Poto ma le Faʻafeiloaʻiga o Faʻalavelave


Ata na saunia e Oli Kekäläinen

 

 

Muamua lomia ia Aperila 17th, 2011, na ou ala aʻe i lenei taeao i le lagonaina o le finagalo o le Alii ou te toe lolomia lenei. O le manatu autu o le iuga, ma le manaʻoga mo le poto. Mo le aufaitau fou, o totoe o lenei mafaufau loloto e mafai foi ona avea o se fafagu i luga i le ogaoga o tatou taimi….

 

PEA taimi ua tuanaʻi, sa ou faʻalogo i luga o le leitio i se talafou tala e uiga i le serial killer i se mea i luga o le avanoa i Niu Ioka, ma uma taufaʻafefe tali. O laʻu tali muamua o le ita i le valea o lenei augatupulaga. O tatou talitonu moni o le faʻatauaina pea o le faʻamalosia o le fasioti tagata psychopathic, fasioti tagata toatele, tagata faʻamalosi amio leaga, ma taua ia tatou "faʻafiafiaga" e leai se aʻafiaga o tatou lagona ma le manuia faʻaleagaga? O le tilotilo vave atu i fata o se faleʻoloa fale mautotogi faʻaalia ai se aganuu matua gogolo i lalo, matua le iloa, matua faʻapogisaina i le moni o lo tatou maʻi i totonu tatou te talitonu moni o lo tatou faʻananau i le ifo i tupua i feusuaiga, taufaʻamataʻu, ma sauaga o se mea masani.

Ua uma ona ou tusia le umi e uiga i lenei mea, sii mai se suʻesuʻega i aʻafiaga o sauaga i taaloga vitio: [1]ff. O le Sili gaogao

… O mea o loʻo tele o faʻasalalauga faʻafiafiaga, ma le maketiina o ia ala faʻasalalau tuʻufaʻatasia e fausia ai "se mamana desensitization faʻalavelave i luga o le faʻalelalolagi tulaga. ” … O le ata faʻafiafiaga faʻaonapo nei o le laufanua e mafai ona faʻamatalaina lelei o se lelei faʻavasega faiga faʻasauā desensitization meafaigaluega. Pe o sosaiete a onapo nei e manaʻo e faʻaauau lenei mea o le tele o fesili lautele faʻavae, ae le o se tasi saienisi.  —Iowa Iowa State University suʻesuʻega, O Aʻafiaga o Vitio Taʻaloga Faʻatupu i luga o le Faʻafitauli o le tino i le Real-Life Violence; Carnagey, Anderson, ma Ferlazzo; tala mai ISU News Service; Iulai 24th, 2006

Ma ua tatou te'i pe a tatou faalogo i ai a'oga kopi-pusi ma fana fa'afuase'i? A tatou faalogo i ai fitafita e fasiotia ola mama? Pe a tatou vaaia le tele o matua talavou faia o le fasioti tagata? O tatou vale moni ea—o tatou valea ea? Ioe, ona e masani lava ona sili atu le fiafia o tagata i le matamata i le televise e le mafaufau nai lo le faapauu i o latou tulivae ma ole atu i le Atua e faatumu le gaogao i o latou loto. Masalo o le mafuaaga latou te le faia ai ona o le Ekalesia i Sisifo ua tele lava ina le leoa, e le gata i le vevesi. mataupu tau amio io tatou aso, lea e toetoe lava a leai se malamalama ta'iala tau amio i le pogisa, ae i luga o le manaomia “Ia salamo ma talitonu i le Tala Lelei.” E iai a Sili lagona gaogao e moni lava, ma o loo i ai ua faatumulia i le agaga o le lalolagi. [2]cf. Vatikana tagata poto: “O Faiga Fa'aSatani e Fa'asalaina ai le Ala mo Satani"

Sa i ai se faavalevalea tele o lenei tupulaga lea, i ni nai tausaga ua mavae i le tatalo, sa ou lagonaina ai le fetalai mai o le Alii e oo lava i e faamaoni i le Ekalesia latou te le iloaina le tele o le faaseseina o i tatou ma le mamao ua tatou pauu ai. [3]vaʻai Le Taʻotoga Faʻapitoa ma O le Faasesē Sili E ui ina tele atu lo tatou malamalama i o tatou tamatamailima nai lo se isi lava augatupulaga ua mavae, ae o le mea moni o loo tatou misia i aso nei poto. O le mea moni, ua faapea mai Pope Benedict, o loo iai se “gaogao o le mafaufau.” [4]ff. I luga o le Eva

 

O LE FA'AFEAGAI O LE VAEGA

E i ai le mafuaaga ua ou uunaia malosi ai le au faitau ina ia faapaiaina i latou lava ia Maria, ia vave ona oo i luga o le Atolaau, ona o le liua o le vevesi e toaitiiti e foliga mai e iloa. Ou te tautala e uiga i le fa'alavelave mata'utia na tutupu i Iapani; le tuputupu ae taufaamatau o taua faaniukilia ma Iran; le tula'i mai o se tupe fou ma taua tau tupe ma o'o mai le pa'u o le tamaoaiga o Amerika; le faatupulaia faava o malo fa'afitauli o mea'ai; le si'itia le tau o le suauu; le fa'aauau oti tele o manu ma pi lalolagi atoa; o le fa'ateleina mafui'e tetele ma maugamu; le fa'ama'i pipisi fa'afeusuaiga; le fa'alavelave mata'utia a le Malo i lotu ma saolotoga o le tagata lava ia; le fa'alavelave fa'aletagata ma a tatou ituaiga; ma le vave pa'u'u o tulaga tau amio. E toatele Kerisiano ou te iloa o anapopogi ma fetagisi… a o isi o loo gugu a o latou fealuai i ala o le pusa gūgū. Maʻeu se faailoga mataʻina o taimi! Pe o le uiga ea lena o Iesu ina ua Ia fetalai o le a “e pei ona faia i ona po o Noa”?

O aso ia a o le‘i o‘o le lolo, sa latou ‘a‘ai ma inu, ma fai avā ma fa‘aavaga, se‘ia o‘o i le aso na ulu atu ai Noa i le va‘a. Na latou lē iloa se‘ia o‘o mai le lolo ma ‘ave‘esea ai i latou uma. ( Mata 24:38-39 .)

Taofi i le valea e ala o faasalalauga autu ma tosina i le solo e le gata o mea faigaluega, Charlie Sheen rants, pop star afa le lavalava, ma le finauga lata mai a Amerika Idol, e toatele latou te le iloa ua tatou oo atu i se tulaga vevela o le leaga i le lalolagi atoa. [5]ff. O le Pope: Thermometer o le Liliuese E pei lava ona oso faafuasei le fasioti tagata i luga o le atunuu o Rwanda ina ua uma ona lapatai soo mai le Tina Amuia [6]ff. O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega, e faapena foʻi, e toʻatele e lē o iloa le latalata mai o le lalolagi oo mai ua le toe faia. Ua lapataʻia e le pope e faapea, o le mea moni, o loo iai se taumafaiga tuufaatasi a “faalapotopotoga faalilolilo” ina ia aumaia lenei vevesi i le lalolagi aoao. [7]ff. Lalolagi Fouvalega!

O loʻo e iloa lelei lava, ole faʻamoemoe ole mea sili lea ona leaga o le unaʻia lea o tagata e faʻatoʻilaloina le faʻatonuga atoa o mea fai a tagata ma tosoina atu i latou i aʻoaʻoga leaga o lenei Socialism ma Communism… —POPE PIUS IX, Nostis ma Nobiscum, Faʻafiafiaga, n. 18, TESEMA 8, 1849

… O le latou autu lava autu malosiaga ia matamata i ai - e taʻu o le soloia atoa o le atoa tapuaiga ma faaupufai faatulagaga o le lalolagi na faia e le aʻoaʻoga kerisiano, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou aitia, o o le faʻavae ma tulafono e tatau ona aumaia mai naʻo le natura. — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Apri 20l, 1884

Na fai mai se patele ia te aʻu talu ai nei e faapea, o se tasi o ona uso a faifeau matutua mai Polani, o loo i ai nei i Amerika, o loo faaauau pea ona ia taʻua le tutusa o tulaga i le Iunaite Setete ma Polani i le tolusefulu i le taimi na amata ai ona tulaʻi mai Hitila. mana…

 

O LE MANUIA LELEI

O loo iai se lapataʻiga tāua e tutusa ma lenei mea: o le soloia o “le faatulagaga atoa o mataupufai a tagata” o se soloia foʻi lea o lotolelei lava ia. E mamao ese mai se manatu taupulepulega o le mea moni e iai ta'ita'i tetele o le lalolagi ma faalapotopotoga, e le itiiti ifo i le Malo Aufaatasi, o e ua faamoemoe i ai faaitiitia le faitau aofai o le lalolagi ina ia maua "atinae gafataulimaina.” E malie tele le naunau o tagata e talitonu i le sasquatch poʻo le sauʻai Loch Ness nai lo i latou i nofoaga faitele. pepa aloaia, faʻamatalaga, ma taga lea e otooto mai ai lenei fuafuaga faatemoni. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Kalapu a Roma, o se potu faʻapitoa i le lalolagi atoa e popole i le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi ma le faʻaitiitia o punaoa, na faia se faʻaiʻuga mataʻutia i lana lipoti i le 1993:

I le sailia ai o se fili fou e tuʻufaʻatasia i matou, na matou o mai ma le manatu o le faʻaleagaina, le taufaʻamataʻu o le vevela o le lalolagi, le lava o le suavai, oge ma isi mea e ono ofi ai le pili. O nei lamatiaga uma e mafua mai i le laveaʻiina o le tagata, ma e naʻo le suia o uiga ma amioga e mafai ai ona latou manumalo. O le fili moni lava, o tagata soifua lava ia. -Alexander King & Bertrand Schneider. Le Muamua Lalolagi Fouvalega, i. 75, 1993.

E i ai le le mautonu le valea o le mataʻutia o loʻo faia i o tatou taimi, fomua i se vaega e na mafaufauga sesē, le mea o le tagata o le fili ma le Atua e le taua.

O le humanism e faʻateʻaina le Atua o se uiga faʻaletagata. —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i le Faʻamaonia, l. 78

O le sau'ai moni o se "aganuu o le oti" ua tolotolo i luga o le seneturi e ala i le atamai o le Marxism, le talitonu i le Atua, faasaienisi, rationalism, materialism, Freudianism, radical feminism, Darwinianism, ma isi. e oo lava i le Matagaluega o Puipuiga a le Iunaite Setete ua ioeina o loo i ai. [8]ff. Ua Faanoanoa le Fanua

… E le tatau ona tatou manatu faʻatauvaʻa i faʻalavelave taufaafefe e faʻamataʻuina ai lo tatou lumanaʻi, poʻo mea faigaluega fou mamana o loʻo iai i le "aganuʻu o le oti". —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i le Faʻamaonia, l. 75

O le muamua o Benedict sa faapuupuu foi e uiga i se "polokalame tele" e faaitiitia ai le faitau aofaʻi o le lalolagi:

O Farao anamua, o loo faalumaina i luma ma le faatoateleina o le fanauga a Isaraelu, na tuuina atu i latou i soo se ituaiga o sauaga ma sa ia faatonuina ia fasiotia tama tane uma e fananau mai i fafine Eperu (cf. Ex 1:7-22). I aso nei, e lē toʻaitiiti tagata malolosi o le lalolagi o loo gaoioi faapena. O i latou foi o loo faapopoleina i le tuputupu ae o tagata o loo i ai nei… O le mea lea, nai lo le mananao e feagai ma foia nei faafitauli matuia ma le faaaloalo mo le mamalu o tagata taitoatasi ma aiga ma mo le aia tatau a tagata uma i le ola, latou te mananao e faalauiloa ma tuuina atu i soo se auala se polokalame tele o le pulea fanau. —POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae, "O Le Talalelei o le Ola", n. 16

Anapogi. tagi. Liua. Salamo. Tatalo fa'atoga. Pe le o le mea ea lea sa aioi atu ai le Tina o le Atua e ala i ana feau i lenei seneturi ua mavae? [9]ff. O le Flaming Sword Pe na foliga mai o lo o fai ti ma lana fanau, pe valaau atu ia i latou e fesoasoani e toe aumai le lalolagi mai le to?

 

FA'AMANATU PO'O LE TULAFONO?

E tele a'oa'oga o lo'o fealua'i solo i aso uma pe fa'apefea ona ausia lenei fa'atonuga o tagata-mai se fa'atekonolosi fa'aogaina o papatusi tectonic, i le fa'asa'olotoina fa'ama'i, i le amataga o se taua faaniukilia, i le polokalame e sili atu ona manino o le taofiofia o le fanau mai, faapau pepe pe a manaʻomia, ma le "alofa mutimutivale" fasioti tagata. Ma o nei aʻoaʻoga e leʻo "mamao" e pei ona manatu tagata, ona o le mea moni o loʻo i ai nei tekinolosi. [10]ff. Ua Faanoanoa le Fanua Peitaʻi, o le mea e sesē ai le toʻatele o i latou ua taʻua o le “taupulepulega leaga” i aso nei, o lo latou tuuina atu lea o le tele o le viiga i alii; tele le talitonuina o se talitonuga e faapea o mea leaga uma e tutupu o se vaega o se taupulepulega a tagata. O le vaaiga o loo misi o le a faaleagaga tasi. I lena tulaga, e iai o se taumafaiga faamaopoopo—ma sa faia mo le 2000 tausaga—e Satani, e faaumatia le Ekalesia ma le tele o le lalolagi faatasi ma ia. I lena tulaga, e masani ona avea tagata ma meafaigaluega o le leaga, i nisi taimi e aunoa ma le iloaina atoatoa o le sili atu fuafuaga faatemoni o loo latou auai i totonu.

O le au faimesia fou, i le saʻiliga e liua tagata soifua i se tuufaatasiga vavaeʻese mai lona Foafoa, o le a aumaia ma le le iloa le faʻatafunaga o le tele o vaega o tagata. O le a latou faʻailoa mai mea mataʻutia e leʻi tupu muamua: oge, faʻamaʻi, taua, ma le iuga o le Faʻamasinoga Tonu. I le amataga o le a latou faʻaaogaina le faʻamalosi e faʻatele ai le faʻaititia o le faitau aofai, ma a maeʻa lena o le a latou faʻaaogaina le malosi. —Michael D. O'Brien, Globalisation ma le New World Order, Mati 17th, 2009

O le a latou faaaogaina le malosi, aua o le iuga, o le a tu le Ekalesia i lo latou ala. O le māfuaaga lenā o loo faaauau ai pea ona tatou vaaia le saʻolotoga faalotu o Kerisiano o loo osofaʻia i aso nei “i auala e leʻi vaaia talu mai vaitaimi o Nazi ma Komunisi,” o le tala lea a Archbishop Charles Chaput o Denver.

O se sosaiete e taofia ai le faatuatua mai le malosi o le faailoa atu i tagata lautele, o se sosaiete ua faia le setete i se tupua. Ma a avea le setete ma tupua, ona avea ai lea o tane ma fafine ma taulaga. —Akipikopo Chaput i le sauniga muamua o le 15th symposium mo le Canon Law Association of Slovakia, Spisske Podhradie, Slovakia, Aokuso 24th, 2010; “Ola i totonu o le mea moni: Saʻolotoga faʻalelotu ma le misiona Katoliko i le faatulagaga fou o le lalolagi"

A aunoa ma se talitonuga i mataupu faavae o le ola mama ma upumoni silisili, o a tatou faalapotopotoga faaupufai ma gagana, na ia saunoa ai, e avea ma “mea faigaluega i le auaunaga a se fa'a fa'atauva'a fou. I le igoa o le faapalepale ua tatou talia ai le le faapalepale sili ona leaga…” O le leai o se “malamalamaga lelei” na taʻitaʻia ai Pope Penitito e lapataʻia e faapea “ua lamatia le lumanaʻi o le lalolagi.” [11]ff. I le Eva

Ae ui i lea, o loʻo i ai la tatou Ekalesia ma tagata lautele o loʻo momoe tele i lenei mea moni, e pei o taupou e toʻasefulu i le vaeluaga o le po.

Talu ai ua leva ona tuai mai le faatoafaiava, ua tulemomoe uma ai i latou ma ua momoe. ( Mata 25:5 )

E le mafai e se tasi ona faʻateleina le ogaoga o o tatou taimi, ma o le mea lea, o le faʻamoemoe o lenei tusitusiga o le luluina lea o le tagata faitau e ala (pe afai o loʻo moe moni). Ua tatou mamao i tua atu o “pisinisi e pei ona masani ai.” O taimi e manaʻomia ai o tatou loto ina ia saʻo ma le Atua ma ia ola a tulaga o le alofa tunoa, o lona uiga, o se agaga ua sauni e feiloai ma le Foafoa i soo se taimi. Ou te le o tautala e uiga i le le fiafia ma le ita, fefe ma le le mautonu; ae, lele vave i le saolotoga o le avea ma atalii ma afafine o le Silisiliese. O le a sola ese mai le agasala ma faatosinaga faalelalolagi e toso ai le agaga i lalo. O se osooso i le lalolagi o le malamalama ma le faamoemoe ma le filemu e le mafai e lenei lalolagi ona tuuina atu. [12]cf. Ioane 14:27

E le tatau lava ona tatou lotovaivai e ui lava i mea moni o loo i o tatou luma. O loo pulea atoatoa e le Alii, e ui lava i nisi taimi e foliga mai ua faatoilaloina e le pogisa le malamalama. O le a faatapulaaina e le Atua le leaga, ma o le mea moni, e aumaia se lelei sili atu mai ai.

E oʻo lava i temoni na faʻailoaina e agelu lelei ina neʻi latou faʻaleagaina e tele. I se tulaga faʻapena, e le faia e Anetikeriso mea leaga tele e pei ona ia finagalo i ai. —St. Thomas Aquinas, O le Summa Theologica, Vaega I, Q.113, Art. 4

 

ATAMAI

A o avea Pope Benedict ma katinale, sa ia saunoa e uiga i le Ekalesia ua “faaitiitia i le numera,” ma sa tuuaia o ia o se tagata le mautonu. Na ia tali atu, na i lo lea, ua na o se "mea moni maloloina." [13]vaʻai tusitusiga I le Lumanai o le Faa-Kerisiano Ua aoao mai le Ekalesia e tatau ona tatou faatumauina se agaga maloloina o mea moni, ia tumau pea le faamoemoe i le tafailagi ma pupula o tatou mata.

E tusa ai ma le fetalaiga a le Alii, o le taimi nei o le taimi o le Agaga ma le molimau, ae o se taimi foi e iloga lava i le "atuatuvale" ma le tofotofoina o le leaga e le faasaoina ai le Ekalesia ma aumaia ai tauiviga o aso gataaga. O le taimi o le faʻatali ma matamata. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 672

E pei ona fetalai Iesu, “ia popoto pei o gata ma ia faafaigofie e pei o lupe. " [14]Mati 10: 16

I lenei asiosio faaonaponei o faamatalaga ua tatou ta’ua o le initaneti, o loo taamilomilo faatasi le upumoni faatasi ma le tele o manatu taupulepulega, pepelo, ma taufaasese a le tele o “perofeta pepelo”. [15]ff. Loloai o perofeta pepelo; Mata 24:11 O le mea tatou te manaʻomia moni e le o le tele o le malamalama, taʻitasi, ae poto. O le poto o se meaalofa a le Agaga e tuuina atu ai le malamalama i lona faavae, e fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le mea e taua, le mea e moni ma le lelei, ma le auala e faatino ai.

O le pale o le poto o le mata'u lea ia Ieova... Na te liligi ifo le poto ma le malamalama atoatoa... (Siraka 1:17).

Afai e te ufiufi se tasi o ou mata i le taimi nei, ona taumafai lea e paʻi i se mea, e te iloa ai ua faʻalavelaveina lou malamalama loloto. E te manaʻomia le isi mata. I le auala lava e tasi, e le lava le poto. O le poto tatou te maua ai le malamalama ma le mafaufau lelei e "paʻi" ai le poto, ia malamalama ai i lona tulaga i le ata tele o mea. O le mea moni, o le toʻatele o tagata i aso nei o loo taufetuli e suʻe po o le ā ua fai mai ai lenei valoaga po o le valoaga a le tagatavaai, peitaʻi, e leai so latou atamai tāua e fesoasoani iā ​​i latou e iloatino ai ma tuu i le vaaiga saʻo.

 

E TOLU ALA I LE POTO

E tolu auala autū e tatou te maua ai le atamai. O le mea muamua, e ala i le talafeagai mataʻu i le Atua, o se faaaloalo paia mo Ia ma Ana poloaiga:

Afai e te manao i le poto, ia e tausi i poloaiga, ona foaiina atu ai lea o ia e le Alii ia te oe… (Sira 1:23)

E lē “togia e le Atua penina i puaa”; i se isi itu, o le loto maualalo ma le salamo o le a maua le poto. Ae sili atu i lena, o le mataʻu tatau i le Alii o le amataga o le poto aua e faʻaalia ai ua uma ona iloa e le tagata o loʻo i ai se Tasi ma se mea e sili atu nai lo ia, ma o le mea lea, o le olaga atoa o se tasi e faʻatatau i le faʻamoemoega na foafoaina ai se tasi. O le poto la, e oo mai i e faatauvaa e o mai i le Atua e pei o se tamaitiiti, ma usiusitai i mea na Ia fetalai mai ai aua na Ia fetalai mai ai.

O le auala lona lua e maua ai le poto o le fesili aua. E le mafai ona ou mafaufau i se isi mau o loo manino mai i lana folafolaga e tuuina mai a faapitoa meaalofa pe a na ona tatou ole atu i ai:

… pe afai e leai se isi o outou poto, e tatau ona ia ole atu i le Atua o lē e foaʻi tele mai ma le lē manatu mamafa i tagata uma, ona foaʻiina mai lea o ia. ‘Ae tatau ‘ona ole atu ma le fa‘atuatua, ‘aua le masalosalo, auā o lē masalosalo e tusa ia ma le peau o le sami ‘ua felafoa‘iina ma felafoa‘iina e le matagi. Aua e le tatau i lena tagata ona manatu na te maua se mea mai le Alii… (Iakopo 1:5-7)

O lenei tusitusiga ua faamoemoe foi e faamamafa ai le faanatinati in o le faapaiaina o oe lava ia Iesu e ala ia Maria. E ala i lenei fa'atagaga, o le Tina o le Poto o le a fesoasoani foi i le aumaia o lenei meaalofa taua o le poto ua matua manaomia i nei aso vevesi. Aua o le ulufale atu i le aʻoga a Maria, tatou te aʻoaʻoina ai mea lilo o le Loto o lona Alo na maua mai lona tino sasa mai lona tino, o lona toto mai lona toto. Ae o ia foi ua maua mai ia te Ia le “tumu o le alofa tunoa” ina ia mafai ona ia tausia lana fanau i le fatafata o le Poto.

Salamo mai agasala, tatalo i aso uma mo le poto, ma le faapaiaga ia Maria—o ni laasaga mausali e tolu e mafai ona e faia e saunia ai mo nei taimi.

 

 


Maua a saʻoloto tusi e taʻitaʻia ai lou faapaiaina ia Iesu e ala ia Maria:

 

 

MANITOBA & CALIFORNIA!

O Mark Mallett o le a saunoa ma pese i Manitoba ma Kalefonia
ia Mati ma Aperila, 2013. Kiliki le fesoʻotaʻiga i lalo
mo taimi ma nofoaga.

Faamatalaga a Mareko mo lana Tautalaga

 

 

Faamolemole ia manatua lenei tusitusiga faaaposetolo ma lau meaalofa tau tupe ma tatalo.
Faafetai!

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, Faailoga ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.