Le Eclipses e lua mulimuli

 

 

IESU fai mai, "O aʻu o le malamalama o le lalolagi."Lenei" La "a le Atua na i ai i le lalolagi i ni auala sili ona taua e tolu: i le tagata lava ia, i le Upu Moni, ma i le Eucharist Paia. Na fetalai Iesu i lenei ala:

O aʻu le ala ma le upu moni ma le ola. E leai se tasi e sau i le Tama pe a le ui mai ia te aʻu. (Ioane 14: 6)

I le mea lea, e tatau ona manino i le tagata faitau o le mea a Satani o le a faʻalavelaveina nei auala e tolu i le Tama ...

 

POLOTO O LE ALA

Na tusi le aposetolo o Ioane e faapea o Iesu, “o le Upu, sa i le Atua le Upu, o le Atua foi le Upu” ( Ioane 1:1 ) Ua liu tino tagata lenei Upu. O le faia o lea mea, na faapotopoto ai e Iesu le foafoaga uma i Lona tagata, ma i le aveina o Lona tino, Lona tino i le Satauro, ma toe faatuina mai le oti, na avea ai Iesu ma Ala. Na avea le oti ma faitotoa mo tagata uma e maua ai le faamoemoe faʻatuatua ia Keriso:

… ua na o le saito e pa'u i le eleele e sau ai le seleselega tele, mai le Alii na tu'ia i luga o le Satauro e sau ai le lautele o ona soo ua faapotopotoina i lona tino, fasiotia ma toetu mai.. —POPE FAʻAMATALAGA XVI, sauniga muamua o le sinoti faapitoa i Sasaʻe Tutotonu, Oketopa 10, 2010

Na tetee i le Ala lea na faaali mai ai le uluaʻi “anetikeriso” iā Iuta, o lē na taʻua e Iesu o “le atalii o le malaia” (Ioane 17:12), o se taʻu na faaaogā mulimuli ane e Paulo e faasino atu ai i le Anetikeriso (2 Tesa 2). :3).

O le a olioli anetikeriso i le faaaogāina o le filifiliga saʻoloto lea o le a gaoioi ai le tiapolo, e pei ona taʻua e uiga iā Iuta: ‘Ua ulu atu Satani iā ​​te ia,’ o lona uiga, e ala i le faaoso o ia.. —St. Thomas Aquinas, Faamatalaga i le II Tesa. II, Lec. 1-III

le Upu na liu tino tagata sa faasatauroina. O le mea muamua lea Eclipse a le Atua, e le mafai e se tagata po o se agelu ona faaumatia. Ae o la tatou filifiliga saoloto, tatou mafai sauaina, faanenefu, ma e oo lava ina aveesea Lona faatasi mai ia i tatou.

Ua lata i le aoauli, ona pogisa uma ai lea o le laueleele, ua oʻo lava ile tolu ile aoauli, ona o le gasetoto o le la (Luka 23: 44-45)

Ae ui i lea, o lenei lava gasetoto o lo tatou Alii na tatalaina ai se Tausaga fou o le Faamoemoe mo foafoaga uma ina ua amata ona tuʻimomomoina le ulu o Satani.

O lea la, o le suiga o le lalolagi, o le poto i le Atua moni, o le faavaivaia o malosiaga o loo pulea ai le lalolagi, o se faagasologa o mafatiaga. —POPE PENETIKA XVI, mai i le lauga e leʻi tusia ni tusitusiga i le sauniga muamua o le sinoti faapitoa i Sasaʻe Tutotonu, Oketopa 10, 2010

 

AGATOGA O LE MONI

'Ua faapotopotoina i Lona tino,' na fanau mai ai le Ekalesia mai Lona itu. Afai o Iesu o le malamalama o le lalolagi—o le lamepa—o le Ekalesia o Lana tuugalamepa lea. Ua tofia i tatou e tauave Iesu i le lalolagi Upu Moni.

O lenei, ia e alu atu e fai tagata o nuʻu uma ma soʻo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paʻia, aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te oe. Ma faauta, Ou te faatasi ma oe i taimi uma, seia oo i le iuga o lenei tausaga. (Mata 28: 18-20)

Na afio mai Iesu e laveai le tagata mai le agasala, ina ia faasaolotoina i latou mai le nofo pologa.

… e iloa ai foi e outou le upumoni, e tuu saoloto foi outou e le upumoni. ( Ioane 8:32 )

O lea, o le tuugāmolī o le taulaiga lea o osofaiga a Satani. O Lana fuafuaga o le toe “faasatauroina” o le Tino o Keriso ina ia faanenefu ai le Upumoni, ma taitai atu ai tagata i le pologa.

O ia o le fasioti tagata talu le amataga… o ia o le pepelo ma le tamā o pepelo. (Ioane 8:44)

E pei ona ou faamatalaina i laʻu tusi, Le Fetauiga Mulimuli, ua tatou uia se feteenaiga talafaasolopito umi i le va o le Ekalesia—“le fafine ua ofu i le la”—ma le “tarako,” o Satani. E pepelo o ia e fasioti tagata; na te faanenefu le Upu Moni ina ia aumaia ai le tagata i le pologa; ua ia lūlūina faiga faaagaga ina ia selesele ai, i o tatou aso, a aganuu o le oti. O lenei, o le Eclipse o le Upumoni ua oo atu i lona tumutumu.

I le sailia o aʻa loloto o le tauiviga i le va o le "aganuu o le olaga" ma le "aganuu o le oti"… E tatau ona tatou o atu i le fatu o le mala na oo i ai e le tagata onapo nei: o le gasetoto o le lagona o le Atua ma le tagata… [e] mautinoa aliaʻe atu i se aoga meafaitino, lea e faʻatupuina taʻitoʻatasi, utilitarianism ma hedonism. —POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae, n21, 23

A o faasolo ina faateteleina ave o le “malamalama o le lalolagi,” ua faasolo ina maalili le alofa.

… Talu ai le faʻatele o le amio leaga, o le a maalili le alofa o le toʻatele. (Mata 24:12)

O le faafitauli moni lava i lenei taimi o lo tatou talafaasolopito o le mou ese atu lea o le Atua mai le tafailagi o le tagata, ma, faatasi ai ma le faanenefu o le malamalama e sau mai le Atua, ua mou atu ai le malosi o le tagata, faatasi ai ma le faateteleina o aafiaga faataumaoi.. —POPE FAAMATALAGA XVI, Tusi o Lana Paia Pope Benedict XVI ia Epikopo uma o le Lalolagi, Mati 10, 2009; Katoliko i luga ole laiga

I le tusitusiga saunia o lana lauga i le World Youth Day i Denver, Colorado i le 1993, na faia ai e Ioane Paulo II lenei taua i ni faaupuga apocalyptic, ma faailoa mai ai le galue o le agaga o aneti-Keriso:

O lenei tauiviga e tutusa lelei ma le faʻataʻitaʻiga taua ua faʻamatalaina [Faaaliga 11:19-12:1-6, 10] i le taua i le va” o le fafine o loo ofu i le la” ma le “tarako”]. Taua o le oti ma le Ola: o se “aganuu o le oti” o loo saili e faamalosia o ia lava i lo tatou manao e ola, ma ola atoatoa… Ua le mautonu vaega tetele o le sosaiete e uiga i le mea saʻo ma le mea e sese, ma e i ai le alofa tunoa o i latou e iai le malosi e "faatupuina ai" manatu ma tuʻuina atu i luga o isi.  -POPE JOHN PAUL II, Cherry Creek Malo Park Homily, Denver, Colorado, 1993

O Pope Benedict talu ai nei na faaauau ai lena autu:

O lenei taua o loʻo tatou i ai…… faasaga i malosiaga na faʻatamaʻia le lalolagi, o loʻo taʻua i le mataupu e 12 o le Faʻaaliga… Fai mai o le tarako na faʻataʻitaʻia se vaitafe tele e faasaga i le fafine sola, e tafiesea o ia… Ou te manatu e faigofie e faʻamatalaina le uiga o le vaitafe mo: o nei āu e puleaina tagata uma, ma manaʻo e faʻateʻa le faʻatuatuaga o le Ekalesia, lea e foliga mai e leai se mea e tu ai i luma o le malosiʻaga o nei āu o loʻo faʻaosoina latou lava auala. o mafaufauga, na o le pau le auala o le olaga. —POPE BENEDICT XVI, sauniga muamua o le sinoti faʻapitoa i Sasaʻe tutotonu, Oketopa 10, 2010

Na faamatalaina e Benedict "o nei galu ... e faʻamalosia ai i latou lava e na o le pau lea o le auala e mafaufau ai" o se "pulepulepulega faʻatasi" ...

… E le iloa se mea maoti, ma e tuua e avea ma fua sili naʻo le tagata lava ia ma manaʻoga ... —Cardinal Ratzinger (POPE BENEDICT XVI) pre-conclave Homily, Aperila 18th, 2005

auā o lenei leiloa tele o le lagona o le agasala i aso nei, o le mea sese ua manatu nei e lelei, ma o le mea sa'o e masani ona manatu i tua pe leaga. O le Eclipse o le Upumoni, ua natia ai le La o le Faʻamasinoga.

… sa i ai le mafuie tele; ua liua le la e pei o le ie talatala pogisa ona liu toto ai lea o le masina atoa. (Faaaliga 6:12)

O le toto o le Tagata le sala.

… Ua taufaamatau faavae o le lalolagi, ae ua faamataʻuina e a tatou amioga. Ua luluina faavae i fafo ona ua luluina faavae i totonu, o amio lelei ma faʻavae faʻalelotu, o le faʻatuatua e tau atu i le saʻo o le olaga. —POPE BENEDICT XVI, sauniga muamua o le sinoti faʻapitoa i Sasaʻe tutotonu, Oketopa 10, 2010

Kafai e tumau tatou i te tau‵tali atu i te taua tenei i te Fakaasiga, e tuku atu ne te tarako tena malosi mo tena pulega ki se “manu fekai”—Anetikeriso. Ua taʻua e St. Paulo o ia o le "atalii o le malaia" o loo i tua o le "liliuese" i le Ekalesia, o lona uiga, o le paʻu ese mai le Upumoni. Talu ai ona o le upumoni e faasaolotoina ai i tatou, o le faailoga sili o o tatou taimi o le paʻu atu lea o tagata i le pologa tele i le agasala… amioga mama lea o le sa'o ma le sese e fa'atatau, ma o le mea lea, o le taua o le olaga o le a avea ma autu i felafolafoaiga lautele poʻo i malosiaga o loʻo i ai.

Matou te mafaufau i malosiʻaga tetele o aso nei, o le le mailoa o manaʻoga tautupe lea e avea ai aliʻi ma pologa, e le o toe avea ma ni mea totino, ae o se malosiaga le mailoa e tautua ai tagata, e faʻasauāina ai tagata ma fasiotia foi. Latou [ie, le faʻailoaina aia tau tupe] o se malosiaga faʻatamaʻia, o se malosiaga e faʻamataʻu ai le lalolagi. —POPE BENEDICT XVI, Manatunatuga ina ua maeʻa le faitauga o le ofisa mo le Itula Lona Tolu i le taeao nei i le Sinoti Aula, Vatican City, Oketopa 11, 2010

O nei tusiata o le aganuu o le oti, na tusia ai e Ioane Paulo II:

O la latou seleselega o le le tonu, faʻailoga tagata, faʻatau, faʻaʻoleʻole, sauā. I tausaga uma, o se fuataga o lo latou manuia manino o le maliu o le au Innocents. I lo tatou lava seneturi, e leai lava se isi taimi i le talafaasolopito, o le aganuu o le oti ua avea o se faiga faʻaagafesootai ma faʻalapotopotoga o le tulafono e faʻamaonia ai solitulafono sili ona mataʻutia faasaga i tagata soifua: fasioti tagata, "fofo mulimuli," "faʻamamaina o ituaiga," ma le tele o solitulafono. o le fasiotia o tagata ola a o lei fananau mai, pe a o lei oo i le tulaga masani o le oti. -POPE JOHN PAUL II, Cherry Creek Malo Park Homily, Denver, Colorado, 1993

Pe na vaʻaia ea e St. Hildegard, na fanau i le senituri lona 11, nei taimi o le toto ma le solitulafono?

I le vaitaimi lena o le a fanau mai ai le Anetikeriso, o le a tele taua ma o le a saʻo le faʻatafunaga i le lalolagi. O le a salalau solo aʻoaʻoga sese ma o le a folafola faalauaʻitele e le aufailotu se mea sese e aunoa ma le taofiofia. E oʻo lava i tagata kerisiano masalosalo ma le masalosalo o le a faʻamalieina e uiga i talitonuga o le Katoliko. —St. Hildegard, Auiliiliga concering le Anetikeriso, E tusa ai ma Tusitusiga Paia, Uputuu ma faaaliga tumaoti, Polofesa Franz Spirago

Peitaʻi, e lē manumalo le “manufeʻai”. O lenei lava gasetoto o le Tino o Keriso o le a tatalaina ai se mea fou Tausaga o le Alofa e pei ona tuʻimomomoina e le fafine le ulu o le gata… ma le aganuu o le oti.

O le toto o le au maturo, o mafatiaga, o le alaga a le Tina o le Ekalesia e faʻaumatia ai i latou ma suia ai le lalolagi. —POPE BENEDICT XVI, Manatunatuga ina ua maeʻa le faitauga o le ofisa mo le Itula Lona Tolu i le taeao nei i le Sinoti Aula, Vatican City, Oketopa 11, 2010

 

O LE GALUE O LE OLA

O loo i ai se fanau mai o le a oo mai, o se suiga o le lalolagi e ala i le Passion of the Church:

E fanaufouina Keriso i taimi uma i augatupulaga uma, ma o lea na ia avea ai, na te faʻaputuputuina tagata ia te ia lava. Ma o lenei cosmic fanau mai ua iloaina i le tagi a le Koluse, i le mafatiaga o le Passion. Ma o le toto o le au maturo e aofia ai lenei alaga. —POPE BENEDICT XVI, Manatunatuga ina ua maeʻa le faitauga o le ofisa mo le Itula Lona Tolu i le taeao nei i le Sinoti Aula, Vatican City, Oketopa 11, 2010

O le fanau mai o le ola fou, Foafoaga Toe Fanauina! Ma o lona "puna ma le tumutumu" i lena Era o le a Paia o Sakini.

E lē gata na fetalai Iesu, “O aʻu o le ola” ae “O aʻu o le areto o le ola.” O le Tausaga o le Alofa o le a fetaui ma le Manumalo o le Sacred Heart, o le Eucharist Paia. O le a alofagia, faamamaluina, ma faamemelo i ai Iesu i le Eucharist i nuu uma e oo i tuluiga o le lalolagi (Isaia 66:23). O Lona Afioaga Eucharistic o le a suia ai sosaiete, e tusa ai ma le faaaliga a pope, pei o le La o le Faʻamasinoga e susulu mai i fata faitaulaga ma fata faitaulaga o le lalolagi.

Ma o le mafuaaga lena o le mulimuli o le a taumafai aneti-Keriso e gaseto Ola lava ia—o le ita leaga i le Areto o le Ola, le Upu na liu tino tagata, le taulaga i aso uma o le Misasa lagolagoina ma faafaileleina se mea moni aganuu o le olaga.

A aunoa ma le Misasa Paia, o le a le mea o le a tupu i tatou? Uma ii lalo o le a fano, aua na o lena e mafai ona taofia le aao o le Atua. —St. Teresa o Avila, Iesu, Lo Tatou Alofa Eucharistic, saunia e Fr. Stefano M. Manelli, FI; i. 15 

E faigofie lava i le lalolagi ona ola e aunoa ma le la nai lo le faia e aunoa ma le Paʻu Misasa. —St. Pio, Ibid.

… O taulaga faalauaitele [o le Misasa] o le a muta atoa… —St. Robert Bellarmine, Tomus Primus, LIber Tertius, i. 431

‘Ae a ‘outou va‘ai atu i le mea fa‘atauva‘a ‘ua fa‘atūina i le mea e lē tatau ‘ona tu ai (ia malamalama le ‘au faitau), ‘ona sōsōla ai lea o ē o i Iutaia i mauga; o le a faapogisaina le la… ( Mareko 13:14, 24 ).

A o agaʻi atu i le iʻuga o le Tausaga o le Alofa, o le a taumafai lenei aneti-Keriso mulimuli (Koku) ma malo na te faaseseina (Magoku) e faalilo Le Areto o le Ola lava ia e ala i le osofaʻia o le Ekalesia o loo aumaia le Faamanatuga e ala i le Misasa Paia (tagai Rev 20). :7-8). O lenei osofaʻiga mulimuli a Satani o le a toso ifo ai le afi mai le lagi ma aumaia ai le faaumatiaga o lenei lalolagi (20:9-11).

 

TULAFONO TUPE

Sa i ai ni felafolafoaiga pe o le Anetikeriso e sau i luma po o le mavae ai o le Era o le Filemu. O le tali e foliga mai uma, e tusa ai ma le Tradition and the Apocalypse of St. John. Ia manatua upu a lena lava Aposetolo:

Le fanau e, o le itula mulimuli lea; ma e pei ona outou faalogo ua sau le anetikeriso, ua faapea foi ona faaali mai ai le toatele o anetikeriso. ( 1 Ioane 2:18 )

E tusa ai ma le anetikeriso, ua tatou vaʻai, o le Feagaiga Fou na te vaʻaia lava i taimi uma laina o le tala faasolopito. E le mafai ona faʻatapulaʻaina se tasi o na tagata. Tasi ma tutusa na ia ofuina le tele o matapulepule i augatupulaga taʻitasi. —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Faailoga Dogmatic, Eschatology 9, Johann Auer ma Joseph Ratzinger, 1988, itulau. 199-200; cf (1 Ioane 2:18; 4:3)

I le talafaasolopito atoa o sauaga o le Ekalesia, ua tatou vaaia ai elemene eseese o le Tusi Paia apokalipika ua faataunuuina: o le faatafunaina o le malumalu i Ierusalema, o le inosia i le malumalu, o le faamaturoina o Kerisiano, ma isi. Ae o le Tusi Paia e pei o se sosoʻo o lena, a o faagasolo pea le taimi, e faataunuuina i tulaga eseese ma i ni malosi sili atu—e pei o tiga o le faafaileleina e faateleina i taimi ma faigata. Talu mai le fanau mai o le Ekalesia, o sauaga faasaga ia te ia e masani lava ona aofia ai se osofaiga i luga o le tagata o le Tino o Keriso, le upu moni, Ma le Misasa, i se tasi tikeri sili atu po o se isi, e faalagolago i le vaitau. E tele “vaega,” ua sili atu ona iloagofie i le tele o senituri.

O le toʻatele o Tamā o le Ekalesia na latou iloaina o le Anetikeriso o le “manufeʻai” po o le “perofeta pepelo” o le Faaaliga 12. Peitaʻi a o faagasolo aso e gata ai o le lalolagi—ina ua mavae le “afe tausaga”—ona tulaʻi mai ai lea o se isi malosi faasaga i le Lotu: “Koku ma Makoku. .” Ina ua faaumatia Koku ma Makoku, ona lafo lea o i laʻua faatasi ma Satani i le lepa afi “sa i ai le manu fe‘ai ma le perofeta pepelo” ( Faaaliga 10:10 ). O lona uiga o le manufeʻai ma le perofeta pepelo, o Koku ma Makoku itutino eseʻese at taimi ese e faia faatasi le osofaiga mulimuli faasaga i le Ekalesia. E ui o le tele o a’u tusitusiga e taulai atu i le tulai mai o le manu feai e ala i la tatou aganuu o le oti i le taimi nei, e le mafai e se tasi ona le amanaiaina isi fomai ma leo i totonu o le Ekalesia o loo faasino atu i se aneti-Keriso a o lei oo i le iuga o le lalolagi.

…o le a afio mai i le gataaga o le lalolagi o Anetikeriso lea. O lea la, e tatau ona muai tala'iina atu le Tala Lelei i nuu ese uma, e pei ona fetalai mai ai le Alii, ona oo mai ai lea o ia i le talitonuga o tagata Iutaia amioletonu. —St. Ioane Tamasenika, De Fide Orthodoxa, O Tama o le Ekalesia, i. 398

E toatele tagata o le a amata ona masalosalo pe o le Christian Catholic Faith e na o le pau lea o le faatuatuaga faapaiaina ma o le a latou manatu atonu e saʻo tagata Iutaia ona o loʻo latou faatalitali i le Mesia. —na fai mai ia St. Methodius, lona 6 senituri, Soifua o Anetikeriso, Dionysius o Luetzenburg

O lea la, o le mea e mafai ona tatou vaai i ai i le faaiuga o le Era o le Filemu—ona e le o nofotupu Keriso faatasi ma le au paia i Lona tino tagata i luga o le fogaeleele (ae na o le Eucharist)—e ono i ai se liliuese mulimuli, aemaise lava i le O tagata Iutaia, oe ua amata ona toe faamoemoeina se Mesia faalelalolagi… saunia le ala mo se aneti-Keriso mulimuli.

O le mea lea, e pei ‘ona ō ‘ese mai le Ekalesia le to‘atele o tagata fa‘a‘ole‘ole, o ē ‘ua ta‘ua e Ioane o “anetikeriso e to‘atele,” i lenā taimi a o lumana‘i le i‘uga, ma ‘ua ta‘ua e Ioane o le “taimi mulimuli,” e fa‘apea fo‘i ‘ona ō ‘ese i latou e lē o ni tagata. Keriso, ae i lena anetikeriso mulimuli, ona faaali mai ai lea o ia… Aua ona tatalaina ai lea o Satani, ma e ala i lena Anetikeriso o le a galue ai ma le mana uma i le pepelo e ala i se auala ofoofogia… O le a faamasinoina i latou i lena faamasinoga mulimuli ma faaalia e Iesu Keriso… —St. Augustine, O Aneti-Nesena Tama, Aai o le Atua, Tusi XX, Ch. 13, 19

Aua o le a sau le Anetikeriso i se taimi puupuu ao lei oo i le iuga o le lalolagi... ina ua mavae Anetikeriso ona oo mai loa lea o le faamasinoga mulimuli. —St. Robert Bellarmine, Oera Omnia, Disputationum Roberti Bellarmini, De Controversiis;, Vol. 3

Ae ui i lea, e iai le tu masani e aliali mai ai le tagata solitulafono aʻo leʻi o le “afe tausaga” po o le “aso fitu”, lea e masani ona taʻua o le “vaitaimi o le filemu”:

… Pe a afio mai Lona Alo ma faaleaga le taimi o le le faʻatulagaina ma faamasino le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu - ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia o le amataga o le lona valu o aso, o lona uiga o le amataga o le isi lalolagi. -Tusi a Panapa (70-79 AD), tusia e le seneturi lona lua a le Tamā Faʻapolotiki

E toe faapea foi, e tatau ona tatou faaauau pea i le lotomaualalo i luma o le Upu Paia, ma le faaeteete e faitau le Tusi Paia i le talaaga na tusia ai ma e tusa ai ma le faauigaga ua tuuina mai e Tu ma Aganuu. O le mea ua manino mai, e oo lava i Faatamā o le Ekalesia sa leʻi autasi atoatoa i le malamalama i faaaliga e sili ona faafaatusa ma fevaevaeaʻi a Keriso, Tanielu, Esekielu, Isaia, St. Ioane, ma isi perofeta. Ae e mafai e se tasi ona fai mai ma le saogalemu e sa'o uma Tama o le Ekalesia i lena mea, i le avea ai ma se leo e tasi, latou te le'i faatapulaaina aneti-Keriso i se vaitaimi e tasi. O le mea e leaga ai, o le tele o faʻamatalaga faʻaonaponei ma vaefaamatalaga i faaliliuga o le Tusi Paia e foliga mai e vaʻavaʻai i tusitusiga apocalyptic mai se tala faʻasolopito poʻo le liturgical context, e peiseai ua uma ona faʻataunuʻuina, e le amanaʻia ai faʻamatalaga eschatological na tuuina mai e Tama o le Ekalesia. Ou te manatu o se vaega foi lea o le faigata o le upumoni i o tatou taimi.

O le manatu o lenei talanoaga e faapea o augatupulaga uma i taimi uma e valaauina e “mataala ma tatalo.” Auā o le taufaasesē ma le “tamā o pepelo uma” o loo feoaʻi solo e pei o se leona tagi, e saʻili se tasi e ʻaina… e fa'apogisaina le Alo o le Atua i agaga o ē momoe.

O lea ia mataala ai; tou te le iloa po o afea e sau ai le alii o le aiga, po o le afiafi, po o le tulua o po, po o le vivini o moa, po o le taeao. ‘Aua ne‘i fa‘afuase‘i ‘ona sau o ia ma maua ‘outou o momoe. O le mea ou te fai atu ai iā te outou, ou te fai atu ai foʻi i tagata uma: ‘Ia mataala!’” ( Mareko 13:35-37 ).

 

VITIO FESOASOANI

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , .