O LE UPU NEI I FAITAUGA TELE
mo Ianuari 25th, 2014
Tausamiga o le Liuaina o Sagato Paulo, Aposetolo
Tusitusiga faʻa Liturgical iinei
O I LENEI e talitonuina e le tele o le au paʻia ma mea faʻalelotu i le Ekalesia o se mea na tupu e lauiloa o le "Malamalama": o se taimi e faʻailoa mai ai e le Atua i tagata uma o le lalolagi i le taimi e tasi le tulaga o latou agaga. [1]ff. Le Mata o le Afa
Sa ou faaleoina se aso sili ona lelei… lea e tatau ai i le Faamasino mataʻutia ona faaali atu lotofuatiaifo uma o tagata ma faataʻitaʻi tagata uma o ituaiga uma o tapuaiga. Lenei aso o le suiga, o le Aso Sili lea na ou taufaʻamataʻu i ai, faʻamafanafana i le ola manuia, ma mataʻutia i tagata lotu uma. —St. Edmund Campion, Cobett's complete Collection of State Trials…, Vol. Ou, i. 1063.
Faʻamanuiaina Anna Maria Taigi (1769-1837), lauiloa ma viʻia e pope mo lana ofoofogia faʻaaliga vaʻaia, talanoa foi e uiga i se mea na tupu.
Na ia taʻua o lenei susulu o le mafaufau e mafua ai le faaolaina o le tele o agaga aua e toatele e salamo ona o lenei "lapataiga"… lenei vavega o le "malamalama ia te ia lava." —Faa. Joseph Iannuzzi i totonu Anetikeriso ma le iʻuga taimi, itulau 36
Ma talu ai nei, Venezuela mystic, Auauna a le Atua Maria Esperanza (1928-2004) fai mai,
O lotofuatiaifo o nei tagata pele e tatau ona luluina ma le malosi ina ia mafai ona latou "faatulagaina lelei o latou fale"… Ua latalata mai le taimi sili, o se aso sili o le malamalama ... o le itula o filifiliga mo tagata. —Ibid, P. 37 (Volumne 15-n.2, Tusitusiga o loʻo faʻaalia mai le www.sign.org)
O le faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia mo lenei mea na tupu o loo i le Faaaliga Mataupu e 6 lea o loo faamatalaina ai e St.o se Tamai Mamoe na foliga mai na fasia. " [2]cf. Faʻaaliga 5:6 E manino lava e le o le toe afio mai i le mamalu. Ae, o se taimi o le talitonuga; se taimi o le filifiliga…
Na latou alalaga atu i mauga ma papa, “Pau mai ia i luga ia te i matou, ma ia natia ai i matou mai i fofoga o lē o loo tiʻetiʻe i le nofoālii ma le toʻasā o le Tamaʻi Mamoe, auā ua oo mai le aso tele o lo latou toʻasā, o lē na te mafaia foʻi ona tatalia. ?”… Ona ou iloa atu lea o le isi agelu ua alu aʻe mai Sasaʻe, o loo uuina le faamaufaailoga a le Atua soifua. Na ia alaga atu ma le leo tele i agelu e toʻafā o ē na tuuina atu i ai le mana e faaleagaina ai le laueleele ma le sami, “Aua neʻi faaleagaina le laueleele, po o le sami, po o laʻau, seʻia matou tuu le faamaufaailoga i muaulu o auauna a lo tatou Atua. ” (Faaaliga 6:16-7:3)
O Sagato Faustina fo’i na mua’i va’ai i lenei mea na tupu i le Tama’i Mamoe na fa’asatauroina. O lana tala e faapitoa le taua ona ua tatou iloa, e tusa ai ma ana faaaliga faamaonia, o loo tatou ola nei i le “taimi o le alofa mutimutivale” [3]ff. Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Tusi a St St Faustina, n. 1160 pe a oʻo mai lenei mea na tupu:
Ae ou te lei sau o le Faamasino amiotonu, ou te muamua atu o le Tupu o le Alofa Mutimutivale. A o leʻi oo mai le aso o le faamasinotonu, o le a tuuina atu i tagata se faailoga faapea i le lagi: O le a tineia le malamalama uma i le lagi, ma o le a iai le pogisa tele i le lalolagi uma. Ona iloa ai lea o le faailoga o le satauro i le lagi, ma mai avanoa na tutu'i ai lima ma vae o le Faaola o le a oo mai ai malamalama tetele e susulu atu ai le lalolagi mo se vaitaimi. -Iesu ia St. Faustina, Tusi o le Alofa Mutimutivale Paia, Tusi, n. 83
Pe na e mafaufau ea po o le a le mea o le a tupu pe a uma lenei mea? Pe a faia e alii uma, tamaitai, ma tamaiti iloa o loo soifua Iesu? O afea o le a vaai ai tagata i o latou agaga i totonu e pei ona foliga mai ai le Atua ia i latou, e peiseai o la latou faamasinoga patino?
O faitauga o aso nei ua aumai ai ni tali. Ina ua oo mai le “aso tele o le malamalama” iā Saulo, e na o le pau lea o le taʻua he na liua. O isi na ō faatasi ma ia i le auala e sauāina ai Kerisiano na faalogo foʻi i le siʻufofoga o Iesu [4]cf. Galuega 9:7 — ae e leai se tala o latou o faatasi ma St. Paul. O le mea moni, ua tatou iloa na mulimuli ane sauaina ma faamaturoina le Aposetolo e ana uo.
E faapena foi, pe a oo mai le “Malamalama,” o le a tali mai nisi e pei o St. Paul: “O le a se mea ou te faia, Le Alii e?” A o tapunia e isi i latou lava mai le Malamalama, ae filifili le “faailoga o le manu feai” i luga o le faamaufaailoga a le Tamai Mamoe.
E le na'o Sagato Paulo na maua se fa'aaliga. Ua faapea foi le soo o Anania, ua tali mai,O a'u lenei o le Alii.” Ma ua auina atu o ia e Iesu e galue i le pule, ma le mana, ma le mana o le Agaga Paia.
E faapena foi, pe a oo mai le Malamalama, o le a fetalai atu Iesu ia i latou o loo sauniuni i le Potu Maualuga, i le toafa o o latou loto, ma o le a auina atu i latou i le mana o le Agaga Paia. O le a Ia fetalai atu ia i latou e pei ona Ia faia i le Talalelei o aso nei:
O atu i le lalolagi atoa ma folafola atu le Talalelei i tagata uma. O lē e fa‘atuatua ma papatisoina e fa‘aolaina; o lē e lē fa‘atuatua e fa‘asalaina. O nei faailoga o le a faatasi ma i latou o e talitonu…
O outou o le malamalama o le lalolagi. ( Luka 5:14 )
O lenei “mataupu fou i le talaiga” ou te talitonu o le Tama Paia ma le Agaga Paia o loo i’u lava ina saunia le Ekalesia a o tatou latalata atu i le Aso o le Alii. [5]ff. Faustina, ma le Aso o le Alii
Maʻeu loʻu manaʻo e suʻe upu saʻo e faaosofia ai le naunau mo se mataupu fou o le talaʻiga e tumu i le aasa, olioli, limafoaʻi, lototele, alofa le faatuaoia ma le tosina atu! Ae ua ou iloa e le lava upu faamalosiau sei vagana ua mu le afi o le Agaga Paia i o tatou loto.. —POPE FRANCIS, Evangelii Gaudium, l. 261
Ua e sauni?
Ia vivii atu ia Ieova outou nuu uma;
ia outou vivii atu ia te ia, outou nuu uma!
(O le salamo nei, 117)
FAITAU FUAFUAGA
- O afea e sau ai le Fa'amalamalamaga? Faitau O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega
Ina ia maua le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Meaʻai Faʻaleagaga mo Mafaufauga o se faʻamalositino tumau.
Faafetai mo lau lagolago!
Faamatalaga Faʻamatalaga
↑1 | ff. Le Mata o le Afa |
---|---|
↑2 | cf. Faʻaaliga 5:6 |
↑3 | ff. Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Tusi a St St Faustina, n. 1160 |
↑4 | cf. Galuega 9:7 |
↑5 | ff. Faustina, ma le Aso o le Alii |