Upu ma Lapataʻiga

 

Tele o tagata faitau fou na omai i luga o vaʻa i nai masina ua tuanaʻi. O loʻo i loʻu loto e toe lolomia lenei aso. A o ou alu Toe faitau ma faitau le mea lea, e le aunoa loʻu maofa ma e oʻo lava i le lagona o le tele o nei "upu" - e masani ona maua i loimata ma le tele o masalosaloga - o le a taunuʻu mai io matou mata…

 

IT sa i loʻu fatu mo ni masina i le taimi nei e fai se aotelega mo aʻu tagata faitau le "upu" ma "lapataiga" a le tagata lava ia ou te lagona na fesoʻotaʻi mai le Alii ia te aʻu i le sefulu tausaga ua tuanaʻi, ma na fausiaina ma musuia nei tusitusiga. O aso uma, e i ai le tele o saofaga fou o mai i luga o le laupapa e leai ni tala faʻasolopito ma le sili atu ma le tasi le afe tusitusiga iinei. Ae ou te leʻi otootoina nei "musumusuga", e aoga le toe taʻu atu o le mea o fai mai ai le Ekalesia e uiga i faaaliga "tumaoti":

I le aluga o augatupulaga, sa i ai ni faaaliga ua ta’ua o “faapitoa”, o nisi o ia faaaliga ua aloaia e le pule a le Ekalesia. Ae peitai, latou te le auai i le teuina o le faatuatua. E le o la latou matafaioi le faaleleia po o le faamaeaina o le Faaaliga mautinoa a Keriso, ae ia fesoasoani e ola atoatoa i ai i se vaitaimi patino o le talafaasolopito. I le taialaina e le Magisterium o le Ekalesia, ua iloa ai e le sensus fidelium le iloatino ma le taliaina i nei faaaliga po o le a lava le mea e aofia ai se valaau moni a Keriso po o lana au paia i le Ekalesia. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 67

Atonu e aoga foi le malamalama auala ua oo mai ia te au nei upu ma lapataiga. Ou te lei faalogo lava pe vaai i lo tatou Alii ma Tamaitai i le mea e ta'ua e le Ekalesia o locutions po o foliga vaaia. O le mea moni, e faigata ia te a'u ona faamatalaina lenei fesootaiga patino ma o nisi taimi e loloto le fesootaiga i lo'u agaga lea e masani ona matua manino ma manino, ae e iloa e aunoa ma ni lagona faaletino. Ou te le ta’ua a’u lava o se tagatavaai, perofeta, po o se tagata vaai—ua na o se Katoliko papatisoina e tatalo ma taumafai e faalogo. Na faapea mai, o lenei vaitaimi o loʻu olaga o se faatinoga o le lotofuatiaifo o loʻu (ma lou) papatisoga i le tofi ositaulaga, faavaloaga, ma le tautupu o Keriso faatasi ai ma se faamamafa faapitoa i le faaperofetaga. [1]vaʻai Catechism o le Ekalesia Katoliko, 897

Ou te le faatoese atu mo lenei mea. Ou te iloa o loo i ai ni nai epikopo (e le o a'u) e sili ona ou teena lenei vaega o lo'u papatisoga. [2]ff. I Laʻu Matagaluega Ae ou te manao e faamaoni, muamua ia Keriso, faapea foi ma le Sui o Keriso. O le uiga o la’u tala ia St. John Paul II na saunoa patino mai ia i matou le autalavou i Toronto i le World Youth Day i le 2003. Fai mai a ia,

Le au talavou talavou, e tatau lava ia te outou ona avea ma leoleo o le taeao lea na latou faʻasilasila mai le afio mai o le la o le Keriso Toe Tu! —POPE IOANE PAULO II, Savali a le Tama Paʻia i le Autalavou a le Lalolagi, XVII Lalolagi Autalavou, n. 3; (Mata. 21: 11-12)

I le tausaga na muamua atu, sa sili atu ona patino. Sa ia fai mai ia i matou ina ia…

… Leoleo na folafola atu i le lalolagi se taeao fou o le faamoemoe, uso ma le filemu. —POPE IOANE PAULO II, Lauga ile Guanelli Youth Movement, Aperila 20, 2002, www.vatican.va

O e va'ai i se autu masani o lo'o tula'i mai? Na iloa e Ioane Paulo II o lenei vaitaimi ua oo mai i se iuga tiga, sosoo ai ma se “taeao fou” mamalu. Pope Benedict e lei faatuai e faaauau lenei autu i lana lava pontificate:

Au uo talavou pele, ua talosagaina outou e le Alii e avea ma perofeta o lenei vaitau fou… —POPE BENEDICT XVI, Homily, World Youth Day, Sydney, Ausetalia, Iulai 20th, 2008

Ma o le manatu sili lenei ona taua ou te manao e fai ae ou te lei faasoa atu ia te outou upu patino ma lapataiga: ua faatonuina a’u e le Alii e faamama ma le faaeteete mea uma ou te faalogo i ai, vaai, ma tusitusi. e ala i Tu ma Aganuu Paia.

O le mea moni, o Ioane Paulo II, i le iloaina o le tau o lenei galuega ma tofotofoga o le a ou fesagaʻia ma isi “tagata vāai,” na matuā taʻitaʻia ese ai i matou mai i uʻamea o le manatu faapito agaʻi i le Barque of Peter.

Ua faaalia e le autalavou i latou lava e mo Roma ma mo le Ekalesia o se meaalofa faʻapitoa a le Agaga o le Atua… Ou te leʻi faatali e fai atu ia i latou e faia se filifiliga maoaʻe o le faʻatuatua ma le ola ma tuʻuina atu ia i latou se galuega ofoofogia: ia avea ma "leoleo o taeao" i le amataga o le meleniuma fou . —POPE IOANE PAULO II, Novo Millennio Inuentee, o le.9

O lea la, o le natura o lenei tusitusiga faaaposetolo e tatau ona manino ia te oe: ia vaʻavaʻai i Tu ma Aganuu Paia-o le Tusi Paia, o Tama o le Ekalesia, le Catechism, ma le Magisterium-ma faʻamatala ma saunia le tagata faitau. mo le mea ua taʻua e Pope Faranisisi "o se suiga i le talafaasolopito" ma le "suiga i taimi uma." [3]ff. Evangelii Gaudium, l. 52 E pei ona fai mai Pope Benedict,

O faaaliga tumaoti o se fesoasoani i lenei faatuatuaga, ma e faaalia lona talitonuina tonu i le taitaiina atu aʻu i tua i le mautinoa lautele faalauiloa. —Cardinal Joseph Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Faʻamatalaga a le Atua i le Feau a Fatima

E tusa ai ma lena tulaga, o "malamalama" patino na tuuina mai e le Alii ia te au ua fesoasoani e faailoa ma taialaina aʻu i lenei tulaga, e ui lava ou te toe fai le tala a St. Paul:

I le taimi nei tatou te vaʻavaʻai faʻafuaseʻi, e pei o se faʻata, ae faʻafesagaʻi. O le taimi nei ua ou iloa se vaega; ‘ona ‘ou iloa ai lea, e pei ‘ona iloa lelei a‘u. ( 1 Korinito 13:12 ).

O le a ou taumafai puupuu i le mea sili ou te mafaia aotele ia upu ma lapataiga. O le a ou fa'amatalaga i lalo pe fa'asino i ulua'i tusitusiga, lea e fa'alautele ma tu'uina atu atili fa'amatalaga ma a'oa'oga pe a e mana'o e su'esu'e loloto atili. Ma le mea mulimuli, o nei upu ma lapataiga o le a faʻamoemoe e maua i le malamalama saʻo:

Aua le tineia le Agaga. Aua le inoino i saunoaga faaperofetaga. Tofotofo mea uma; taofi le mea lelei. (1 Tesa 5: 19-22)

 

FA'ATAUINA O LE VAEGA

O le mea moni, a o amata ona ou manatuaina nei musumusuga patino, ua matua faagaeetia lava au. Aua e i ai mea na fetalai ma faia e le Alii e na o le taimi nei, i le toe mafaufau, e maua ai se uiga fou ma le loloto.

Pe tusa o le 20 tausaga ua mavae sa ou tauivi ai ma le lotu Katoliko—o matou aulotu ua maliliu, musika leaga, ma e masani onapty aiga. Ina ua ou taliaina le faaosoosoga o lo’u toalua ma lo’u tuua o le matou aulotu e auai i se faapotopotoga olaola, talavou Papatiso, o lena po na tuuina mai ai e le Alii ia te au se upu manino ma le le mafaagaloina: [4]ff. O Se Molimau Patino

Nofo ia, ma ia mama i ou uso.

Ona sosoo ai lea ma se isi upu:

O musika o se faitotoʻa e talaʻi atu ai.

Ma faatasi ai ma lena, na fanau mai ai laʻu faiva.

 

FAʻAALIGA O LE TASI LE TULAFONO

O le amataga lava o laʻu faiva na ou maua ai se malosi ma le fri
miti miti ou te talitonu o loo tatou ola ai moni lava.

Sa ou i ai i se nofoaga solomuli ma isi Kerisiano ae faafuasei ona savavali mai i totonu se vaega o tagata talavou. Sa taʻi luasefulu o latou tausaga, alii ma le fafine, o latou uma sa aulelei tele. Na manino ia te aʻu o loʻo latou aveina filemu le fale solomuli lea. Ou te manatua le tatau ona faila muamua ia latou. Sa latou ataata, ae na malulu o latou mata. Sa i ai se leaga natia i lalo oo latou foliga lalelei, sili atu ona tino mai nai lo le vaaia.

E iai isi mea i le miti, e mafai ona e faitau i ai iinei. Ae na faaiuina i le mea e mafai ona ou faamatalaina o le i ai o le "agaga o anetikeriso" i totonu o loʻu potu. Sa matuai leaga lava, ma sa ou tagi atu pea i le Alii e le mafai—e le mafai ona oo mai lenei ituaiga o mea leaga. Ina ua ala mai lou toalua, sa ia aoaiina le agaga ma toe foi mai le filemu.

I le toe tepa i tua, ou te talitonu o le fale malolo o le faatusa lea o le Ekalesia. O foliga “matagofie” o na filosofia ma talitonuga ia o loo aofia ai le faatatauina o amioga, lea ua iai nei. ulu atu i le tele o vaega o le Ekalesia. O le vaega mulimuli o lena vaaiga—o le faafeao atu i fafo o le fale malolo (ma, o le mea moni, sa taitai atu aʻu i le falepuipui na o aʻu)—o loo faatusaina ai le auala e oo mai ai ma o le a oo mai ai sauaga o ē faamaoni. totonu E faapefea ona liliuese le tamā i le atalii; tina i le afafine; uso e faasaga i le uso ona o i latou o e pipiimau i aoaoga a le Ekalesia o le a vavaeeseina mai le lalolagi tele ma manatu i ai o ni tagata faaloloto, faasotoma, le faapalepale, faailoga tagata, ma tagata faatupu faalavelave o le filemu.

 

VALAAU E MATAMATA

A o valaauina aloaia e Pope Ioane Paulo II le autalavou i le olo, pe tusa o le 10 tausaga ua mavae na amata ai ona valaauina au e le Alii. patino i lenei aposetolo e ala i se faasologa o upu faavaloaga.

Sa ou i ai i se taamilosaga taamilo i le itu i saute o le Iunaite Setete ma loʻu aiga (e toaono le ma fanau e toavalu i lena taimi), lea na matou aumaia ai i Louisiana. Na valaaulia aʻu i se falesa e latalata i le Gulf Coast e se faifeʻau talavou, Fr. Kyle Dave. O se tasi lea o nai taimi i lo'u olaga na tumu ai nofoa o nofoa na o potu tutu. I lena po, na oo mai ai se upu malosi i lou loto e ta'u atu ai i tagata a tsunami faaleagaga, o le a alu atu se galu tele i la latou aulotu ma le lalolagi atoa, ma e manaomia ona latou saunia i latou lava mo lenei vevesi tele.


I le lua vaiaso mulimuli ane, ina ua uma la matou malaga taamilo i Niu Ioka, na taia ai le Afa o Katrina ma o se pa o le vai e 35 futu na oso atu i totonu o lena falesa Louisiana. Na saunoa Fr. Na ta’u mai e Kyle ia te a’u le ala na manatua ai e tagata le lapata’iga i lena po, ma le ala na foliga mai o loo vase ai e lenei afa le Afa o le a oo mai lea na ou tautala atu ai.

 

O PETALA PEPEROFETA

Sa ou tumau pea i fesootaiga ma Fr. Kyle a o matou toe foi i le fale i Kanata. Na matuā faaleagaina lona fale ma ana mea totino. Sa i ai moni lava o ia faaaunuua O lea na ou valaaulia ai o ia e sau i Kanata, lea na faatagaina e lona epikopo.

Na saunoa Fr. Sa ma filifili ma Kyle e toe solomuli i Mauga Papa, e tatalo ma iloatino ai a o ma lagonaina uma le faanatinati i o ma loto a o ma suesueina “faailoga o taimi.” O iina, i le isi fa aso, na faia ai le faitauga o le Misasa, le Liturgi o Itula, ma isi “upu” na tuufaatasia e pei o se faatulagaga o le paneta. Na faʻaaogaina e le Atua e faʻataʻatia ai faavae mo isi mea uma o le a ou tusia. E peiseai ua ave e le Atua le “tama” o le faanatinati i o tatou loto, ma amata ona tatalaina i totonu upu faavaloaga. Ou te taʻua lena aafiaga faavae o le "Four Petals":

I. O le "petal" muamua Fr. Sa ma faalogo ma Kyle ua oo i le taimi e fai ai “Sauni!”

II. O le petala lona lua o le sauniuni mo Sauaga! O le a avea lea ma taualuga o a galulolo o amioga mama na amata i le suiga tau feusuaiga.

III. O le petala lona tolu o se upu e uiga i O Le Faʻaipoipoga o Loo Sau i le va o Kerisiano fevaevaeai.

IV. O le petala lona fa o se upu ua amata ona fetalai mai le Alii i lo'u loto e uiga i le Anetikeriso. O se afioga na siitia e le Atua "le taofi", o le mea e taofia ai le oo mai galulolo faaleagaga ma le foliga mai o le “tagata solitulafono.” [5]ff. O le Taofi ma Aveesea le Restrainer A o tatou matamata i le Faamasinoga Maualuga o loʻo faʻaauau pea ona toe faʻamalamalamaina le amio mama tuai i le meleniuma, e manino lava ua tatou ulu atu i le Le Itula o le Amioleaga. O le a le vavalalata o foliga vaaia o se anetikeriso? O le mea taua ia tatou “mataala ma tatalo” e pei ona fetalai mai ai lo tatou Alii… [6]vaʻai Anetikeriso io Tatou Taimi

 

O FALEFALEFALEFALEFUA

I lena taimi ma Fr. Kyle, na matou asiasi atu i se nuu Katoliko i luga o se mauga. O iina, i luma o le Faamanatuga Paia, sa ou maua ai se vaaiga mamana i totonu, o se “faaofiofi” o le malamalama i le oo mai o “nuu tutusa.”

Na ou vaaia, i le totonugalemu o le paʻu o le sosaiete ona o mea mataʻutia, o se "taʻitaʻi o le lalolagi" o le a tuʻuina atu se fofo le atoatoa i le vevesi o le tamaoaiga. O lenei fofo e foliga mai o le a foia i le taimi lava e tasi le faaletonu o le tamaoaiga, faapea foi ma le loloto o manaoga lautele o sosaiete, o lona uiga, o le manaʻoga mo tagata lautele. O le mea moni, sa ou vaai i le mea o le a avea ma "faalapotopotoga tutusa" ma nuu Kerisiano. O le Semanu ua uma ona faavaeina nuu Kerisiano e ala i le “malamalama” po o le “lapataiga” po o se taimi vave. O “nuu tutusa,” i le isi itu, o le a atagia mai ai le tele o tulaga faatauaina o nuu Kerisiano—fetufaaiga talafeagai o punaoa, o se tulaga faaleagaga ma le tatalo, manatu tutusa, ma fegalegaleaiga faaagafesootai ua mafai (pe faamalosia e ola ai) e ala i. o le fa'amamāina muamua, o le a fa'amalosia ai tagata e fa'atasi. O le eseesega o lenei: o nuu tutusa o le a faʻavae i luga o se talitonuga faʻalelotu fou, fausia i luga o faʻavae o le faʻatusatusaina o amioga ma faʻatulagaina e New Age ma Gnostic filosofia. MA, o nei alalafaga o le a maua foi meaai ma auala mo le ola lelei ...

E mafai ona e faitau atili e uiga i lenei mea ile O le Faasesē Tutusa. [7]Vaʻai foi O Le Sau ma Sulufaʻiga

 

TOFIA I LE VAAI

Ina ua uma ona tuuina atu e le Alii nei "faaaliga" ia Fr. O i ma'ua ma Kyle lea, ioeina, na ma te'i, atuatuvale, ma suia e faavavau, na valaauina au e le Alii i ni nai masina mulimuli ane i se aulotu i le lotoifale. O le a ia valaaulia patino aʻu e fai se tulaga i “le uati.”

Ia Aokuso o le 2006, sa ou nofo ai i le piano ma usu se faaliliuga o le Misasā
vaega"Malosiaga,” lea na ou tusia: “E Paia, Paia, Paia…” Na faafuasei ona ou lagonaina se uunaiga malosi e alu e tatalo i luma o le Faamanatuga. 

O iina, i Lona afioaga, na sasaa mai ai ia te au upu na foliga mai na sau mai se nofoaga ta’ele o lo’u agaga. E pei ona tusia e Sagato Paulo,

… o le Agaga lava ia e fautua i le oi e le mafaamatalaina. ( Roma 8:26 )

Na ou ofoina atu i le Alii loʻu olaga atoa, e auina atu aʻu "i nuu ese", e lafo aʻu upega umi ma mamao. Ina ua mavae se vaitaimi o le filemu, sa ou tatalaina la'u Tatalo Taeao i le Sauniga o Itula—ma o iina, i le uliuli ma le paepae, sa i ai le talanoaga faatoa uma ona ou faia ma le Tama e amata i upu a Isaia: ““O ai ou te auina atu? O ai e alu mo i tatou?” Na tali atu Isaia, “O aʻu lenei, auina atu aʻu!” Na faaauau le faitauga e faapea o le a auina atu Isaia i se nuu e listen ae le malamalama, oe vaai ae le iloa se mea. E foliga mai o loo taʻua i le Tusi Paia o le a faamālōlōina tagata fa'atasi latou te faalogo ma vaavaai. Ae o afea, pe "le a le umi?" o le fesili lea a Isaia. Ona tali mai lea o le Alii, “Seia oo ina faatafunaina aai, ua leai ni tagata e nonofo ai, o fale, ua leai se tagata, ma ua faatafunaina le lalolagi.” O lona uiga, ina ua faamaulaloina tagata ma tootuli i ona tulivae. E mafai ona e faitau i mea na sosoo ai iinei.

I le tausaga mulimuli ane, sa ou tatalo ai i luma o le Faamanatuga Paia i le falesa o lo’u taitai faaleagaga ae faafuasei ona ou faalogoina i totonu o upu. “Ou te tuuina atu iā te outou le faiva a Ioane le Papatiso.” Na sosoo ai ma se oso malosi na tafe mai i loʻu tino mo le tusa ma le 10 minute, e pei o aʻu na faʻapipiʻiina i se pusa eletise. O le taeao na sosoo ai, na sau ai se toeaina i le falelotu ma fesili mai mo aʻu. “O iinei,” sa ia fai mai ai, a o faaloaloa atu lona lima, “Ou te lagona e finagalo le Alii ou te tuuina atu lenei mea ia te oe.” O se fa'ailoga muamua a St. Ioane le Papatiso. Talu mai lena taimi, ou te lagona o laʻu misiona o le fesoasoani lea i isi e “saunia le ala o le Alii” [8]cf. Mata 3:3 e ala i le faasino atu ia i latou i le “Tamai mamoe a le Atua na te aveesea agasala a le lalolagi,” e ala i le fesoasoani atu ia i latou ia talia le Alofa Mutimutivale Paia.

O le mea moni, a o lei maliu o ia, o se tasi o “tama o le Divine Mercy” sa auai i le faaliliuga ma le faauigaina o le tusi talaaga a St. Faustina, Pr. George Kosicki, na valaaulia aʻu i lona “poustinia” [9]cf. se fale po'o se fale mautu i le itu i matu o Michigan. O iina, na ia tuuina mai ai ia te au mea uma na ia tusia i faaaliga a St. Faustina. Na ia faamanuia mai iā te aʻu i lana tala ma fai mai o loo ia “tuu mai le sulu” o lenei galuega iā te aʻu. Ioe, o le Alofa Tunoa Paia Totonugalemu i mea uma e tutupu i le lalolagi i lenei itula…

 

O LE FAATUATAGA FAATUATUA

E lei umi talu ona mavae nei aafiaga, sa ou maua le naunautaiga e ave se taavale i totonu o le atunuu. O se ao matagi tele na fau mai i se mea mamao. E pei o le taimi lena na ou lagonaina ai le fetalai mai o le Alii a Ua oo mai le “Afā Tele” i le lalolagi, pei o se afā.

O lenei, na foliga mai ia te au, ona o faailoga o taimi, ua tatou ulu atu i se vaitaimi tulaga ese i le talafaasolopito o tagata. Sa i ai se faʻalavelave faʻaalia o Marian i le lalolagi atoa, faʻateleina le solitulafono ma faiga piʻopiʻo i le lalolagi, ma faʻateleina faʻamatalaga apocalyptic a Popes (tagai Aisea ua le alalaga ai pope?). Sa tatagi moni lava i lo’u agaga upu a John Henry Cardinal Newman:

Ou te iloa o taimi uma e faigata, ma i taimi uma mafaufau loloto ma le popole, ola i le mamalu o le Atua ma manaʻoga o le tagata, e faʻafaigofie ona manatu e leai se taimi sili atu le faigata e pei o latou ... o loʻo ou manatu… ese i le agalelei mai soo se mea na muamua atu ia te ia. O le matautia faʻapitoa o le taimi ua tuanaʻi mai o le sosolo atu lea o le faʻamaʻi o le le faʻamaoni, lea na valoia e le au Aposetolo ma lo tatou Aliʻi Lava o se faʻalavelave sili ona leaga i taimi mulimuli o le Ekalesia. Ma le mea sili o se paolo, o se foliga masani o taimi mulimuli o le a sau i luga o le lalolagi. —Blessed John Henry Cardinal Newman (1801-1890 AD), lauga i le tatalaina o le Seminare a Sagato Bernard, Oketopa 2, 1873, The Infidelity of the Future

I le taimi tonu lava, na faasino mai ai aʻu e loʻu faatonu faaleagaga i le galuega faafaifeau taua a Rev. Joseph Iannuzzi. O se talavou failotu o le Gregorian Pontifical University i Roma, Fr. Na saunia e Iannuzzi ni tusi se lua o loʻo faʻamatalaina ai le uluaʻi faʻamatalaga a le Tama o le Ekalesia i le Tusi o Faaaliga ma le "meleniuma" poʻo le "vaitaimi o le filemu" o loʻo faʻamatalaina i le Faaaliga 20. e pei ona folafola mai e lo tatou Fafine o Fatima), o ana galuega ua fesoasoani i le toatele e toso i tua le “ufiufi” i nei taimi. A uma mea uma, o le upu "apocalypse" o lona uiga "le tatalaina".

Tanielu, tapuni upu, ma faamaufaailoga le tusi; seʻi o le taimi o le gataaga. E taufetuli le toatele i o, ma o le a faateleina le poto. ( Tani. 12:4 ).

O le ki i le malamalama i le Afā Tele lea ua oo mai nei i o tatou luga, o le iloaina lea o le “Aso o le Alii”, lea e muamua atu i le Afio Mai Mulimuli o Iesu i le mamalu, e le o se vaitaimi e 24 itula, ae o le “afe tausaga” o loo faasino faafaatusa. i le Faaaliga 20. E pei ona tusia e se tasi o uluai Tama o le Ekalesia:

Faʻauta i le aso o le Aliʻi, e afe tausaga. - Tusi o Panapa, O Tama o le Ekalesia, Ch. 15 o mea

Sa ia faaleo atu ia Sagato Peteru o lē na tusia faapea “i le to le Alii e tasi e tusa ma le afe o tausaga ma le afe o tausaga e tusa ma le aso e tasi.” [10]cf. 2 Peteru 3: 8 O lea, ina ua fetalai atu Iesu ia St. Faustina o savali ia te ia o le a “saunia le lalolagi mo Lo'u toe afio mai”, na faailoa mai ai se vaitaimi o loo tatou ulu atu ai, ae e lē o le iʻuga lata mai o le lalolagi. E pei ona faamatalaina e Pope Penitito,

Afai e ave se faʻamatalaga a se tasi i le faʻasologa o taimi, e fai ma faʻatonuga e sauni, pei ona i ai, i le taimi lava mo le Afio Faʻalua Mai, e sese. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, itu. 180-181

Ma o lea, ina ia fesoasoani ia ou malamalama i le mea o le a oo mai, na faaaoga ai e le Alii lenei ata o se afa. E pei ona ou tusia talu ai nei i Le Silafaga a le Atua, o le a oo mai i luga o le lalolagi se taimi o le “malamalama”—o se lapataiga, e pei ona i ai, o le tagata ua oo atu i le faatausiusiuga o le faatafunaga atoatoa e manaomia ai le fesoasoani mai o le Alofa Mutimutivale Paia. [11]ff. Faustina, ma le Aso o le Alii I le amataga, na ou vaai i lenei mea o le "Mata o le Afa.” Ae o le a le mea o le a tupu muamua?

A o ou faia se manatu e aloese mai le faitauina o le Tusi o Faaaliga ina ia “mafaufau i ai”, i se tasi aso sa ou lagonaina le Agaga Paia o taitaiina a’u e faitau le Faaaliga, Ch. 6. Sa ou lagonaina le fetalai mai o le Alii o le afa muamua lenei o le Afa Tele o le a oo mai. O loo taʻua ai le auala e aumaia ai le “talaina o faamaufaailoga”. taua o le lalolagi, pa'u o le tamaoaiga. oge, mala, ma nai sauaga laiti i le lalolagi atoa. A o ou faitau i lenei mea, sa ou mafaufau pea, ae faapefea le Mata o le Afa? O le taimi lena na ou faitau ai i le faamaufaailoga lona ono ma le fitu. Vaai O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega. Ae muamua atu i lenei mea, sa ou mauaina le upu lenei i le tatalo:

A'o le'i faia le Fa'amalamalamaga, o le a alu ifo i le vevesi. Ua i ai mea uma, ua amata le vevesi (ua amata le vevesi o mea'ai ma suauu; ua pa'u le tamaoaiga, o le natura o loʻo faʻaleagaina, ma o nisi atunuu o loʻo faʻataʻitaʻi e osofaʻi i le taimi atofaina.) Ae i totonu o le paolo, o se Malamalama. O le a alu aʻe le malamalama, ma mo sina taimi, o le laufanua o le le mautonu o le a faʻamaluluina e le Alofa Mutimutivale o le Atua. O le a tuuina mai se filifiliga: ia filifili le malamalama o Keriso, po o le pogisa o se lalolagi ua faamalamalamaina e se malamalama sese ma folafolaga le aoga. Fai atu ia i latou e aua le te'i, fefe, pe popole. ‘Ua ‘ou mua‘i ta‘u atu nei mea ‘iā te ‘outou, ‘ina ‘ia ‘outou iloa ai, pe a tutupu mai, o a‘u ‘iā te ‘outou. (tagai Taimi o pu - Vaega IV)

Sa aoao mai e uluai Tama o le Ekalesia e faapea, a o lei oo mai se Vaitaimi o le Filemu, o le a faamamaina le lalolagi mai e amioleaga. O loo iai foʻi lenei mea i le Tusi Paia, i le Faaaliga 19, ina ua lafo le “manufeʻai ma le perofeta pepelo” i le lepa afi ma sosoo ai ma le “afe o tausaga.” O lea la, o le “lapataiga” o le a oo mai e foliga mai o se “silisili mulimuli” i le va o soo o Keriso ma soo o Anetikeriso lea e faavaeina ai le afa mulimuli o le Afa. Na fesoasoani lea iā te aʻu e malamalama ai i le feiloaʻiga manino na ou fesagaʻia ma le “agaga o anetikeriso” i tausaga ua mavae; ina ia malamalama ua tatou i ai nei, e foliga mai, ua ulufale atu i “le finauga mulimuli” o lenei vaitau...

 

O LE FAʻAFETAI TUPE

A o lei filifilia o ia ia Pope Ioane Paulo II, na sau Katinale Karol Wojtyla i Amerika, ma lauga atu ai i epikopo ma faasilasila faavaloaga:

Ua tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le au tetee i le Ekalesia, a le Gospel versus le anti-Gospel. O lenei feteenaiga o loo taoto i totonu o fuafuaga a le Atua; o se tofotofoga lea e tatau ona oo i ai le Ekalesia atoa, aemaise le Ekalesia Polani. O se tofotofoga e le gata i lo tatou atunuu ma le Ekalesia, ae i se uiga o se tofotofoga o le 2,000 tausaga o le aganuu ma le aganuu Kerisiano, faatasi ai ma ona taunuuga uma mo le mamalu o tagata, aia tatau a tagata taitoatasi, aia tatau a tagata ma aia tatau a atunuu. —Cardinal Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA; Aukuso 13, 1976

Sa ou lagonaina le finagalo o le Alii ou te tusia e uiga i le Afa Tele i se tusi, ma o lea na ou filifilia ai upu a Ioane Paulo II, “Le Fetauiga Mulimuli”, e pei o le ulutala. E leʻi umi, ae sili atu i le afe itulau na tusia ma ou sauni e lolomi.

Pe o lea sa ou mafaufau ai.

Sa ou tietie atu i luga o mauga o Vermont lea sa ou faia ai ni tafaoga. Sa ou mafaufau i la’u tusi ae ou faalogoina i lo’u loto upu, “Toe amata.” Sa ou te'i. Ua ou iloaina lenei “leo” i le taimi nei. O lea na ou vili vave ai i loʻu taʻitaʻi lotu ma taʻu atu iā te ia le mea na tupu. Sa ia fai mai, “Ia, e te lagona o le Alii o loo fetalai mai?” Sa ou tu, ma tali atu, “Ioe.” Sa ia fai mai, “Ona toe amata lea.”

Ma sa ou faia. Na faafuasei lava, ona ou le toe “tusia” se tusi, ae sa pei na ou tusia ni faamatalaga mai le Lagi. Na ou lagonaina le taialaina aʻu e lo matou Tina. Na amata ona ou faalogoina upu i loʻu loto e pei o le “feteʻenaʻiga” ma le “Malamalama.” Ina ia faamaoni, sa ou le manatua po o le a le Malamalama.

Sa ou lagonaina le taitaiina e faitau le Faaaliga 12. O iina, o le fefinauaiga i le va o se “fafine” ma se “tarako” ua tatalaina. O le “fafine”, o le tusi lea a Pope Benedict, o se faailoga o le Nuu atoa o le Atua faapea foi ma Maria. O le tarako, e moni, o Satani lea Na fetalai Iesu o le “pepelo ma le Tamā o pepelo.” Sa taʻitaʻia aʻu e faitau pe na faapefea ona amata le Malamalama i se "faiga faa-Kerisiano" ma le filosofia o deism O lenei mea na mafua ai ona tulaʻi mai le tele ma le tele o "isms" poʻo pepelo (materialism, Darwinism, Marxism, atheism, Communism, etc.), seia oo i o tatou aso nei ma le taunuu mai o le sili ona maaleale ma faataumaoi o isms: fa'aletagata. O, na o le pau lava le mea e faʻatatau i le mea moni o le mea lea e manaʻo ai ma talitonu i ai, ma le lelei o le faia o le tagata lava ia ma se "atua" itiiti. Na manino mai na “faaali mai” le tarako ina ia faaona tagata i faiga taufaasesē.

Ae faapefea le “fafine ua ofu i le la”? Na fanau mai le Enlightenment i le senituri lona 16. E tupu lena mea i se taimi lata mai deism na fanau mai, na faaali mai lo tatou Fafine i le mea ua i ai nei, Mesiko. Na faamatalaina o ia e St. Juan Diego i le auala lenei:

… O ona ofu na susulu pei o le la, e peiseai ua lafo mai ai ni galu o le malamalama, ma o le maʻa, o le papa na tu ai o ia, na foliga mai na susulu mai ave. -Nican Mopohua, Don Antonio Valeriano (pe tusa o le 1520-1605 TA,), n. 17-18

E taua tele mo mafuaaga e lua. Sa faaali mai o ia i se “aganuu o le oti” lea sa faia ai taulaga tagata. E ala i ona foliga vaaia, o le faitau miliona o tagata Aztec na liua i le faa-Kerisiano, ma na muta ai taulaga tagata. O se microcosm o le aganuu o le oti lea ua salalau nei i tagata. O le uiga lona lua, o le ata o lo tatou Fafine, lea na faaali faavavega i le ofu o St. Juan, o loo tautau pea e oo mai i le aso nei i le Basilica i le Aai o Mekisiko—o se faailoga faifai pea o le “fafine ua ofu i le la” o loo faatasi ma i tatou seia oo i le tarako. ua toe nutimomoia.

Ou te ofo, e pei o na manatu taitasi isms na aliaʻe mai, faʻapea foʻi, o se faʻaaliga tele na tupu toetoe lava i totonu o le tausaga lava e tasi. Ma e aofia ai foʻi ma le manatu faaiʻu mulimuli o le taʻitoʻatasi, na faailogaina i le aliaʻe mai o le “personal computer” i le 1981. O le ā le mea na tupu i lenā taimi? Na faaali mai lo tatou Fafine o Kibeho ma ni lapataiga matautia e le gata mo Rwanda, ae mo le lalolagi atoa (tagai Lapataiga ile Matagi). I le taimi lava e tasi, i le Baltics, i le tausamiga a Ioane le Papatiso, o foliga vaaia o lo tatou Fafine o Medjugorje na amata foi i lalo o le ulutala "Masiofo o le Filemu", e peiseai o loo faailoa atu le oo mai o le Era o le Filemu. A o suʻesuʻeina pea e le Vatican, o feʻau a Medjugorje ma le nofoaga o faʻaaliga lava ia ua seleseleina atonu o se tasi o seleselega sili o galuega ma liua talu mai le Galuega a le Au Aposetolo (tagai I Medjugorje).

Ae, o afea o le a taualuga ai lenei Afa Tele? E toʻatele ua faʻavaivaia, e oʻo lava i le taufaaleaga, ona o foliga vaaia e foliga mai e "toso" ma valoʻaga mai tagata pei o Fr. Stephano Gobbi ma isi e foliga mai e leʻi taunuu, pe tuai.

Mo aʻu, o le mea sili, o se tali na oʻo mai i le 2007…

 

O LE UNFOLDING

Ina ua uma le Kerisimasi i le 2007 i le Po o le Tausaga Fou, o le tausamiga a le Maria Paia, Tina o le Atua, na ou faalogoina ai upu nei i loʻu loto:

O le Tausaga lenei o le
Fa'amatala.

Sa ou le iloa po o le a le uiga o lena mea. Ae ia Aperila o le 2008, na oo mai ai se isi upu ia te au:

Vave nei.

Sa ou lagonaina o mea o le a tutupu i le lalolagi atoa o le a vave ona tutupu i le taimi nei. Na ou "vaai" e tolu "poloaiga" ua paʻu le tasi i luga o le isi e pei o tomino:

O le tamaoaiga, sosoo ai ma agafesootai, sosoo ai ma faiga faaupufai po oder

E mautinoa lava, i le Pau o le 2008, na paʻu ai le tamaoaiga o le tamaoaiga ma amata ai ona faʻalavelave le tamaoaiga o le lalolagi (ma faʻaauau pea e oʻo mai i le aso). O lena faʻalavelave, fai mai le au fai pisinisi, e leai se mea e faʻatusatusa i le isi faʻamalo o le a pa i soʻo se taimi (vaai 2014 ma le Faʻaola Manu). Ua tatou va'ai i fa'ailoga lapata'i i Eleni, Italia, Sepania, ma isi, ae le'o ta'ua ai o Amerika, lea na ta'imua i le tamaoaiga o le lalolagi, ua tau le mafai ona fa'aola e ala i le fa'atumuina o lona ofu fa'aola i tupe lolomi.

Talu mai lena Po o le Tausaga Fou, ua ou lagonaina pea lava pea le fetalai mai o le Alii e faapea “ua puupuu le taimi”. Sa ou fesili atu ia te Ia i se tasi taimi po o le a Lana uiga o lenei mea. Sa vave ma manino le tali: “Puupuu, pei ona e manatu puupuu.” Na faatagaina aʻu e loʻu faatonu faaleagaga e faasoa atu ia te outou upu “faapitoa” na fetalai mai ai le Alii e uiga i le puupuu o le taimi i lenei tusitusiga: Lea Iti Taimi tuua.

 

TETEE!

I le 2009, na paʻu ai se upu i loʻu loto e pei o le faititili: "Fouvalega!"

I lena taimi, a o leʻi oʻo i laʻu suʻesuʻega o le Malamalama, ou te leʻi iloa le auala na iʻu ai lena vaitaimi o le talafaasolopito i le Fouvalega Falani. Ae ina ua uma aʻu suʻesuʻega, sa amata ona ou vaai i nei taua, fouvalega, ma vaitaimi o vevesi i se malamalama faale-Tusi Paia:

Tou te faalogo i taua ma tala o taua; ‘ia ‘outou ‘aua ne‘i matata‘u, auā e tatau ‘ona tutupu nei mea; ae e leʻi oo i le gataaga. E sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo; o le ai ai oge ma mafuie mai lea nofoaga i lea nofoaga. O mea uma ia o le amataga o le tiga o le fanau. ( Mata 24:6-8 .)

O le mea na sosoo ai o upu ia Lalolagi Fouvalega!. O lona uiga, o nei “tama’i afa” o tiga tiga e tau atu i le galue malosi—le Afa Tele. Ioe, o le “fafine ua ofu i le la” i le Faaaliga o loo galue malosi e fanau. O le “tama” na ia fanauina, a o fai ma sui o Keriso, ua faatusaina foi i le Nuu o le Atua—Lona tino lilo—o le a nofotupu faatasi ma Ia i le Vaitaimi o le Filemu.

… O le a avea i latou ma faitaulaga a le Atua ma Keriso, ma o le a latou nofotupu faatasi ma ia mo [le] afe tausaga. (Faaa 20: 6)

 

O LE GALUEGA FAIGATA

Ua tuuina mai foi e le Alii ia te au ni vaaiga ma lapataiga o nei tiga faigata o le fanau. O nei mea e le'i faigofie, e fa'amaoni, ma e taugata i le tusiaina. Ae o le tatalo, o le Faamanatuga, o lo’u faatonu faaleagaga, o a outou tusi faamalosiau, ma la’u uo pele o Lea, o lo’u toalua, ua avea ma puna o le alofa tunoa ma le malosi e tauave ai mea o loo tutupu nei i luga o le fogaeleele i le taimi moni.

E leai se fa'atonuga fa'apitoa, o mea ia lapataiga ua ou lagonaina le faamalosia e tuuina atu, i lalo o le taitaiga faaleagaga.

• O le a iai tagata faaaunuua—le faitau aofa'i o tagata o lo'o fa'ate'aina i itu eseese. Vaai Pu o lapataiga - Vaega IV.

I le taimi o se isi taamilosaga o konaseti i le Iunaite Setete ina ua mavae le Afa o Katrina, sa amata ona faaali mai e le Alii ia te au le ala na oo mai ai faiga pi’opi’o i totonu o faavae tonu o sosaiete, mai le tamaoaiga, i le faasologa o meaai, i faiga faaupufai, faasaienisi ma vailaau faafomai. Na faamatalaina e le Alii o le "kanesa" lea e le mafai ona togafitia i vailaau, ae e tatau ona "tipu ese" i le uiga o se Togafitiga Cosmic.

Afai ua faʻaleagaina faʻavae, o le a le mea e mafai ona faia e le toʻatasi? (Sl 11: 3)

Sa ou “vaai” i mata o lo'u mafaufau, e masani lava e le'i faamoemoeina, le pa'u atoa o mea tetele e ala i nisi po o nisi o faalavelave.

O se tasi o lapata'iga sili ona mata'utia ma fa'aleagaga I na oo mai ia te au i lena lava taamilosaga konaseti ina ua uma ona matou asiasi faafuasei atu i nofoaga tetele e tolu o faalavelave faalenatura i le Iunaite Setete: Galveston, TX, New Orleans, LA, ma le nofoaga o le 911 i le Aai o Niu Ioka. O se lapataiga mo Kanata a o matou faaiuina le taamilosaga i le tietie atu i lona laumua, Ottawa, Ont. Faitau 3 Aai ma se Lapataʻiga mo Kanata. Fa'atasi ai ma le fa'atagaga talu ai nei o le fuala'au fa'apa'u fa'atau e le Health Canada, o lenei lapata'iga ua sili atu ona fa'anatinati nai lo se isi lava taimi.

• I nai tausaga ua mavae, ua siitia ai e le Alii le veli i se malamalamaaga loloto atu o Amerika ma lana matafaioi i “taimi o le iuga.” A o ou lele atu i San Francisco i le tolu tausaga talu ai, sa amata ona ave au e le Alii i se malaga e lei mafaufauina i le talafaasolopito o le Iunaite Setete, Freemasonry, ma le Faaaliga 17–18. Le faasinomaga o Mealilo Papelonia faasino pea i Amerika. O le faʻaauau pea o le faʻatagata taʻitoʻatasi e faʻaalia Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia.

• E pei ona ou faamatalaina i luga, na amata ona faaali mai e le Alii le natura o le afa muamua o le Afa Tele i faamaufaailoga e fitu o le Faaaliga Ch. 6. O le faamaufaailoga lona lua ua faatusaina i se tagata tiʻetiʻe i se solofanua mūmū.

O lē na tiʻetiʻe ai na tuʻuina atu i ai le pule e aveʻese ai le filemu mai le lalolagi, ina ia fefasiaʻi tagata. Ma sa tuuina atu ia te ia se pelu tele. (Faʻa.6: 4)

O le a lenei pelu? Po o mea na tutupu i le 911? Pe o le pelu a Islama lea ua sasao i luga o le lalolagi? Pe o le oo mai o faiga faatupu faalavelave e mafai ona latou faaaogaina po o isi? [12]ff. Seoli tatala A o i ai i Kalefonia i le lua tausaga talu ai i se taimi faapitoa mamana o le tatalo i le Vigil Easter, sa ou lagonaina le fetalai mai o le Alii,

E toeititi lava le taimi o totoe i le taimi nei ae leʻi pa le pa.

E mautinoa lava le faitau i ni nai aso mulimuli ane i talafou:

Korea i Matu na faʻateleina le faʻateleina o le taua ... lapatai mai na ia faʻatagaina fuafuaga mo osofaʻiga faaniukilia i luga o sini i le Iunaite Setete. "O le taimi o le pa ua lata mai," o le tala lea a le militeri a Korea i Matu, lapatai mai e mafai ona tupu taua "i le asō po o taeao". —Aperila 3, 2013, AFP

O loʻu lagona o le 911 o se lapataiga ma le laasaga muamua i le "mea tele na tupu". Sa tele ni aʻu miti e uiga i lenei mea, lea i le taimi nei, ua fai mai loʻu faatonu faaleagaga ou te le tautala i ai.

B
ut Ou te fia fai atu ou te lagona le sili atu le faanatinati nai lo se isi lava taimi e toe fai ai le mea na ou tusia i lena petala muamua, Sauni! Ma o le mea lena e tatau i agaga ona i ai i se "tulaga o le alofa tunoa" faifai pea. Auā o loo tatou ola i taimi ua mafai ai ona taʻua le toʻatele o tagata i le aiga i le emo o le mata… (vaai Alofa mutimutivale i Chaos).

• Ina ua faamavae Pope Penitito, na taia e se uila le Vatikana ma o se lapataiga manino ma faifai pea na tatagi mai i loʻu agaga e pei o le faititili: Ua e ulu atu i taimi matautia. O le lagona o le a oo mai le fenumiai tele i luga o le tino o Keriso, o le mea lea na taʻua faavaloaga ai e Sr. Lucia o Fatima i le tele o taimi o se “faaseseina leaga.” O le mea moni, o le tausaga ma le ʻafa ua mavae ua uma ona amata le “lulu tele” lea o le a oo mai i le lalolagi atoa. Faitau Fatima, ma le lulu tele.

E i ai isi upu ma lapataiga na tuuina mai e le Alii i le tele o tausaga, e matua tele naua e le mafai ona faamatalaina iinei (e ui o loo maua i le tele o tusitusiga). Ae o le tele lava o faʻaopoopoga o mea na ou faʻamatalaina i luga. Atonu o le lapataiga sili o le oo mai Galulolo Faaleagaga. O lona uiga, o le taufaasese o loo faamatalaina i le Faaaliga 13. Faitau O le taufaasese afio mai. Pau lava le auala e tumau ai i lenei galu o loʻo sau o le ia faamaoni, ia tumau i luga o le papa na faatuina e Keriso, [13]ff. Le Suʻega ma ia ulufale atu i le sulufaiga o le Loto Mamalu o Maria e ala i faapaiaga ia te ia ma le Rosario. [14]ff. Le Fafagu, le Ruse, ma le Sulufaiga

 

O LE TUUNAU MA LE TOE TU

O mea uma o i luga, uso e ma tuafafine, e mafai lava ona faamatalaina i se fuaiupu e tasi: le Passion of the Church.

Ua faailoa mai e nisi o tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia o le Tusi o Faaaliga e tutusa ma le Liturgy. Mai le “Penetential Rite” i mataupu amata, i le Liturgy of the Word e ala i le tatalaina o le tusi taai ma faamaufaailoga i le Mataupu e 6; le tatalo o le Taulaga (8:4); le “Amene silisili” (7:12); le faaaogāina o mea manogi (8:3); le tuugalamepa po o tuugalamepa (1:20), ma isi mea faapena. O le mea lea e feteenai ma se faauigaga eschatological o le Faaaliga?

Nai lo lea, e lagolagoina atoatoa. O le mea moni, o le Faaaliga a St. O le Ekalesia lava ia o loo aoao mai, e pei ona alu i luma le Ulu, e faapea foi ona ui atu le Tino i lona lava tuinanau, maliu, ma le toetu.

Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga faaiu lea e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu… E faatoa ulufale le Ekalesia i le mamalu o le malo i lenei Paseka mulimuli, pe a mulimuli atu i lona Alii i lona maliu ma lona Toetu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 675, 677

E na o le Poto Paia na mafai ona faagaeeina le Tusi o Faaaliga e tusa ai ma le faatulagaga o le Liturgy, ae i le taimi lava e tasi e tutusa ai fuafuaga leaga o le amioleaga e faasaga i le Faaipoipoga a Keriso ma lona manumalo i le leaga. [15]ff. Faʻamatalaina o Faʻaaliga

Ma seʻi ou faaiu atu i lena faamatalaga, e toe ave ai outou i tua i le misiona autū na tuuina mai ia i tatou talavou e Ioane Paulo II: ia “talaʻi atu i le lalolagi le taeao fou o le faamoemoe.” Na ou aoteleina lenei Afā atoa i se tusi tatala ia Pope Francis: Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai! Iesu is afio mai, uso e ma tuafafine. Ua faamatala mai e lena tusi e pei lava ona pupula mai le taeao i le tafa o ata, e oo lava i le taimi e oso aʻe ai le lā, e faapena foʻi le vaitaimi o le a oo mai e pei o le pupula o le afio mai o Keriso (tagai O Le Fetu o le Taeao).

Pe a uma le Afa Tele, o le a avea le lalolagi ma se nofoaga e matua ese lava i le tele o itu, ae aemaise lava i le Ekalesia. O le a laʻititi o ia, sili atu ona faigofie, ma mulimuli ane faʻamamāina ina ia avea ma Faʻatoʻanofotane ua saunia e talia lona Tupu i le mamalu. Ae e tele mea e tatau ona faamuamua, aemaise o le seleselega i le iʻuga o le tausaga. [16]ff. Le Seleselega o Loo Sau

I lena tulaga, ou te tuuina atu ia te outou se upu mamana na ou lagonaina o loo saunoa mai lo tatou Tina Amuia a o matou solomuli ma lo’u faatonu faaleagaga:

Tamaiti laiti, aua le manatu talu ai o oe, le toe vaega, e laʻititi i le numera o lona uiga o oe o faapitoa. Ae, ua filifilia oe. Ua filifilia oe e aumai le Tala Lelei i le lalolagi i le taimi atofaina. O le Manumalo lea o loʻo faʻatali mai i ai loʻu Loto ma le naunautaʻi tele. Ua sauni uma Ua gaioi uma. O le lima o loʻu Atali ua sauni e minoi i le sili ona silisili auala. Faʻalogo totoʻa mai i loʻu leo. O loʻo ou sauniina outou, laʻu fanau laiti, mo lenei Itula Sili o le Alofa Mutimutivale. O loʻo afio mai Iesu, afio mai o le Malamalama, e fagua agaga ua lilofia i le pogisa. Aua e sili le pogisa, ae o le Malamalama e sili mamao atu. A afio mai Iesu, e tele mea o le a o mai, ma o le pogisa o le a faʻataʻapeʻapeina. O le taimi lena o le a auina atu ai oe, pei o le au Aposetolo anamua, e faaputuputu agaga i oʻu ofu faatina. Faatali Ua sauni mea uma. Matamata ma tatalo. Aua neʻi mou le faʻamoemoe, aua e alofa le Atua i tagata uma. [17]ff. O le faamoemoe o Dawning

  

Muamua lomia Iulai 31st, 2015. 

 

Faʻafetai mo le lagolagoina o lenei auaunaga tumau.
Ole taimi sili lea ona faigata ile tausaga,
o lea la e matua talisapaia lau foaʻi.

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 vaʻai Catechism o le Ekalesia Katoliko, 897
2 ff. I Laʻu Matagaluega
3 ff. Evangelii Gaudium, l. 52
4 ff. O Se Molimau Patino
5 ff. O le Taofi ma Aveesea le Restrainer
6 vaʻai Anetikeriso io Tatou Taimi
7 Vaʻai foi O Le Sau ma Sulufaʻiga
8 cf. Mata 3:3
9 cf. se fale po'o se fale mautu
10 cf. 2 Peteru 3: 8
11 ff. Faustina, ma le Aso o le Alii
12 ff. Seoli tatala
13 ff. Le Suʻega
14 ff. Le Fafagu, le Ruse, ma le Sulufaiga
15 ff. Faʻamatalaina o Faʻaaliga
16 ff. Le Seleselega o Loo Sau
17 ff. O le faamoemoe o Dawning
lafoina i AIGA, O SE FUAFUAGA I LE LAGI.