Aisea ua e Faʻafitauli ai?

 

AFEA lōmiga O Le luluina o le Ekalesia i le Aso Tofi Paia, naʻo nai itula mulimuli ane ai, o le mafuiʻe faʻaleagaga, na totonugalemu i Roma, na luluina ai Kerisinetoma uma. Na lipotia mai e timuga mai le taualuga o le St.Basilica's Basilica, ma o loo faalauiloa pea faamatalaga a Pope Francis i lona faapea mai: “E Leai Seoli.”

O le mea na ou manatu muamua o “tala pepelo,” pe atonu o se tala malie a Aperila Fool, na aliali mai e moni. Na tuuina atu e Pope Francis se isi faatalanoaga ma Eugene Scalfari, a 93 tausaga le matua le talitonu i le Atua e le mafai ona tusia ni faamaumauga pe faamaumauina foi upu a ana tagata. Nai lo o lea, e pei ona ia faamatalaina i se tasi taimi i le Foreign Press Association, “Ou te taumafai e malamalama i le tagata o loo ou faatalanoaina, ma a uma lena, ou te tusia ana tali i aʻu lava upu.” Na ioeina e Scalfari le avanoa e faapea “o nisi o upu a le Pope na ou lipotia, e lei faasoaina e Pope Francis” i lana faatalanoaga i le 2013 ma le Pontiff. [1]ff. Katoliko News Agency

E faigata ona iloa po o le a le mea e sili atu ona ofo ai-o le ioeina o le fa'avalevalea, pe a le o ni faiga fa'asalalau, po'o le mea moni ua tu'uina atu e le Pope lenei tagata i le taimi nei. se isi faatalanoaga (e foliga mai o le lona lima lea, e ui ina fai mai nisi e na o le tasi lava faatalanoaga ma "lipoti" fou). 

O le tali na faalogoina i le salafa o le lalolagi e amata mai i le alalaga o le "saolotoga" i tautinoga mai le "conservatives" o le Pope o se sui o le Anetikeriso. Atonu e fai ma sui o le leo o le mafaufau, na tali atu ai le faifeau ma le faifilosofia o le Kolisi o Boston, Dr. Peter Kreeft, i le vevesi ma faapea mai, “Ou te masalo na ia fai mai lena mea, ona o se talitonuga sese.” [2]Aperila 1st, 2018; bostonherald.com Ioe, o le i ai o O seoli o se aʻoaʻoga autū o le Faa-Kerisiano, aʻoaʻoina e lo tatou Alii, ma faʻamaonia mo le 2000 tausaga i Tu ma Aganuu Paia. E le gata i lea, o Pope Francis o ia lava na aʻoaʻoina muamua i le i ai o Seoli ma ta'ua soo i le moni o Satani o se agelu pa'u moni. E pei ona matauina e le tusitala o le Vatikana ua leva ona iai John L. Allen Jr.:

Muamua, e matua leai lava se mea na fai mai ai Francis i le mea na taʻua ai e Scalfari ia te ia e fai mai i luga o Seoli, a itiiti mai e pei ona taʻua, talu ai o Francis o loʻo i ai se faʻamatalaga manino lautele i luga o le mataupu-na te talanoa moni lava e uiga i Seoli e sili atu nai lo soʻo se pope e manatua talu ai nei, ma na te le tuua lava se masalosalo na te manatu i ai o se avanoa moni mo se taunuuga e faavavau o se tasi. —April 30, 2018; cruxnow.com

O le failauga a le Vatican, Greg Burke, na ia tuuina mai se faamatalaga e uiga i le faatalanoaga talu ai nei ma Scalfari (lea na aliali mai i le La Repubblica ma sa faaliliuina e Rorate Caeli):

O le mea na lipotia mai e le tusitala i le tusiga o aso nei o le taunuuga o lona toe fausia, lea e le o taʻua ai upu moni na fofogaina e le Pope. E leai se upusii o le mataupu ua ta'ua muamua e tatau ona manatu o se tusitusiga faamaoni o afioga a le Tama Paia. -Katoliko News Agency, Mati 29th, 2018

Ae paga lea, e leai se mea na taʻua e faʻamaonia ai aʻoaʻoga Katoliko. Ma e oʻo mai i le taimi nei, o loʻo nofo filemu le Pope. 

O lea la, o le “faaleagaina” e foliga mai ua uma. Pe na fai mai le Pope pe leai atonu e le taua. Ua faalogo nei le faitau piliona o tagata, e faapea mai le fofoga o le sui sili o le Faa-Kerisiano, e leai se Seoli. Ua patipati nisi i talafou e faapea “i le iuga” o le Ekalesia lafoaiina o sea aoaoga faavae “le alofa”; O Kerisiano faaevagelia ma tagata fevaevaeaʻi ua agaʻi atu i tulaga maualuluga e faamaonia ai lo latou masalosalo faapea o Francis o se “antipope” po o se “perofeta pepelo”; O tagata Katoliko faamaoni, ua vaivai ona o le tele o finauga faapope ma le isi, ua faalauiloa faalauaitele lo latou faanoanoa i luga o faasalalauga faaagafesootai, o nisi ua taʻua Francis o se “faalata” ma o se “Iuta.” Sa fai mai se tasi tagata faitau ia te au, “Ou te tatalo mo le Pope. Ae ou te le toe faatuatuaina o ia.” I le faʻaalia o lona ita tele, na tali atu ai Katinale Raymond Burke i lenei faʻamatalaga lata mai:

Ua avea ma faapogai o le taufaaleaga loloto e le gata mo le toatele o Katoliko ae faapea foi i le toatele o tagata i le lalolagi faalelalolagi o loo faaaloalo i le Ekalesia Katoliko ma ana aoaoga, e tusa lava pe latou te le faasoaina… le tulaga maualuga o le Ekalesia, sa'o le tuua o faifeau ma le faamaoni ua faalumaina. -La Nuova Bussola Quotidiana, Aperila 5th, 2018 (faaliliuga Igilisi mai LifeSiteNews.com)

E moni lava ua luluina le Ekalesia… ‘ae lē fa‘aumatia. 

 

UA TOE TU IESU, IOE?

A o ou mafaufau loloto i mea e tusi i le aso, sa ou lagonaina i lou loto upu, “Fai le mea e te faia i taimi uma: liliu i faitauga o Misasa i aso uma.” 

In Talalelei aso nei, e ulu atu le Alii Toetu i le potu o loo faapotopoto ai le Au Aposetolo ma fesili atu ia i latou:

Aiseā ua e popole ai? Ma aisea e tulai mai ai fesili i o outou loto?

O le taimi mulimuli na fesili atu ai Iesu ia i latou lenei fesili o le taimi na latou i ai i le lotolotoi o a afa tele. Na latou fafagu ia te Ia, ma alalaga:

“Le Alii e, ia e faaola mai ia i matou! Ua tatou fano!” ‘Ua fetalai atu o ia ‘iā te i latou, “Se a le mea tou te matata‘u ai, o ‘outou fa‘atuatua itiiti?” ( Mata 8:25-26 .)

O le mea na fesili atu ai Iesu i le Au Aposetolo muamua ma ina ua mavae Lona Toetu sa faatuatuaina atoatoa Ia. Ioe, o le a fausia e Iesu Lana Ekalesia i luga o Peteru, “le papa”, ae o lo latou faatuatua e tatau ona na o le Atua—i Lana folafolaga—e lē o tomai faaletagata. 

Na faalauiloa faalauaitele e le Alii: 'O aʻu', na ia faapea mai ai, 'na ou tatalo mo oe Peter ina ia aua nei iʻu lou faatuatua, ma oe, pe a liua, e tatau ona faʻamaonia ou uso' ... Mo lenei mafuaʻaga o le Faʻatuatua o le 'auaposetolo nofoa toilalo e oʻo lava i taimi faigata, ae o loʻo tumau pea lona atoaga ma le afaina, o lea o le avanoa o Pita faʻaauau pea ona le maluelue. — POPE INOSENE III (1198-1216), Mafai e le Pope ona avea ma se Heretic? saunia e Rev. Joseph Iannuzzi, Oketopa 20, 2014 

“Ae”, atonu e fesili se tasi, “pe lei toilalo ea le nofoa Faa-Aposetolo i lenei faafitia manino o Seoli?” O le tali e leai—o aoaoga a le Ekalesia e lei soloia, e oo lava i totonu Amoris Laetitia (e ui lava, ua faauigaseseina i latou). E mafai e le Pope ona faia ni mea sese e pei o isi uma vagana ai pe a faia ex kathedra o fa'amatalaga, o lona uiga, ta'utinoga le masesē e fa'amaonia ai aoaoga faavae. O le aoaoga lena a le Ekalesia ma le aafiaga o le 2000 tausaga. 

… Afai o loʻo faʻalavelaveina oe i ni faamatalaga na faia e Pope Francis i ana faatalatalanoaga talu ai nei, e le o se le faamaoni, poʻo se le lava o Romanite ia le malie i auiliiliga o nisi o faʻatalatalanoaga na tuʻuina atu i fafo-o le-pulou. O le mea masani, afai tatou te le malie i le Tama Paʻia, tatou te faia ma le faʻaaloalo loloto ma le lotomaulalo, ma le iloa e ono manaʻomia ona faasaʻoina tatou. Peitai, o faatalanoaga faapope e le manaʻomia se tasi o le taliaina o le faʻatuatua ua tuuina atu ia ex kathedra faamatalaga poʻo lena tuʻuina atu i totonu o le mafaufau ma le loto o le a avatua i na faʻamatalaga o se vaega o lona le-sese ae o le mea moni magisterium. —Faa. Tim Finigan, faiaoga i le Sacramental Theology i le St John's Seminary, Wonersh; mai O le Hermeneutic o le Community, "Assent ma Papal Magisterium", Oketopa 6, 2013; http://the-hermeneutic-of-continuity.blogspot.co.uk

O folafolaga a Petrine e uiga ia Keriso e tumau pea le moni, e ui lava o galu tetele o loo taia ai le Ekalesia… e ui lava o vaa o le fili o loo taia lona tino ma “Peteru” lava ia e foliga mai o loo taitaia le Barque agai atu i papa papa. O ai, ou te fesili atu ai, o le matagi i ona la? E le o le Agaga Paia ea? O ai le Amiral o lenei Vaa? E lē o Keriso ea? O ai fo‘i le Ali‘i o le sami? E lē o le Tamā ea? 

Aiseā ua e popole ai? Ma aisea e tulai mai ai fesili i o outou loto?

Ua Toetu Iesu. E lei oti o ia. O ia lava o le Kovana ma Tufuga Sili o Lana Ekalesia. Ou te le o fai atu lenei mea e faʻateʻaina ai feteʻenaʻiga pe faʻamagaloina le Pope, pe faʻaititia ai tofotofoga ogaoga o loʻo tatou feagai (faitau O Le luluina o le Ekalesia). Ae ou te manatu o i latou o loo osooso i le sami e tatau ona faalogo i le mea o loo fetalai mai ai Keriso—aemaise lava i latou e taufaaleaga i le Pope pe faalataina se manino le leai o se faatuatua ia Iesu. O le mea moni, ua avea foʻi i latou ma “mea e tautevateva ai” i isi ma puna o fevaevaeaʻiga. E aoga le toe fai o le mea Catechism aoao mai e uiga i le mea e tatau ona tatou faia pe a foliga mai ua toilalo se tasi, e oo lava i le Pope:

O le fa'aaloalo i le ta'uleleia o tagata e fa'asa uma uiga faaalia ma upu ono mafua ai latou manuʻa le talafeagai. Ua nofosala o ia:

- o faamasinoga vave o le, e tusa lava pe le gaoia, e manatu e moni, e aunoa ma se faʻavae faʻavae, o le amio mama o se tuaoi;
- o faʻaleaga O ai, e aunoa ma se mafuaʻaga tatau mafuaʻaga, faʻaalia sese o isi ma mea le lelei i tagata latou te leʻi iloaina latou;
- o toʻafilemu O e, e ala i faamatalaga e feteʻenaʻi ma le mea moni, faʻaleagaina le igoa taʻuleleia o isi ma tuʻuina atu avanoa mo faʻasalaga pepelo e uiga ia latou.

Ina ia aloese mai le vave faʻaiuga, e tatau i tagata uma ona faʻaeteete e faʻamatala i le mea e mafai ai mafaufauga o lana tuaoi, ana upu, ma ana amioga i se auala lelei: Soʻo se kerisiano lelei uma e tatau ona sili atu ona sauniuni e tuʻuina atu se faʻauiga lelei i le faamatalaga a leisi tagata nai lo le faʻasalaina. Ae a le mafai ona ia faia, tuu ia ia e fesili pe faʻafefea ona malamalama le isi. Ma afai e malamalama le tama mulimuli i le leaga, ia faasaʻo le muamua ia te ia ma le alofa. Afai e le lava lena, tuu le Kerisiano faʻataʻitaʻi uma auala talafeagai e aumaia le isi i se faʻamatalaga saʻo ina ia mafai ona faʻaolaina. -Catechism o le Katoliko, l. 2476-2478

 

E LE PEPELO KERISO

O le mea moni foi lenei: Pope Francis e umia ki o le Malo, e ui lava e mafai ona ia uuina matala… masalo matala tele. E leai se Katinale e tasi, e aofia ai ma Burke, na tetee i le moni o lenei pule faapope. O Francis o le Sui o Keriso, ma o lea, o le a manumalo ai le folafolaga a Petrine ia Iesu. O i latou o loo tumau pea i le talitonuga sa i ai se “pulepulega a le maota” ma o Penetito o le pope faaletulafono e tatau ona faalogo i le mea na fai mai ai Benedict XVI lava ia e uiga i lena mea: vaai. Tulieseina o le Laʻau Sese.

Ou te manatua i le Sinoti i le aiga le ala na faatagaina ai e Pope Francis le tele o manatu e tuu i luga o le laulau-o nisi o latou aulelei, o isi e pepelo. I le faaiuga, sa ia tulai i luga ma tuuina atu Lima Faʻasaoga i "tagata sa'oloto" ma "pulepule." Ona,
sa ia tautino mai:

O le Pope, i lenei tulaga, e le o le pule silisili ae o le auauna maualuga - o le "auauna a auauna a le Atua"; o le tagata e faʻamautinoaina le usiusitaʻi ma le gauaʻi o le Ekalesia i le finagalo o le Atua, ma le Tala Lelei a Keriso, ma le tu masani a le Ekalesia, tuu ese uma manaʻoga faaletagata, e ui lava o ia - e ala i le finagalo o Keriso lava Ia - o le "Faifeau sili ma le Faiaoga o le au faatuatua uma" ma e ui lava i le fiafia i le "silisili, atoatoa, vave, ma le lautele masani masani. mana i le Ekalesia”. —POPE FRANCIS, upu faʻaiʻu e uiga i le Sinoti; Katoliko News Agency, Oketopa 18th, 2014 (laʻu faamamafa)

Na faafuasei, ou te le toe faalogoina le Pope o tautala ae Iesu. O upu na tatagi i lo’u agaga e pei o se faititili, na matua’i taia ai lava a’u i le totonugalemu. Tou te iloa, o Keriso lea na tatalo ina ia aua neʻi mou atu le faatuatua o Peteru. O se tatalo faatuatuaina tele lena. Ma ua tatou malamalama e le faapea e le mafai e le Pope ona agasala patino pe toilalo foi i ona tiute; ae, o le a puipuia e le Agaga o le Upumoni le “meaai” ua tuuina mai e Keriso ia i tatou i Tu ma Aganuu Paia. Ioe, o le faatalanoaga a le Pope ma Scalfari e itiiti sona uiga i lena malamalama. O le Faatuatuaga Moni ua uma ona tuuina atu ma e le mafai ona suia.  

I se isi itu, i se isi itu, o le a tatou vaʻai i lenei faʻamaoniga ua faʻataunuʻuina. O le mea moni, ua uma ona tatou i ai, pei o O le pule faapope e le tasi le Pope

 

E OO lava IUTA

E oo lava ia Iuta na tuuina atu i ai le pule ma le pule. Ioe, sa iai foi o ia i lena faapotopotoina o le au soo ina ua fetalai Iesu:

Poʻo ai lava faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu. Poʻo ai lava teena oe teena aʻu. Ma ai se teena aʻu, teena le na auina mai aʻu. (Luka 10:16)

O lena lava, o lē na te le‘i fa‘alogo ‘iā Iuta sa teena le Alii lava ia. O le tulaga lena mo na tausaga e tolu sa i ai le faalataina i le lumanai i le Alii. E tatau ona tatou mafaufau loloto i ai. 

Ma e oo lava ia Peteru, ina ua mavae le Penetekoso, sa faasa’oina e Paulo ona o le se ese mai le Talalelei moni. [3]cf. Kal 2:11, 14 E iai fo'i se mea taua e a'oa'oina iinei. O lona uiga e le mafai ona sese le Pope, pe o le a toe sa'o pea ona la'a?

E pei ona ou fai atu i se taimi e lei mamao atu, o lo tatou tiute patino o le faalogo lea i le siufofoga o Iesu o loo fetalai mai e ala ia Pope Francis ma epikopo o loo fesootai ma ia. E na o loto sili ona taufaifai o le a le faalogo i upu matagofie, faamalosiau, ma moni e masani ona tautala ai nei alii—e ui lava i o latou sese. 

A o ou sauni i le tausaga talu ai mo se misiona o le toe afio mai i le aulotu sa ou lauga ai, sa ou vaaia ai se pepa lautele i luga o le puipui o le faifeau. Sa auiliili ai le talafaasolopito o le Ekalesia e ala i se faasologa o taimi. O se tasi faʻamatalaga na faʻaalia ai laʻu vaai:

O se mea e faanoanoa ai ona o nisi taimi e le sili atu le tulaga faaleagaga o le Ekalesia nai lo le tulaga faaleagaga o le sosaiete atoa. Na moni lenei mea i le senituri lona 10. I lona uluai 60 tausaga, sa pulea ai le tofi o le pope e tagata maualuluga o Roma o ē sa lē agavaa mo lo latou tofi maualuga. O le tagata sili ona leaga o i latou, o Pope Ioane XII, sa matuā piʻopiʻo na laveaʻiina e le Atua le Ekalesia mai iā te ia e ala i se pule faalelalolagi, o Otto I (le Sili), o le uluai Emeperoa Paia Roma o le malo o Siamani. Sa faaaoga e Otto ma e na suitulaga ia te ia le Ekalesia o se meafaigaluega e fesoasoani ai i le toefuataiga o le malo. Lay investiture, o le filifilia e emeperoa o epikopo, e oo lava i pope, o se tasi lea o auala autu e pulea ai le Ekalesia. Ona o le alofa mutimutivale o le Atua, o pope na filifilia e emeperoa Siamani i lea vaitaimi sa maualuluga tulaga, aemaise lava Pope Sylvester II. O se taunuuga, na amata ai ona toe faaolaola le Ekalesia i Sisifo, aemaise lava i le toe faafouina o le olaga monastic. 

Ua faatagaina e le Atua le leaga (ma le fenumiai) e faatagaina ai se lelei sili atu. O le a ia toe faia faapea. 

Aiseā ua e popole ai? Ma aisea e tulai mai ai fesili i o outou loto?

 

FAITAU FUAFUAGA

Seoli e mo Moni

 

O lau meaalofa e fa'aauau ai a'u. Manuia oe.

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Katoliko News Agency
2 Aperila 1st, 2018; bostonherald.com
3 cf. Kal 2:11, 14
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.