Ala ma Ala

 

WE o loo ola i se faataunuuga mataʻina o le Tusi Paia, aemaise lava i le tulaga o le faafitia tele o upu moni.

… o le mea e fesiligia o le faatuatua… o nisi taimi ou te faitau ai i le fuaitau o le Talalelei o taimi e gata ai ma ou te tautino atu, i le taimi nei, o loo tulai mai nisi o faailoga o lenei iuga. —POPE PAULO VI, Le Mea Lilo ia Paul VI, Jean Guitton, i. 152-153, Tusitusiga (7), itu. ix.

O se faailoga autu o taimi, na tusia e Pope Leo XIII, o le tetee i le upumoni:

… O ia na teena le mea moni e ala i le le fiafia ma liliu ese mai ai, agasala sili ona leaga faasaga i le Agaga Paia. I o tatou aso o lenei agasala ua avea ma masani ai ma o na taimi pogisa e foliga mai na oʻo mai na valoia e St.Paul, o tagata, na faatauasoina e le faamasinoga tonu a le Atua, e tatau ona aveina pepelo mo le mea moni, ma e tatau ona talitonu i le “perenise o lenei lalolagi, ”o ia o le pepelo ma le tama o ia, o se aʻoaʻo o le upu moni:“ E auina mai e le Atua ia i latou le galuega o mea sese, ina ia talitonu pepelo (2 Tesa.2: 10). O aso e gata ai e o ese ai nisi i le faatuatua, ma uaʻi atu i agaga leaga ma aʻoaʻoga a temoni.” ( 1 Timo. 4:1 ). —Talimalo Illud Munus, Le. 10

Ma o se ata lafoia, o se ata masani o taimi mulimuli o loʻo oʻo mai i luga o le lalolagi. —St. John Henry Cardinal Newman (1801-1890 AD), lauga i le tatalaina o le Seminare a Sagato Bernard, Oketopa 2, 1873, Le Faʻamaoni o le Lumanaʻi

O isi faaliliuga o loo faaupuina le “gaoioiga o mea sese” e faapea:

… ona sa latou mumusu e fiafia i le upumoni ma faaolaina ai… Ua auina mai e le Atua i o latou luga a malosi sese, [1]ff. Le Faʻamalosi malosi ina ia latou talitonu i le mea pepelo… (2 Tesalonia 2:11)

O le tulaga le maalofia o uma o mea o lo'o i luga ua tatou ulufale atu i le vaitaimi lata mai o le afio mai o le Anetikeriso, po o “le tagata solitulafono.” 

… Atonu ua i ai i le lalolagi le "Atalii o le Malaia" o lo o tautala i ai le Aposetolo. —POPE ST. PIUS X, E Sili, Encyclical I luga o le Toefuataʻiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3, 5; Oketopa 4th, 1903

A'o le'i o'o mai le fa'aaliga o lenei "tagata o le agasala" o le a ta'ua e St. Paulo o le "liliuese", "tete'e", po o le "fouvale", e faalagolago i le faaliliuga.[2]New American Bible, Revised Standard Version, Douay-Rheims, faasologa O le teenaina o le Upu Moni - pe a taʻua le lelei o le leaga, ma le leaga, o le lelei. O le uluai Tama o le Ekalesia, Lactantius (c. 250 – c. 325), o loo tuuina mai se faamatalaga patino o le taimi nei…

O le taimi lena o le a tulia ai i fafo le amiotonu, ma inosia le mama; lea e faoa ai e e amioleaga le lelei e fai ma fili; po o se tulafono, po o se fa'atonuga, po o se fa'atonuga fa'afitafita [3]"O Amerika ua leiloa le faʻalagolago i le militeri", wsj.com e tatau ona faasaoina…  -O Aiga Atua, Tusi VII, Ch. 17 o Le Atua

Faanatinati i luma pe tusa ma le 1700 tausaga, ma o Pope Penitito XVI na matua faamaonia ai le valoaga a Lactantius e ala i le faatusatusaina o o tatou taimi i le paʻu o le Emepaea o Roma ina ua "mataupu faavae autu o le tulafono ma uiga o amioga mama faavae o loo faavae ai na malepe matala ai pupuni lea na puipuia seia oo i lena taimi. nonofo faatasi ma le filemu i tagata.” Na ia lapatai mai:

O le mea moni, o lenei mea e tauaso ai le mafaufau i mea e taua. O le tetee atu i lenei gasetoto o le mafaufau ma ia faatumauina lona gafatia e vaai ai i mea taua, mo le vaai i le Atua ma le tagata, mo le vaai i le mea e lelei ma le mea moni, o le manaoga masani lea e tatau ona tuufaatasia tagata uma o le loto lelei. O le lumanaʻi o le lalolagi o loʻo lamatia. —POPE FAAMATALAGA XVI, Lauga i le Roman Curia, Tesema 20th, 2010

O fea o tatou i ai nei i se eschatological lagona? E finauina o loo tatou i ai i le lotolotoi o le fouvalega [liliuese] ma o le mea moni o se malosi malosi taufaasese ua oo mai i luga o le tele o tagata. O le taufaasese ma le fouvale lea e atagia mai ai le isi mea o le a tupu: ma o le a faʻaalia le tagata o le amioleaga. —Msgr. Charles Pope, “O Nofoaga Lenei Lenei o le Faamasinoga o le a Sau?”, Novema 11th, 2014; tesi

I se upu, o loʻo tatou ui atu i se "epochal of reason" - o le a le mea o loʻo faʻatulagaina “Wokism”…

 

Wokism

Wokism na amata i le gagana Aferika-Amerika o le "mataala i le faailoga tagata ma le faailoga tagata".[4]wikipedia.org Ae o lenei mea ua morphed i se fusi o le "faiga faaupufai", "faamanuiaga paepae",[5]ff. Black ma White “Socialism/Marxism”,[6]ff. Fa'aaliaina Lenei Agaga Evolutionary talitonuga LGBT,[7]ff. Tagata Feusuaiga ma le Saolotoga “aiā tatau”,[8]ff. O le Fetus o se Tagata? fesoasoani i le pule i le ola,[9]ff. foxnews.com ma cbc.ca fa'asa le gagana "binary",[10]eg. "O le ala aʻe i aʻoga faafomaʻi o se faʻafitauli mo gasegase i soʻo se mea", americanmind.org; Ua ta'ua e Uitimera a Michigan ia fafine o 'tagata e iai se vaitaimi', e pei o le Rep. Alexandria Ocasio-Cortez, cf. foxnews.comma e oo lava i le manaoga e le fesiligia e se tasi talia le "suiga o le tau"[11]ff. O le Tulafono Lona Lua ma le COVID[12]Matau: Mulimuli i le Saienisie; cf. Tatala Tatala i Epikopo Katoliko fa'amatalaga. I se upu, Wokism e taliaina soʻo se mea e tupu saʻo saʻo ma e seasea fa'avae i le fa'asaienisi lelei po'o le filosofia ae, e masani lava, o lagona. O le "Woke capitalism" e faasino i na faalapotopotoga e toe fa'afo'i tupe so'o se fa'agaioiga po'o le talitonuga o le faiga sa'o fa'apolokiki o le taimi. Ma oi latou e teena pe teena le Wokism e taʻusalaina, faʻaleaogaina, ma e oʻo lava ina faʻaumatia.[13]ff. O le faamama O le mea lea, ua avea Wokism ma mea moni ...

...fa'apulepulega fa'atasi e leai se mea e iloa e mautinoa, ma e avea o se fua sili na'o le loto ma manaoga o se tasi. O le i ai o se faatuatuaga manino, e tusa ai ma le talitonuga a le Ekalesia, e masani ona taʻua o le faavae. Peitaʻi, o le manatu faapito, o lona uiga, o le tuu atu o se tasi e felafoaʻiina ma ‘⁠fefeina i matagi uma o aʻoaʻoga’, e foliga mai e na o le pau lea o le uiga e taliaina e tapulaa i aso nei. —Cardinal Ratzinger (POPE BENEDICT XVI) pre-conclave Homily, Aperila 18th, 2005

E ui o elemene o le Wokism e mafai ona maua se siuleo patino i totonu o le "Talalelei lautele" a le Ekalesia Katoliko, ae ua faʻatuputeleina o se faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo o le atamai: o le mimilo o le mea moni ma le tulafono masani. 

…o le atugaluga tele o le salalau atu lea o se talitonuga faalelalolagi e faavaivaia pe teena ai foi upumoni silisili. —POPE BENEDICT XVI, saunoaga i le St. Joseph's Church, Aperila 8th, 2008, Yorkville, Niu Ioka; Ofisa o Tala Fou a le Katoliko

Wokism e sili atu nai lo le leai faiga lē tonu fou ua ufitia o le “social justice.” O le mea lea, e fa'ataga tane olaola e tauva i ta'aloga a tama'ita'i pe fa'aoga fale ta'ele a teine;[14]faʻapea iinei; ff. O le Maliu o le Fafine o le taʻufaatauvaaina o “paʻepaʻe” o se faiga e taliaina o le toe faaleleia;[15]ff. Black ma White ua saeia se pepe i le manava i le igoa o aia tatau a fafine;[16]ff. Le Mea Moni Faigofie - Vaega V o tagata transgender po'o tagata e le o ni papa'e e tu'uina atu i ai avanoa fa'apitoa ma fesoasoani, ma isi.[17]faʻapea iinei ma iinei

Sa ou maua se miti mamana ma le mafaagaloina e uiga ia Wokism pe a ma le tolusefulu tausaga talu ai. Na o le lua tausaga talu ai na ou iloa ai le tulaga moni o lenei miti ...

Sa ou i ai i se nofoaga solomuli ma isi Kerisiano, o loo tapuai i le Alii, ae faafuasei ona savavali mai i totonu se vaega o tagata talavou. Ua luasefulu o latou tausaga, o tane ma fafine, o i latou uma e aulelei tele. Na manino ia te aʻu o loʻo latou pulea le leoa lenei fale malolo. Ou te manatua le failaina i tua atu o latou i le umukuka. Sa latou ataata, ae sa malulu o latou mata. Sa i ai se leaga natia i lalo ifo o o latou foliga aulelei, e sili atu ona vaaia nai lo le vaaia.

O le isi mea ou te manatua o le aliaʻe mai le nofo toʻatasi. Sa leai ni leoleo puipui ae sa pei e tatau ona ou i ai iina ma, mulimuli ane, na ou alu ese ai. Na ave aʻu i se potu paʻepaʻe pei o suʻesuʻega o loʻo faʻamalamalamaina i le malamalama paʻepaʻe susulu. O iina, na ou maua ai loʻu toʻalua ma laʻu fanau e foliga mai o loʻo faʻaaogaina fualaau faasaina, paʻepaʻe, faʻaleagaina i nisi o auala.

Na ou ala aʻe. Ma ina ua ou faia, na ou lagonaina — ma ou te le iloa pe faʻafefea - le agaga o le "Anetikeriso" i loʻu potu. O le tiapolo sa matua lofituina, matua matautia, matua le mafaufauina, na amata ai ona ou tagi, “Le Alii e, e le mafai. E le mafai! Leai se Alii…. ” E leai lava se taimi muamua pe talu mai foi lena taimi na ou oo ai i lea ituaiga "mama" leaga. Ma o le uiga mautinoa o lenei leaga na i ai, pe sau i le lalolagi…

Na ala aʻe loʻu toalua, ma faʻalogo i loʻu puapuaga, aoʻi atu le agaga, ma amata lemu ona toe foi mai le filemu…

O le a ou taulai atu i le parakalafa muamua (e mafai ona e faitau i le vaega o totoe o le faʻamatalaga o le miti iinei). Ae ou te vaai i na foliga i aso uma i luga o tala fou,[18]ff. E le o laʻu Kanata, Mr. Trudeau i luga o ala o faasalalauga lautele, i luga o upega tafaʻilagi, ma isi. O foliga ia o Wokism. 

O le leaga e le o se malosiaga e le patino, ma le mautinoa o loo galue i le lalolagi. O le taunuuga o le saolotoga o le tagata. O le sa'olotoga, lea e fa'aesea ai tagata mai isi meaola uma i luga o le fogaeleele, o lo'o i ai pea i le fatu o le fa'alavelave o le leaga. E i ai lava se igoa ma se foliga o le leaga: le igoa ma foliga o na alii ma tamaitai o e filifili saoloto i ai. —POPE ST. IOANE PAUL II, Savali mo le Aso o le Filemu i le Lalolagi, 2005

 

Le Tapuaiga Fou

E foliga mai na taʻua e St. Paul se faaaliga faavaloaga mamana o o tatou taimi i lana tusi i Roma lea na ia faamatalaina saʻo ai le tele o le Wokism i aso nei:

Auā ua iloa e i latou e uiga i le Atua, auā ua faailoa mai e le Atua iā i latou… Na i lo lea, ua faalēaogāina lo latou manatu, ma ua faapouliuligia o latou mafaufau valea. A o faapea mai o i latou ua popoto, na avea i latou ma vale… (Roma 1:21-23)

Ua latou faapea mai ua “ala” ae ua tauaso faaleagaga—ua momoe. Ona iloa ai lea e Sagato Paulo le mea e aga'i i ai le Wokism pe a le fa'atonutonuina...

O le mea lea, ‘ua tu‘uina atu ai i latou e le Atua i le leaga e ala i tu‘inanau o latou loto, ‘ina ‘ia fa‘aleagaina ai o latou tino. ‘Ua latou fa‘aliliuina le ‘upu moni a le Atua i le pepelo, ma ‘ua latou fa‘aaloalo ma tapua‘i i le foafoaga nai lo le na faia mea, o lē ‘ua vi‘ia e fa‘avavau. Amene. O le mea lea, na tu'uina atu ai i latou e le Atua i tu'inanau leaga. Ua faafesuiai e a latou fafine le faiā faalenatura i mea e lē masani ai, ma ua faapena foʻi ona lafoaʻia e tane le feusuaʻi ma fafine, ma ua mū i le tuʻinanau o le tasi i le isi… talu ai ua lē tatau ona latou amanaʻia le Atua, ua tuuina atu ai e le Atua i latou i o latou mafaufau lē faautauta e faia le mea e lē tatau. ( Roma 1:24-28 .)

Ioe, e oʻo lava i le taʻua o lena mau o se soliga o le lotu Wokism - ma o se lotu, e saʻo. 

…o se lotu fa'alilolilo o lo'o faia i se tulaga fa'asaunoa e tatau ona mulimulita'ia e tagata uma. O le mea lena e foliga mai freedom - mo le mafuaaga e tasi o le saʻolotoga mai le tulaga muamua. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, i. 52

Ae ui i lea, o lenei galulolo e foliga mai e le mafai ona taofia o le feteʻenaʻi o amioga ua na o se fua faamoemoeina o le vaitaimi na taʻua o le “Malamalama” na fanau mai i le senituri lona 16.

O le Enlightenment o se gaioiga atoatoa, faʻatulagaina lelei, ma taʻitaʻia lelei e faʻaumatia le faʻaKerisiano mai sosaiete faʻaonaponei. Na amata i le Deism e avea ma ana talitonuga faalelotu, ae na iu lava ina teena manatu silisili uma o le Atua. Na iʻu ina avea ma lotu o le “agai i luma o tagata” ma le “Atua fafine o le Mafuaaga.” —Na saunoa Fr. Frank Chacon ma Jim Burnham, Amata Faʻatoʻesega Volume 4: Faʻafefea ona Tali Ateisi ma New Agers, i.16

O le Wokism o le aofaʻi ma le faʻaleleia masani o isi mea uma isms o lena vaitaimi: rationalism, materialism, Darwinism, atheism aoga, utilitarianism, Marxism, socialism, communism, psychologism, radical feminism, relativism, individualism, ma isi. O nei manatu e fai mai o se evolusione o le atamai ma le mafuaaga, aemaise lava i le faasaienisi.[19]ff. O Se Fafine ma se Tarako ma Le Lotu a Scientism 

E le gata i lea, e oo lava ia i latou e le tatau ona alofaga; aua afai sa ia te i latou le mana e iloa ai le tele o mea e mafai ai ona latou sailiili i le lalolagi, na faapefea ona latou le maua vave le Alii o nei mea? ( Poto 13:8-9 )

Ua le faamalamalamaina o latou mafaufau, ae ua faapogisaina e le “tama o pepelo”.[20]John 8: 44

 
Ala Mai!

O le mea e sili ona taua, ua avea Wokism ma lotu faʻaleleia Millennials ma o latou tei laiti o e ua faateleina le lafoaia o tapuaiga faatulagaina[21]ff. cnbc.com; Vaʻai foi O le Sili gaogao ma, nei, faatemokarasi.[22]ff. ottawacitizen.com Pe le'i lapata'ia ea e lo tatou Fafine o Fatima o "mea sese a Rusia" (lea Na faatino le faiga faa-Komunisi) o le a salalau atu i le lalolagi atoa sei vagana ua tatou gauai atu i le valaau i le liua?

O nei mea i le mea moni e matua faanoanoa lava e mafai ai ona e fai mai o ia mea e tutupu e faʻaalia ma faʻaalia ai le "amataga o faanoanoaga," o lona uiga o mea o le a aumaia e le tagata agasala, "o lē e faʻaeaina i luga atu o mea uma ua taʻua o le Atua po o ua tapuaʻia" ( 2 Tesa 2:4 ). —POPE ST. PIUS X, Miserentissimus TogiolainaEncyclical Letter on Reparation to the Sacred Heart, Me 8th, 1928

O le a la le vaifofo? E faapefea ona tatou tetee atu i lenei lologa leaga o pepelo e luai mai i le gutu o le gata (Faaaliga 12:15-16)?[23]I le miti lauiloa a St. John Bosco o Poutū e Lua o le Eucharist ma Maria, na ia tusia ai: “O le a agi mai le afā i luga o le sami ma matagi tetele ma peau. Ua fiu le Pope e taitai lona vaa i le va o poutū e lua. Ua osofa'ia e va'a a le fili mea uma ua latou maua: pomu, pusa, fana, ma e o'o lava tusi ma tamaitusi ua lafo i le vaa o le Pope. I nisi taimi, e taia ai e le mamoe poʻa mataʻutia a se vaa a le fili. Ae o le savili mai pou e lua ua agi i luga o le tino ua gau, ma faamaufaailogaina ai le manu’a.”

O le tali e tatau ala, e le'i ala.
Faʻamaoni, e le o se mea valea.
lototele, e le fa'afefeteina:

O le mea lea, le au uso e, ia tutumau ma taofimau i uputuu na aʻoaʻoina ai outou, a lē o se upu tuugutu po o se tusi a matou . . . Ua tuulafoaʻia e le Atua ona po o le valea, a o lenei ua ia poloaʻi atu i tagata uma i so o se mea ina ia salamō, auā ua ia faia faapea. ‘ua fa‘atūina le aso e ‘faamasinoina ai e ia le lalolagi ma le fa‘amaoni’… A fai mai tagata, “Ua manuia ma le saogalemu,” ‘ona o‘o fa‘afuase‘i mai ai lea o le malaia ‘iā te i latou, e pei o le tigā o le fānau a le fafine tō, latou te lē sao lava. A o outou, le au uso e, tou te le o i le pouliuli, ina ia maua mai ai outou i lena aso e pei o se gaoi. Aua o outou uma o fanau o le malamalama ma fanau o le aso. E le o i tatou o ni o le po po o se pogisa. O lea, aua neʻi o tatou momoe e pei o isi, a ia tatou mataala ma faautauta. ( 2 Tesalonia 2:15; Galuega 17:30-31; 1 Tesalonia 5:3-6 ).

Aua o le lumanai o le lalolagi e tu i se tulaga lamatia seivagana ua oo mai tagata popoto. —POPE ST. IOANE PAUL II, Familiaris Consortiuml. 8

Ioe, e tatau ona tatou tatalo mo Poto. Ua tumu le lalolagi i le poto; tagata uma e iai se komepiuta ma Google ua avea nei ma tagata atamai. Ae e toaitiiti lava alii ma tamaitai popoto. O le poto o se meaalofa a le Agaga Paia ma e oo mai ia i latou e faalatalata atu ma le lotomaualalo ma usiusitai i le Alii.[24]“O le amataga o le poto o le mataʻu lea iā Ieova, o le iloa foʻi o Lē e Paia o le malamalama lea.” ( Faataoto 9:10 ) Poto, Poto faalelagi, o le mea lea e “ala” ai se agaga.

O le feau o le satauro o le valea lea ia i latou o e fano, a o i tatou o e ua faaolaina, o le mana lea o le Atua… Aua o le valea o le Atua e sili lea i le poto o tagata, o le vaivai foi o le Atua e sili lea i le malosi o tagata. ( 1 Korinito 1:18, 25 ).

O le mea e tatau ai, o agaga ia tumau latalata i le Loto o Iesu e ala i le tatalo i aso uma ma le Faamanatuga - ma tuʻuina atu lo matou Tamaʻitaʻi tina ia te oe.[25]ff. Le Meaalofa Sili O auala autu ia e tumau ai le "mataala ma le faautauta" ma aua le faʻavalevalea aʻo faʻamalosia i tatou e matamata i lenei "faʻalavelave"poʻo le "faʻatonuina o le mafaufau faʻapitoa"[26]ff. Le Faʻamalosi malosi salalau atu i le lalolagi atoa.

O le a taumafai fili e tineia le matagofie o le upu moni, ae o le a manumalo le Atua. O le a tele le fenumiai i totonu o le Maota o le Atua ona o le sese o i latou ua liliu ese mai aoaoga faavae moni. Ou te mafatia ona o mea e oo mai mo outou. Aua le solomuli. E oo mai le manumalo o le Atua mo e amiotonu. Lototele! Alofa ma puipuia le upumoni. E leai se manumalo e aunoa ma le satauro. Tautinoga, Eucharist, Tusi Paia ma le Rosary Paia: o auupega ia mo le Taua Tele. —Lo matou Fafine ia Pedro Regis, Novema 19, 2022

 

“Ia mataala ma tatalo”
(Mareko 14: 38)

 

Faʻatau Fesootai

Faʻamaoni Faʻapolokiki ma le Liliuese Tele

O le Tupuola Faʻatupu Faʻatupu

Barbarians i le Faitotoʻa

Sauaga… ma le galulolo o amioga mama

 

Faʻafetai mo au tatalo ma le lagolago.

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Le Faʻamalosi malosi
2 New American Bible, Revised Standard Version, Douay-Rheims, faasologa
3 "O Amerika ua leiloa le faʻalagolago i le militeri", wsj.com
4 wikipedia.org
5 ff. Black ma White
6 ff. Fa'aaliaina Lenei Agaga Evolutionary
7 ff. Tagata Feusuaiga ma le Saolotoga
8 ff. O le Fetus o se Tagata?
9 ff. foxnews.com ma cbc.ca
10 eg. "O le ala aʻe i aʻoga faafomaʻi o se faʻafitauli mo gasegase i soʻo se mea", americanmind.org; Ua ta'ua e Uitimera a Michigan ia fafine o 'tagata e iai se vaitaimi', e pei o le Rep. Alexandria Ocasio-Cortez, cf. foxnews.com
11 ff. O le Tulafono Lona Lua
12 Matau: Mulimuli i le Saienisie; cf. Tatala Tatala i Epikopo Katoliko
13 ff. O le faamama
14 faʻapea iinei; ff. O le Maliu o le Fafine
15 ff. Black ma White
16 ff. Le Mea Moni Faigofie - Vaega V
17 faʻapea iinei ma iinei
18 ff. E le o laʻu Kanata, Mr. Trudeau
19 ff. O Se Fafine ma se Tarako ma Le Lotu a Scientism
20 John 8: 44
21 ff. cnbc.com; Vaʻai foi O le Sili gaogao
22 ff. ottawacitizen.com
23 I le miti lauiloa a St. John Bosco o Poutū e Lua o le Eucharist ma Maria, na ia tusia ai: “O le a agi mai le afā i luga o le sami ma matagi tetele ma peau. Ua fiu le Pope e taitai lona vaa i le va o poutū e lua. Ua osofa'ia e va'a a le fili mea uma ua latou maua: pomu, pusa, fana, ma e o'o lava tusi ma tamaitusi ua lafo i le vaa o le Pope. I nisi taimi, e taia ai e le mamoe poʻa mataʻutia a se vaa a le fili. Ae o le savili mai pou e lua ua agi i luga o le tino ua gau, ma faamaufaailogaina ai le manu’a.”
24 “O le amataga o le poto o le mataʻu lea iā Ieova, o le iloa foʻi o Lē e Paia o le malamalama lea.” ( Faataoto 9:10 )
25 ff. Le Meaalofa Sili
26 ff. Le Faʻamalosi malosi
lafoina i AIGA, O LE UPU MONI ma pōpō , , , , .