O Ai Oe e te Faamasino ai?

OPT. FAAMANATUGA O
O LE ULUAI MARTYRS O LE EKALESIA ROMA PAIA

 

"WHO e te faamasino ea? ”

E foliga amioatua, a ea? Ae a fai o nei upu e faʻaaoga e 'alo ese ai mai le faia o se amio lelei, fufuluina lima o le tagata lava ia tiutetauave mo isi, ia tumau le le mautonu i le feagai ai ma le le tonu ... o lona uiga o le palaʻai. Morati relativism o le palaʻai. Ma o aso nei, ua tatou aʻafia i le palaʻai-ma o lona iʻuga e le o se mea laʻititi. Ua taʻua e Pope Benedict…

...o le fa'ailoga sili ona mata'utia o taimi… e leai se mea e ta'ua o se leaga i totonu ia te ia lava po'o se lelei ia te ia lava. E na o le "sili atu nai lo" ma le "sili atu le leaga nai lo". E leai se mea e lelei pe leaga ia te ia lava. E fa'alagolago mea uma i tulaga ma le iuga o lo'o va'aia. -POPE BENEDICT XVI, Lauga i le Roman Curia, Tesema 20, 2010

E mata’utia aua, i se tulaga faapea, o le vaega malosi o le sosaiete o le a avea ma tagata e filifili le mea e lelei, o le a le mea e sese, o ai e taua, ma o ai e leai—e faavae i luga o a latou lava suiga. Latou te le o toe pipii atu i amioga tatau po o le tulafono masani. Nai lo o lea, e latou te filifilia le mea e “lelei” e tusa ai ma tapulaa tuusaʻo ma tofia e avea o se “aia,” ona tuu atu lea i le vaega vaivai. Ma o lea e amata ai…

… O le faʻatonuina o relativism e le iloaina se mea e pei o se mea mautinoa, ma e tuua ai o le mulimuli fuaina naʻo le tagata lava ia ma manaʻoga. O le iai o se faʻatuatua manino, e tusa ai ma le talitonuga a le Ekalesia, e masani ona faʻaigoaina o se faʻavae. Ae ui i lea, relativism, o lona uiga, tuʻuina o oe lava e lafoina ma 'tafiesea e matagi uma o aʻoaʻoga', foliga mai naʻo le amio faʻaalia i tulaga o aso nei. —Cardinal Ratzinger (POPE BENEDICT XVI) pre-conclave Homily, Aperila 18th, 2005

E pei o lea, a o teena le pule faalotu ma matua i lalo o le tautinoga e le tatau ona tatou "faamasino" soo se tasi ma ia "faapalepale" i tagata uma, ae ua latou faia pea a latou lava faatulagaga tau amio e faigata ona saʻo pe faapalepale. Ma o lea…

…o se lotu e le masani ai ma le le lelei ua faia i se tulaga saua e tatau ona mulimulitaia e tagata uma… I le igoa o le faapalepale, o le faapalepale ua soloia. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, itu. 52-53

A o ou tusia i Lototele… e oo i le Iuga, i le feagai ai ma lenei pule saua fou, e mafai ona faaosoosoina i tatou e o ese ma lalafi… ia faaleogalua ma palaai. O lea la, e tatau ona tatou tuuina atu se tali i lenei fesili "O ai e te faamasino?"

 

IESU I LE FAAMASINOGA

Ina ua fetalai Iesu, “Aua tou te faamasino atu ona le faamasinoina lea o outou. Soia le taʻusalaina ma e le taʻusalaina oe,” o le a le uiga o Lana fetalaiga?[1]Luka 6: 37 E faatoa mafai ona tatou malamalama i nei upu i le talaaga atoa o Lona soifuaga ma aoaoga e ese mai le tuueseeseina o se fuaiupu e tasi. Aua na ia fetalai mai foi, “Se a le mea tou te le faamasino ai mo outou lava i le mea ua tonu?” [2]Luka 12: 57 Ma le isi, “Tuu le faamasino atu i foliga vaaia, ae ia faamasino tonu.” [3]John 7: 24 E faapefea ona tatou faamasino ma le tonu? O le tali o loo taoto i le tofiga na Ia tuuina atu i le Ekalesia:

O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo… ma aoao atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou poloaiina ai outou. ( Mataio 28:19-20 .)

E manino lava, o loo fetalai mai Iesu ia i tatou e aua le faamasinoina loto (foliga) o isi, ae i le taimi lava e tasi, ua Ia tuuina atu i le Ekalesia le pule paia e valaauina ai tagata i le Finagalo o le Atua, o loo faaalia i poloaiga o amioga ma tulafono masani.

‘Ou te fai atu fo‘i ‘iā te oe i luma o le Atua ma Keriso Iesu, o lē na te fa‘amasinoina ē o ola ma ē ‘ua oti, i lona fa‘aali mai ma lona mana fa‘atupu: ‘ia tala‘i atu le afioga; ia tumau pe talafeagai pe le talafeagai; ‘ia fa‘amalosi atu, ‘ia a‘oa‘i atu, ‘ia fa‘amalosi atu i le ‘onosa‘i uma ma le a‘oa‘o atu. ( 2 Timo. 4:1-2 ).

O lea la, o se schizophrenic, le faalogo atu i Kerisiano ua paʻuʻū atu i le mailei o amioga lē mamā o faapea mai, “O ai aʻu e faamasinoina ai?” ina ua poloai manino mai Iesu ia i tatou ina ia valaau atu i tagata uma ia salamo ma ia ola i Lana Afioga.

O le mea moni, o le alofa, e uunaia ai soo o Keriso e folafola atu i tagata uma le upumoni e faaolaina ai. Ae e tatau ona tatou iloa le eseesega i le va o le mea sese (lea e tatau ona teena i taimi uma) ma le tagata o loo sese, o lē e lē mafai ona aveesea lona mamalu o se tagata e ui lava ina ia fememeaʻi i le lotolotoi o manatu sesē po o le lē atoatoa o lotu. Ua na o le Atua lava le faamasino ma le su'esu'e o loto; ua ia faasāina i tatou e faamasinoina le agasala i totonu o isi. —Vatican II, Gaudium et spes, 28

 

FAAMASINOGA SA'O

A toso e se leoleo se tasi mo le saoasaoa, na te le faia se faamasinoga o le tagata i totonu le taavale. O loo ia faia se Sini fa'amasinoga o mea na fai a le tagata: o lo'o saosaoa. Se'i vagana ua alu i le faamalama o le avetaavale ona ia iloa ai o le fafine o loo i tua o le uili ua ma'itaga ma manava ma faanatinati… pe ua onā, pe na o le faatamala. Ona faatoa ia tusia lea o se pepa malaga—pe leai.

E faapena foi, i le avea ai ma tagatanuu ma Kerisiano, ua ia i tatou le aia tatau ma le tiute e fai atu ai o lenei po o lena gaioiga e lelei pe leaga ina ia maua ai le filemu ma le amiotonu i totonu o le sosaiete o le aiga po o le taulaga. E pei lava ona faasino atu e le leoleo lana radar i se taavale ma faaiʻu ai o loo solia ma le tonu le tulafono, e faapena foi, e mafai ma e tatau ona tatou tilotilo i nisi o gaioiga ma fai atu e le mama, pe a o le tulaga lena, mo le manuia lautele. Ae e na o le taimi lava e tilotilo ai se tasi i totonu o le "faamalama o le loto" e mafai ona faia se faamasinoga patino o le nofosala o se tasi… o se mea, e moni lava, e na o le Atua e mafai ona faia—po o lena tagata e mafai ona faaalia.

E ui lava e mafai ona tatou faʻamasinoina o se gaioiga lava ia o se solitulafono matuia, ae tatau ona tatou faʻatagaina le faʻamasinoga o tagata i le faʻamasinoga tonu ma le alofa mutimutivale o le Atua. —Catechism o le Ekalesia Katoliko, 1033

Ae o le matafaioi autu a le Ekalesia e le faaitiitia.

O le Ekalesia e i ai le aia tatau i taimi uma ma soo se mea e faalauiloa ai mataupu faavae o amioga, e aofia ai mataupu faavae e faatatau i le faatulagaga lautele, ma le faia o faamasinoga i soo se mataupu faaletagata i le tulaga e manaomia ai e aia tatau a le tagata soifua po o le faaolataga o agaga. . -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2246

O le manatu o le “vavaeeseina o le Ekalesia ma le Malo” o lona uiga e leai se sao a le Ekalesia i nofoaga faitele, o se tala pepelo matautia. Leai, o le matafaioi a le Ekalesia e le o le fausiaina o auala, faʻatautaia le militeri, pe faʻatulafonoina, ae ia taʻitaʻia ma faʻamalamalamaina vaega faʻapolokiki ma tagata taʻitoʻatasi i le Faʻaaliga Paia ma le pule ua tuʻuina atu ia te ia, ma ia faia e faʻaaʻoaʻo i lona Alii.

O le mea moni, afai e taofia e leoleo le faamalosia o tulafono tau taavale ina ia aua neʻi faatigā ai se isi, o le a lamatia ai le auala. E fa’apea fo’i, afai e le si’i e le Ekalesia lona leo i le mea moni, o lona uiga o le a lamatia agaga o le to’atele. Ae e tatau foi ona tautala o ia i le faaaʻoaʻo i lona Alii, ia faalatalata atu i agaga taitasi ma le faaaloalo lava e tasi ma le agamalu na faaalia e lo tatou Alii, aemaise lava i tagata agasala tu'ugamau. Sa Ia alofa ia i latou ona sa Ia silafia, soo se tasi e agasala, o le pologa lea a le agasala [4]Ioane 8:34; na latou leiloa i sina vaega,[5]Mata 15:24, LK 15:4 ma e manaomia le faamalologa.[6]Mareko 2:17 E le o i tatou uma ea lea?

Peitai e le'i faaitiitia ai le upu moni pe soloia foi se mataitusi e tasi o le tulafono.

[O le soligatulafono] tumau pea e le itiiti ifo i le leaga, o se vavaeʻesea, o se faʻaletonu. E tatau ona galue se tasi e faʻasaʻo mea sese o le mafaufau mama. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, 1793

 

AUA LE FILEMU!

O ai oe e faamasino? I le avea ai ma se Kerisiano ma o se tagatanuu, ua ia te oe lava le aia ma le tiute e faamasino ai le lelei po o le leaga.

Taofi le faamasino i foliga vaaia, ae ia faamasino ma le tonu. (Ioane 7:24)

Ae i lenei fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atasi, oe o le a fetaiai ma faigata. O oe o le a ia sauaina. Ae o iinei e tatau ona e faamanatu ia te oe lava o lenei lalolagi e le o lou fale. O i tatou o tagata ese ma aumau i lo tatou ala i le Atunuu. Ua valaauina i tatou e avea ma perofeta i soo se mea o tatou i ai, ma tautala atu i le “upu nei” i se tupulaga e manaomia ona toe faalogo i le Talalelei—pe latou te iloaina pe leai. E lei i ai se taimi muamua na matua taua ai le manaomia o perofeta moni…

O i latou e luʻia lenei paganism fou o loʻo feagai ma se filifiliga faigata. A le o le usitaia o lenei filosofia pe o latou feagai ma le faamoemoe o le maliu fasia. - Auauna a le Atua Fr. John Hardon (1914-2000), Faʻafefea ona Avea ma Faʻamaoni Katoliko Aso Nei? E ala i le Faamaoni i le Epikopo o Roma; http://www.therealpresence.org/eucharst/intro/loyalty.htm

Amuia oe pe a latou faifai ia te oe ma sauaina oe ma tautala pepelo mai ia te oe i mea leaga uma ona o aʻu. 'Ia' outou 'oliʻoli ma' oliʻoli, auā e sili lo 'outou taui i le lagi. Na faʻasauā i latou i perofeta na muamua 'iā te' outou. (Mata 5: 11-12)

A o ē matata‘u, o ē lē fa‘amaoni, o ē amio leaga, o ē fasioti tagata, o ē amio leaga, o ē fa‘ataulāitu, o ē ifo i tupua, ma ē fa‘a‘ole‘ole i so‘o se mea, o lo latou tofi i le vai ‘afi o le afi ma le teiō, o le oti fa‘alua lea. ( Faaaliga 21:8 )

 

FAITAU FUAFUAGA

I luga o le faamatalaga a Pope Francis: O Pe ou te faamasino ea?

Le Faamanuiaina o le Filemu

Le Faʻosoosoga ia Masani

Le Itula o Iuta

Le Aoga o Faʻamaoni

Faʻamaoni Faʻapolokiki ma le Liliuese Tele

Le Aneti-Alofa Mutimutivale

 

  
E alofagia oe.

 

E malaga ma Mareko i le le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Luka 6: 37
2 Luka 12: 57
3 John 7: 24
4 Ioane 8:34
5 Mata 15:24, LK 15:4
6 Mareko 2:17
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI, UMA.