliga o se tagata. Ma o lea, ua atili ai ona avea i tatou ma se fevaevaeaiga, malepelepe, lapataia Pope Benedict, talu ai o le lumanaʻi e le o toe fausia i luga o se maliega mama e faʻavae i luga o faʻamaoni.

O le teteʻe i lenei gasetoto o mafuaʻaga ma ia faʻatumauina lona agavaʻa mo le vaʻaia o mea taua, mo le vaʻaia o le Atua ma tagata, mo le vaʻaia o le mea lelei ma le mea moni, o le fiafia masani e tatau ona tuʻufaʻatasia tagata uma o le loto lelei. O le lumanaʻi o le lalolagi o loʻo lamatia. —POPE BENEDICT XVI, Lauga i le Roman Curia, Tesema 20, 2010

Ua iloa e i latou e tetee ia Iesu Keriso lenei mea. Ordo ab chaos: “faatonu mai le vevesi.” O le mau lena a lena vaega faalilolilo a Freemasons lea na lapataia ai pope mo le silia i le seneturi. 

Peitaʻi, o fevaevaeaʻiga e lē o se mea leaga; o le mea moni, o nisi taimi e tatau ai. E pei ona ta’ua e Sagato Paulo i le faitauga muamua o le Misasa o lenei aso:

Ua ou faalogo pe a outou potopoto o se Ekalesia e i ai fevaevaeaiga ia te outou, ma i se vaega ou te talitonu i ai; e tatau ona iai ni vaega iā te outou ina ia iloa ai foʻi o ē ua faamaonia iā te outou. 

Talu mai le pontificate o Francis, a su'ega tele ua amata ona faaalia i latou o e faamaoni ia Keriso, ma i latou e le faamaoni (cf. Le Suʻega). I le toe taʻua o tusi i Ekalesia e fitu i le Tusi o Faaaliga, na faaalia ai e Pope Francis i le Sinoti mulimuli tofotofoga o loo feagai ma tagata Katoliko "saoloto" ma "saoloto" i aso nei (tagai O Faʻasaʻoga e Lima). O lea la, o loo tatou molimauina le tutupu mai o vao leaga i le saito—o i latou o leoleo mamoe ma i latou o luko i ofu mamoe; i latou o loʻo faʻalauiloaina se ituaiga o Aneti-Alofa Mutimutivale ma i latou o loo salalau atu Le Alofa Mutimutivale Moni o Keriso… o i latou o soo o Iesu, ma i latou o e mulimuli ia i latou lava.

Ioe, a o tatalo ina ia “tasi i tatou uma,” sa silafia foʻi e Iesu o tane, fafine ma tamaiti uma ua tuuina atu i ai le meaalofa o le saʻolotoga e filifili ai. Ma e tatau ona tatou filifili pe o le a tatou faamemelo i se olaga agasala, pe avea ma “faatusa o le Atua” lea na foafoaina ai i tatou e le Alii. Ona o lea, ua faia ai e Iesu lenei tautinoga loloto:

E te manatu na 'ou sau e faʻatupu le filemū i le lalolagi? Leai, ou te fai atu ia te oe, ae o le fevaevaeai. Mai le taimi nei i luga o se aiga o le lima o le a vaevaeina, tolu faasaga i le lua ma le lua faasaga i le tolu; o le a fevaevaeai le tama i lona atalii ma le atalii e faasaga i lona tama, o le tina e faasaga i lana tama teine ​​ma le afafine e faasaga i lona tina, o le tina-i-tulafono faasaga i lana tama teine-tulafono ma le afafine-i-tulafono e faasaga i lona tina -le-tulafono. (Luka 12: 51-53)

Ua taʻu mai e le Tusi Paia o le a oo mai le taimi i le lalolagi o le a saunia ai le “saito” Pe a lulu e le Atua le vao leaga mai le saito. Pe a saili faatasi tagata e faatoilaloina le nofoalii o Keriso ma faatu a'e o latou manatu i Lona tulaga. Na lapatai mai St. Paulo e uiga i lenei "liliuese" o le a oo mai ma le taimi o le solitulafono:

‘Aua ne‘i fa‘asesēina ‘outou e se tasi i se mea; auā e lē oo mai lava [le Aso o le Alii], seʻi vaganā ua muaʻi oo mai le fouvale, ma faaalialia le tagata o le amioleaga, o le atalii o le malaia, o lē e tetee ma faamaualuga o ia lava i mea uma ua taʻua o atua po o mea e tapuaʻi i ai e nofo i le malumalu o le Atua, ma folafola atu o ia lava o le Atua. ( 2 Tesa 2:3-5 )

O lenei Anetikeriso, e pei ona faamatalaina e uputuu o le “tagata o le amioleaga,” o le mea mulimuli lava lea e soli ai saito i le iʻuga o lenei tausaga o lē o le a faatagaina e le Atua aemaise lava mo i latou e teena le upu moni. O le a avea o ia ma meafaigaluega a vāega lea o loo taʻua e le Catechism o le a aumaia “se taufaasesē faalotu e ofoina atu i tagata se vaifofō manino i o latou faafitauli i le tau o le liliuese mai le upu moni.” [2]Catechism a le Ekalesia Katoliko, l. 675

O le afio mai o le amioleaga e ala i le gaioiga a Satani o le a i ai ma le malosi uma ma faʻatagaga faʻailoga ma mea ofoofogia, ma faʻasesēga leaga uma mo i latou o le a fano, aua na latou mumusu e fiafia i le upu moni ma o lea na faʻaolaina ai. O le mea lea e faʻaoʻo ai e le Atua i luga o i latou le manatu sesē malosi, 'ina' ia latou talitonu ai i le mea sesē, 'ina' ia taʻusalaina tagata uma o ē leʻi talitonu i le 'upu moni, a' ua fiafia i latou i le amioletonu. (2 Tesa 2: 9-12)

O fea o tatou i ai nei i se eschatological lagona? E finauina o loʻo tatou iai i totonu ole teteʻe ma o le mea moni lava o se malosi faʻasesega ua oʻo mai i luga o le tele o tagata. O le taufaasese ma le fouvale lea e atagia mai ai le isi mea o le a tupu: ma o le a faʻaalia le tagata o le amioleaga. —Article, Msgr. Charles Pope, “O Nofoaga Lenei Lenei o le Faamasinoga o le a Sau?”, Novema 11th, 2014; tesi

A'o faateteleina le Afa Tele o lo'o tatou ulu atu i ai, e fa'apea fo'i ma fevaevaea'iga. E tatau ina ia faamamaina le lalolagi mo le isi tausaga. “Ia mataala ma tatalo,” uso e ma tuafafine, ina ia maua outou i le itu taumatau...

 

 

FAITAU FUAFUAGA

A amata ona ulu le vao

Fouvalega Nei!

Tala pepelo, Fouvalega Moni

 

AUAU I LE VAIASO NEI:

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Ioane 17:21
2 Catechism a le Ekalesia Katoliko, l. 675
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.