Au Fesili i le Era

 

 

PEA fesili ma tali i le "vaitau o le filemu," mai Vassula, i Fatima, i Tama.

 

F. E leʻi faʻapea mai le Faʻapotopotoga mo le Aʻoaʻoga o le Faʻatuatua o le "vaitaimi o le filemu" o le millenarianism ina ua faʻapipiʻiina lana Faasilasilaga i tusitusiga a Vassula Ryden?

Ua tonu ia te aʻu ou te taliina lenei fesili talu ai o loʻo faʻaaogaina e nisi lenei Faʻasilasilaga e faia ai ni faʻaiuga sese e faatatau i le manatu o le "vaitaimi o le filemu." O le tali i lenei fesili e sili ona manaia e pei ona felavasaʻi.

O Vassula Ryden o se tamaʻitaʻi Eleni Orthodox faa-Eleni o ana tusitusiga, "Moni Ola i le Atua," na pa i luga o le vaaiga o "faaaliga faaperofetaga," aemaise lava i le 1980's. I le 1995, le Vatican's Congregation for the Doctrine of the Faith (CDF), ina ua maeʻa ona iloiloina ana galuega, faʻasalalau se Faʻasilasilaga e faapea…

… Aumaia i fafo — i se faʻaopopoga i itu lelei — o ni numera o elemeni taua ia e tatau ona manatu e le lelei i le malamalamaaga o aʻoaʻoga a le Katoliko. —Mai i le Faʻasilasilaga i Tusitusiga ma Gaioiga a Mrs.Vassula Ryden, www.vatican.va

Faatasi ai ma o latou atugaluga, na taʻua e le Faapotopotoga:

O nei masalosaloga faaaliga vaʻai i se taimi lata mai o le a manumalo ai le Anetikeriso i le Ekalesia. I le millenarian style, o loʻo valoʻia mai ai o le a faia e le Atua se faʻasalaga mulimuli mamalu lea o le a amataina i le lalolagi, e oʻo lava i le leʻi afio mai ma le mautinoa o Keriso, o se vaitaimi o le filemu ma le tamaoaiga lautele. —Ibid.

E leʻo faʻamaoti maia e le Faʻapotopotoga poʻo fea o fuaitau o tusitusiga a Vassula e agaʻi atu i le "millenarian style." Peitaʻi, na valaʻauina o ia e le CDF e tali i fesili e lima faʻavae i luga o lenei Faʻasilasilaga, ma tuʻuina atu iai ni faʻamatalaga i luga o ana tusitusiga. O lenei na foliga mai i le agaga o Pope Benedict XIV (1675-1758), o lana tusitusiga, I Le Toa Toa, na faʻaaoga e fai ma taʻiala i le faʻamaoniaina o faʻamaoniga ma faʻavae aloaia i totonu o le Ekalesia.

O ia ituaiga faʻalavelave masani o le le saʻo o mausa faʻaperofetaga e le tatau ona taʻitaʻia ai i le faʻasalaga o le tino atoa o le malamalama faʻalelalolagi fesoʻotaʻi e le perofeta, pe a fai e malamalama lelei e fausia ai moni valoʻaga. E le gata i lea, i mataupu o suʻesuʻega o ia tagata mo le faʻamaoniaina poʻo le faʻamaoniaina o suafa, e tatau ona faʻateʻaina a latou mataupu, e tusa ai ma le saunoaga a Benedict XIV, pe afai o le tagata na te faʻamaulaloina ma le lotomaulalo lana mea sese pe a faʻailoa mai ia te ia. — Dr. Mark Miravalle, Faʻaaliga Tumaoti: Talanoaga Faʻatasi ma le Ekalesia, i. 21

O tali a Vassula, e aofia ai ma lana tali i le “vaitaimi o le filemu,” na tuuina atu e ala ia Fr. Prospero Grech, o se polofesa lauiloa i mataupu faale-Tusi Paia i le Pontifical Institute Augustinianum. Na faatonuina o ia e Cardinal Ratzinger, ao avea ma Prefect o le CDF, e tuu fesili e lima i le tagata vaai. I le iloiloina o ana tali, Fr. Na faaigoa e Prospero ia latou "silisili." Ae o le mea e sili ona taua, o Katinale Ratzinger lava ia, i le fesuiaʻiga o ia ma le faifeau o Niels Christian Hvidt o le na tusia ma le faaeteete le mulimulitaʻi i le va o le CDF ma Vassula ma amataina fonotaga ma ia, fai atu ia Hvidt ina ua maeʻa le Misasa i se tasi aso: “Aue, ua tali lelei Vassula. ! ” [1]cf. “Talanoaga i le va o Vassula Ryden ma le CDF”Ma le lipoti faʻapipiʻi a Niels Christian Hvidt

Masalo o se tulaga ese le malamalamaʻaga i polokiki a le Vatican, na taʻu atu ai ia Hvidt e i latou o loʻo i totonu o le CDF e faapea, "E olo lemu le maaolo i le Vatican." I le vaeluaina o feeseeseaiga i totonu, na mulimuli ane toe taʻu atu ai e Katinale Ratzinger ia Hvidt e faapea "Na te fia vaʻai i se Faasilasilaga fou" ae na ia "usitaʻi i katinale." [2]ff. www.cdf-tlig.org

Na faʻamaonia ia Me o le 2004 e le oʻo mai se Faʻaaliga fou ma, nai lo lea, o le tali lelei atu i faʻamatalaga a Vassula o le a "taofia maualalo-ki." O lena tali na lafo e Fr. Josef Augustine Di Noia, failautusi o le CDF. I se tusi i le tele o Fonotaga a Epikopo, fai mai:

Pei ona e silafia, na lolomiina e lenei Faʻapotopotoga se Faʻasilasilaga i le 1995 i tusitusiga a Mrs.Vassula Rydén. Mulimuli ane, ma i lana talosaga, na mulimuli mai ai se talanoaga maeʻaeʻa. I le faaiuga o lenei talanoaga, o se tusi a Mrs Rydén na tusia i le aso 4 Aperila 2002 na mulimuli ane lolomiina i le lata mai o le tusi "Moni Moni i le Atua", lea na aumaia ai e Mrs Rydén ni faamalamalamaga aoga e uiga i lona tulaga faaipoipo, faapea foi ma ni faigata na i le Faʻasilasilaga ua taʻua muamua, sa fautuaina ai ana tusitusiga ma lona auai i faʻamanatuga ... Talu ai o tusitusiga ua taua mai, na maua ai se faʻamatalaga sosoʻo i lou atunuʻu, ua manatu ai lenei Faʻapotopotoga e aoga e faʻailoa atu ia te oe mea o loʻo taua i luga. - Iulai 10, 200, www.cdf-tlig.org

Ina ua fesiligia i se isi fonotaga ma Vassula ia Novema 22nd, 2004, pe afai o le 1995 Faʻasilasilaga o loʻo aoga pea, na faʻaalia e Katinale Ratzinger:

Ia, matou te fai atu sa i ai ni suiga i le tulaga na matou tusi atu ai i epikopo fiafia e tatau i se tasi ona faitau le Faʻasilasilaga i le talaʻao lau faʻatomuaga ma tala fou na e faia. " —Ibid.

Na faʻamaonia lea i se tusi fou mai le Prefect of the CDF, Cardinal Levada, o le na tusia:

O le Faʻasilasilaga o le 1995 e tumau lona aoga o se faʻatinoga faʻamasinoga o tusitusiga na suʻesuʻeina.

Peitai, Mrs Vassula Ryden, peitaʻi, ina ua maeʻa talanoaga ma le Faʻapotopotoga mo le Aʻoaʻoga o le Faʻatuatua, na ofoina mai ni faʻamatalaga i nisi o faʻafitauli faigata i ana tusitusiga ma luga o le natura o ana feʻau e le o ni faʻaaliga paia, ae o ana lava mafaufauga loloto. Mai se manatu masani, o le mea lea, i le maeʻa ai o faʻamatalaga ua taua i luga, e manaʻomia se mataupu ma le faʻaeteete, ona o le mea moni e mafai e tagata faʻatuatua ona faitau tusitusiga i le malamalamaaga o ia faʻamatalaga. —Leta i Peresetene o le Episkopal Conference, William Cardinal Levada, Ianuari 25th, 2007

Mai talanoaga ma tusi i luga atu, e fa faaiuga e mafai ona aumaia.

I. O le Faʻasilasilaga e faʻasino i Vassula Ryden's tusitusiga ma iinei lava faʻapitoa faʻalauiloaina o se "vaitaimi o le filemu" faʻatasi ai ma isi vaega o ana tusitusiga ma gaioiga. O i latou e faʻapea o le Faʻasilasilaga o le map blanche o le teenaina o aʻoaʻoga uma e faatatau i le “vaitaimi o le filemu” ua avea ma se mea sese ese, ma i le faiga, na fausia ai la latou lava seti o feteʻenaʻiga. [3]ff. Faʻafefea Afai…? Mo se tasi, e faʻapea o soʻo se manatu o se vaitaimi o le filemu ua teʻena faʻafouina e Roma feteʻenaʻi ma le faʻamaoniaina foliga mai o lo Tatou Tamaʻitaʻi o Fatima o le na folafolaina se "vaitaimi o le filemu," ae le taʻua ai le pope lava ia theologian:

Ioe, na folafolaina se vavega ia Fatima, le vavega sili na tupu i le tala faasolopito o le lalolagi, lona lua i le Toetu. Ma o lena vavega o le a avea ma vaitau o le filemu e leʻi i ai se faʻatagaina muamua i le lalolagi. —Mario Luigi Cardinal Ciappi, pope theologian mo Pius XII, John XXIII, Paul VI, John Paul I, ma John Paul II, Oketopa 9th, 1994, O le Catechism a le Aiga Apolotolo, i. 35

Ae maise lava, o faʻaiuga sese na, e feteʻenaʻi ma le faamatalaga manino a Katinale Ratzinger e faʻatatau i le ono iai o se "vaitau fou o le olaga faʻaKerisiano" i totonu o le Ekalesia. [4]ff. Millenarianism‚O le a le mea, ae leai

O loʻo tatala pea le fesili mo le saʻoloto o talanoaga, ona e leʻi faia e se Paʻia se faʻamatalaga manino i le mea lea. -Il Segno del Soprannauturale, Udine, Italia, n. 30, itu. 10, Oti. 1990; Fr. Na faailoa atu e Martino Penasa lenei fesili i le “nofotupu o le meleniuma” ia Cardinal Ratzinger

II. O le failotu lauiloa, Fr. Na faʻamaonia mai e Prospero Grech, ma le Prefect mo le CDF, Cardinal Ratzinger, o faʻamatalaga manino a Vassula e "lelei tele." (Ua ou faitau ia te ia faʻamalamalamaga i lenei foi, ma latou faʻamatalaina saʻo le vaitaimi i tulaga o le faʻapaʻiaina totonu o le Ekalesia e ala i le mana o le Agaga Paia poʻo se "Penetekoso Fou," le o le nofotupu o Iesu i le tino i le lalolagi poʻo se ituaiga o pepelo utopia .) Peitaʻi, na taʻutino lava e Katinale Ratzinger, o le Faʻapotopotoga lava ia na vaeluaina, na taofia ai ni suiga i le Faʻasilasilaga.

III. O le Faʻasilasilaga i ana tusitusiga, e ui lava o loʻo aoga pea, ae ua toe fesuiaʻi i le tulaga ua mafai ai nei ona faitau tusitusiga a Vassula i lalo o le faʻaeteete o le "case by case" faʻaiuga a Epikopo faʻatasi ai ma faʻamatalaga na ia saunia (ma e lolomiina mulimuli ane voluma).

IV. O le uluaʻi faʻamatalaga a le CDF e faʻapea, "O nei masalosaloga faʻaaliga foliga mai o se taimi lata mai o le a manumalo ai le Anetikeriso i totonu o le Ekalesia" e tatau ona malamalama i ai o se faʻaupuga faʻamatalaga e feteʻenaʻi ma se faʻasalaga o le ono maua o le latalata i Anetikeriso. Aua i le Encyclical o Pope Pius X, na ia valoʻia le mea lava e tasi:

… Atonu ua i ai i le lalolagi le "Atalii o le Malaia" o lo o tautala i ai le Aposetolo. —POPE ST. PIUS X, E Sili, Encyclical I luga o le Toefuataʻiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3, 5; Oketopa 4th, 1903

 

F. Afai e fesoʻotaʻi Medjugorje ma Fatima, e pei ona taʻua e John Paul II i lana faamatalaga ia Epikopo Pavel Hnilica, e i ai ea le sao o le muamua i "taimi faʻaiʻu" e tusa ai ma le eschatology a Ekalesia a Tama?

I le manatuaina e le o faia e le Ekalesia ni faʻamatalaga mautinoa e uiga i mea masalomia na tutupu i Medjugorje, upu a le Pope lava ia i luga o foliga ma i latou e foliga mai o le Faʻamanuia Tina tusi agai i le sili fuafuaga o le filemu ma le lotogatasi i le lalolagi ae le i maeʻa le taimi. [5]vaʻai Le Manumalo - Vaega III Ae ui i lea, ou te fia faʻamalamalamaina seisi vaega o Medjugorje e foliga mai e fesoʻotaʻi saʻo i le talitonuga a Tama o le Ekalesia i le vaitaimi o le filemu.

I le amataga o foliga vaaia i Medjugorje, fai mai le tagata vaai, o Mirjana, na faaali mai ai Satani ia te ia, faaosooso ia te ia e lafoai le Madonna ma mulimuli ia te ia ma le folafolaga o le fiafia i le alofa ma le olaga. I se isi itu, o le mulimuli ia Maria, fai mai a ia, o le a "taitai atu ai i puapuaga." Na teena e le tagata vaai le tiapolo, ma na vave ona faaali atu le Taupou ia te ia ma fai atu:

Faʻamalie mai mo lenei mea, ae e tatau ona e iloa o loʻo i ai le satani. I se tasi aso na sau ai o ia i luma o le nofoalii o le Atua ma fesili atu mo se faatagaga e tuuina atu ai le Ekalesia i se vaitaimi o le faamasinoga. Na tuu iai e le Atua le faatagaga e faataitai ai le Ekalesia mo le selau seneturi. O lenei seneturi o loʻo i lalo o le malosi o le tiapolo, ae a faʻalilolilo au mea lilo na fai atu ia te oe, ona faʻaumatia loa lea o lona malosiaga… -Upu mai le Lagi, Lomiga e 12, itu. 145

Ma le isi,

… O se tauiviga sili o le a amata. O se tauiviga i le va o loʻu Ataliʻi ma satani. Ua lamatia ola o tagata. —Aukuso 2nd, 1981, Ibid. i. 49

O loo taʻua i luga e le vaai a Pope Leo XIII na faapea na i ai i le taimi na…

Leo XIII na vaʻaia moni lava, i se faʻaaliga, agaga faʻa temoni o loʻo potopoto i luga o le Eternal City (Roma). -Tama Domenico Pechenino, molimau vaaitino; Ephemerides Liturgicae, lipotia mai i le 1995, i. 58-59; www.motherofallpeoples.com

Fai mai le tala, e tusa i nisi faʻamatalaga, na ole atu Satani i le Atua faʻataga e faʻataʻitaʻi le Ekalesia mo le selau senituri. O le mea lea, na vave lava ona alu le faʻamasino i lona fale ma tusi le tatalo ia St. Mikaele e "lafo i seoli, Satani ma agaga leaga uma, o e savalivali solo i le lalolagi atoa e saili le faʻaleagaina o agaga." O lenei tatalo, na faia, pe a maeʻa Misasa i lotu uma, lea na faia mo le fiasefulu tausaga.

E tusa ai ma le faaaliga a Sagato Ioane i le Faaaliga 12, na ia vaaia se taua i le va o le "fafine ua ofu i le la" ma le tarako.

O lenei Fafine e fai ma sui o Maria, le Tina o le Togiola, ae o ia o le sui i le taimi e tasi le Ekalesia atoa, le Tagata o le Atua o taimi uma, le Ekalesia i taimi uma, ma tiga tele, toe fanaua Keriso. —POPE BENEDICT XVI, Castel Gandolfo, Italia, AUG. 23, 2006; Zenit

Ae o lea, o se mea "malepe" i le lalolagi faʻaleagaga:

Ona tau ai lea o le taua i le lagi; Na tau Mikaele ma ana agelu ma le tarako. Le tarako
ma ana agelu na tau, ae latou te leʻi manumalo ma ua leai se isi nofoaga mo i latou i le lagi. O le tarako tele, o le gata tuai lea, ua taʻua o le Tiapolo ma Satani, o le na faaseseina le lalolagi uma, na lafoina i lalo i le lalolagi, ma ana agelu na lafoina i lalo faatasi ma ia. (f.7-9)

O le upu "lagi" iinei e foliga mai e le o faasino i le Lagi, i le mea e nonofo ai Keriso ma Lana au paia. O le faʻauiga sili ona talafeagai o lenei tusitusiga o le o se tala i le uluaʻi pa'ū ma le tetee a Satani, talu ai o loo manino mai le talaaga faatatau i tausaga o i latou na "molimau ia Iesu." [6][cf. Faaaliga 12:17 Ae, o le "lagi" iinei e faasino i se lalolagi faʻaleagaga e fesoʻotaʻi ma le lalolagi: o le "vanimonimo" poʻo le "lagi": [7]cf. Ken 1: 1

Aua o la tatou tauiviga e le o tino ma le toto a o mea silisili, ma faipule, ma aliʻi o le lalolagi o lenei pouliuli, atoa ma agaga leaga. i le lagi. (Efe 6:12)

Sa vaaia e St. John se ituaiga otutuli o le tarako”E le o le filifili maʻoti lena o le leaga, ae o le faʻaititia o le malosi o Satani. O le mea lea, ua alalaga le au paʻia:

Lenei ua oʻo mai le olataga ma le paoa, ma le malo o lo tatou Atua ma le pule a lana Faʻauuina. Aua o le tagata na molia o tatou uso, ua lafoina i fafo, na ia molia i latou i luma o lo tatou Atua i le ao ma le po… (f.10)

Peitai, faaopoopo mai St.

O le mea lea, fiafia, le lagi e, ma oe o loʻo nonofo ai. Oi talofa ia te oe le lalolagi ma le sami, aua ua alu ifo le tiapolo ia te oe i le toʻasa tele, aua ua ia iloa ua na o sina taimi ... Ona ou vaai lea i se manu feʻai ua sau mai le sami ... Na tuu atu i ai e le tarako lona lava malosi. ma le nofoālii, faʻatasi ma le pule tele. (Faaa 12:12, 13: 1, 2)

O le malosi o Satani e faʻalauteleina i se tagata toʻatasi na faʻailoa mai e le Uputuu o le "atalii o le malaia" poʻo le Anetikeriso E iai lana Faʻatoʻilaloina o le mana o Satani na filifili ai mo sina taimi:

"Na te tuʻimomomoina ulu o ona fili," ina ia iloa uma e tagata "o le Atua o le tupu o le lalolagi uma," "ina ia iloa ai e Nuuese o latou lava tagata." O nei mea uma, Uso mamalu, Matou te talitonu ma faʻamoemoe ma le le maluelueina o le faʻatuatua. —POPE PIUS X, E Sili, Faʻamatalaga Encyclical "I Le Toefuataiga o Mea Uma", n. 6-7

Ona ou iloa lea o le agelu ua alu ifo mai le lagi, o loʻo uuina i lona lima le ki o le to e le gata ma se filifili tele. Ma na ia puʻeina foi le tarako, o le gata tuai, o ia o le Tiapolo ma Satani, ma saisai ia te ia mo le afe tausaga (Faaaliga 20: 1).

O le mea lea, o le feʻau a Medjugorje o loʻo valoia ai le talepeina o le paoa o Satani e ogatasi ma mea na tutupu o "taimi o le iʻuga", pei ona aʻoaʻoina e Tama o le Ekalesia:

O le mea lea, o le Alo o le Atua silisili ese ma malosi uma… o le a faaumatia le amioletonu, ma faatino Lana faamasinoga tele, ma o le a ia toe manatuaina le amiotonu, oe… o le a auai i tagata i le afe tausaga, ma o le a pule ia i latou ma le sili ona amiotonu faatonuga… O le perenise foi o temoni, o le na te aumaia mea leaga uma, o le a saisaitia i filifili, ma o le a faafalepuipuiina i le afe tausaga o le pulega faalelagi… A o lei uma le afe tausaga, o le a tatalaina le tiapolo ma toe faapotopoto malo faapaupau uma e fai taua ma le taulaga paia… “Ona oo mai ai lea o le toasa mulimuli o le Atua i luga o atunuu, ma faaumatia ai i latou” ma o le a goto ifo le lalolagi i se mu tele. —4th senituri Faifeʻau ekalesia, Lactantius, “O Mataupu Faavae Paia”, The ante-Nicene Fathers, Tusi 7, i. 211

O le a mafai lava ona tatou faʻauiga upu, "O le faitaulaga a le Atua ma Keriso o le a nofo tupu faʻatasi ma Ia i le afe tausaga; ma a maeʻa le afe tausaga, ona tatalaina lea o Satani i fafo mai lona falepuipui; ” aua ua faapea ona latou faailoa mai o le nofotupu o le au paia ma le pologa a le tiapolo o le a faamutaina i le taimi e tasi… o lea i le iuga o le a latou o atu ai oe le o Keriso, ae o le mulimuli o le Anetikeriso… —St. Augustine, The Anti-Nicene Fathers, Le Aai a le Atua, Tusi XX, Chap. 13, 19

 

F. Na e tusia e uiga i le "malamalama o le mafaufau" lea o le a vaʻaia ai tagata uma i luga o le lalolagi latou lava i le malamalama o le upu moni, e pei o se faʻamasinoga i sina mea itiiti. O se mea na tupu, o le a manatu ai se tasi, o le a suia ai le lalolagi mo sina taimi. Mata e le mafai le taimi ina ua maeʻa lenei gaioiga ona avea ma "vaitaimi o le filemu" tautala i Fatima?

Talu ai o le "vaitaimi o le filemu" na valoʻia e le Tatou Fafine ua manatu tonu lava o lena - valoʻaga-e mafai ona faʻauigaina i se faʻauiga, o se tasi e mafai ona taua i luga. Mo se faʻataʻitaʻiga, "malamalamaaga" o mafaufau o tagata e leʻo masani ona tupu, pei o i latou na maua "lata i le oti" aafiaga pe na i ai i faʻalavelave faʻafuaseʻi o latou olaga na susulu atu io latou luma. Mo nisi tagata, ua suia le ala o latou olaga, ae o isi, leai. O le isi faʻataʻitaʻiga o le a faia ia Setema 11th, 2001. O na osofaʻiga faatupu faalavelave na luluina ai lotofuatiaifo o le tele o tagata, ma mo sina taimi, na tumu lotu. Ae o lenei, pei ona taʻu mai e tagata Amerika, o mea ua toe foi i tua i le tulaga masani.

Pei ona ou tusia i se isi mea [8]vaʻai O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega, o loʻo iai foʻi leisi vaitaimi o loʻo taʻua ile Faʻaaliga mulimuli mai le mea e foliga mai ose ituaiga "malamalama" lea e vaʻaia ai e tagata uma ile lalolagi se faʻaaliga o Iesu faʻasatauroina poʻo se mea e fesoʻotaʻi, “O se Tamai Mamoe na foliga mai na fasiotia, " [9]Faʻaaliga 5: 6 a o le "ono faamaufaailoga" ua gagau [10]Faʻaaliga 6: 12-17 O le mea lea e mulimuli mai, tusia e St. John, o se malepe i le vevesi o faʻamaufaʻailoga muamua:

Ina ua ia tatalaina le fitu faamaufaailoga, sa filemu i le lagi mo le tusa o le afa itula. (Faaa.8: 1)

Peitai, o lenei "malolo", e foliga mai o se taimi o le luluina ma filifilia itu, pe a le o le "maka" o le a aveina e se tasi… [11]cf. Faʻaaliga 7:3; 13: 16-17 nai lo le manumalo Manumalo o le filemu ma le faʻamasinoga tonu lea o le a oʻo mai pe a maeʻa filifiliina Satani. Naʻo loʻu manatu, ae ou te talitonu o le "tutuli ese o le tarako" e pei ona ou faʻamatalaina i le tali muamua, o le tutusa mea na tupu ma le "malamalama" talu ai o le "malamalama o le upu moni" o le a faʻataʻapeʻapeina le pogisa i le tele o agaga, setiina le tele saoloto mai le saua o le tagata faasaua. O lenei gaioiga o le a pei o le Liua o loʻo faʻatulagaina ai le mamalu o loʻo faʻatalia le Ekalesia i le Era o le Filemu na muaʻi vaʻai i ai lona naunautaʻiga, pei ona faia mo lo tatou Aliʻi.

Talofa e, e uiga i nei mea, e sili le faʻaalu o le tele o taimi i le tatalo nai lo le taumatemate.

 

 

Kiliki iinei e Faʻamolemole or lesitala i lenei Tusi Faʻamaonia.

Faafetai mo sefuluai i lenei 'auʻaunaga tumau!

www.markmallett.com

-------

Kiliki i lalo e faʻaliliu lenei itulau i seisi gagana:

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. “Talanoaga i le va o Vassula Ryden ma le CDF”Ma le lipoti faʻapipiʻi a Niels Christian Hvidt
2 ff. www.cdf-tlig.org
3 ff. Faʻafefea Afai…?
4 ff. Millenarianism‚O le a le mea, ae leai
5 vaʻai Le Manumalo - Vaega III
6 [cf. Faaaliga 12:17
7 cf. Ken 1: 1
8 vaʻai O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega
9 Faʻaaliga 5: 6
10 Faʻaaliga 6: 12-17
11 cf. Faʻaaliga 7:3; 13: 16-17
lafoina i AIGA, O LE TAIMI O LE FILEMU ma pōpō , , , , , , , , , , , , , .