Ositaulaga, ma le Manumalo

Faʻasologa o le tatou Tamaʻitaʻi i Fatima, Potukale (Reuters)

 

O le leva na sauniuni ma faifai pea gaioiga o le faʻateʻaina o le talitonuga faʻaKerisiano o le amio lelei sa, e pei ona ou taumafai e faʻaali, na faʻailogaina e se uiga ese faʻatusatusaga i le 1960 ... I seminaʻese seminare, homosexual clique na faʻavaeina…
—EMERITUS POPE BENEDICT, tusitusiga e uiga i le taimi nei o le faʻafitauli o le faʻatuatua i le Ekalesia, Ape 10, 2019; Katoliko News Agency

… O ao pogisa e faʻaputuputu luga o le Ekalesia Katoliko. E pei lava ona oʻo mai le loloto loloto, le anoanoaʻi o mataupu le mafaamatalaina o le faʻasaua i feusuaiga mai taimi ua tuanaʻi ua aliali mai-o gaioiga na faia e patele ma lotu. O ao na lafoina atu o latou paolo i luga o le Nofoa o Pita. O lenei e leai se tasi o toe talanoa e uiga i le amio lelei pule mo le lalolagi e masani ona faʻatagaina se Pope. O le a le sili o lenei faʻalavelave? Pe o se mea moni lava, a o tatou faitauina i nisi taimi, o se tasi e silisili i le talafaasolopito o le Ekalesia?
—O le fesili a Peter Seewald ia Pope Benedict XVI, mai Malamalama o le Lalolagi: O le Pope, le Ekalesia, ma Faʻailoga o Taimi (Ignatius Press), i. 23

 

TASI o faʻailoga iloga o taimi i lenei itula ole vave gaui o le faʻatuatuaina-ma o lea ua talitonu ai le 'aulotu-ile faʻapaʻiaina o le faiva. O feusuaʻiga matagā na aliaʻe mai i tausaga ua tuanaʻi, atonu e aofia ai ma se vaega o le mea ua taʻua e le Catechism, "o le faamasinoga mulimuli lea e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu."[1]CCC, n. 675 Aʻo avea pea le pope, na faʻatusatusa e Benedict XVI ia faʻailoga i le "lua o le maugamu, na faʻafuaseʻi lava ona sau mai se ao tele o le eleelea, faʻapogisaina ma faʻapalapala mea uma, o le mea lea na sili ai ona faʻafuaseʻi ona avea le faivaʻosiga ma mea e maasiasi ai ma patele uma. sa masalomia foi o aʻu o se tasi faapena. ”[2]Malamalama o le Lalolagi: O le Pope, le Ekalesia, ma Faʻailoga o Taimi (Ignatius Press), i. 23-24 Ina ia vaai atu ua leaga tele le perisitua, na ia Fai mai, o se mea ua amata ona tatou faʻataʻitaʻia uma a o ita, faʻateʻia, faʻanoanoa ma masalosaloga amata amata ona faʻamalumaluina le aufailotu.

O lona iʻuga o le faʻatuatua pei o lea ua avea ma mea e le talitonuina, ma ua le toe mafai ai e le Ekalesia ona faʻaalia o ia lava o se tagata folafola o le Aliʻi. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi: O le Pope, le Ekalesia, ma Faʻailoga o Taimi (Ignatius Press), i. 25

O lenei eleelea o le faiva faaositaulaga e mautinoa o se sini manino lea o le "tarako mumu" i le Faʻaaliga Mataupu 12 o le na faʻasaga ia "Fafine faʻaofuina i le la, ma le masina i lalo o ona vae, ma i luga o lona ulu se pale o sefulu ma le lua fetu. ” [3]Faʻaaliga 12: 1 O lenei "fafine", fai mai Benedict,

… Fai ma sui o Maria, le Tina o le Togiola, ae o ia o le sui i le taimi e tasi le Ekalesia atoa, le Tagata o le Atua o taimi uma, le Ekalesia i taimi uma, ma tiga tele, toe fanaua Keriso.—POPE BENEDICT XVI, Castel Gandolfo, Italia, AUG. 23, 2006; Zenit 

O le tarako e alualu i luma pe a mafai ona ia saluina “Aveese le tasi vaetolu o fetu i le lagi ma lafo ifo i latou i le lalolagi.” [4]Faʻaaliga 12: 4 O na fetu, maitau Le Navar Tusi Paia faamatalaga, atonu e faasino ia "i latou e pule ma puipuia ekalesia taʻitasi i le suafa o Keriso." [5]O le Tusi o Faaaliga, "The Navarre Bible", i. 36; cf. Ina ua pau Fuga Ioe, o i latou na molia i le fafagaina, taʻitaʻia, ma le puipuia o le lafu ua avea ma luko lava na faʻatamaʻia o ia. Tatou te le o ola ea i upu faʻaperofetaga a Sagato Paulo i lenei itula? 

Ou te iloa a mavae loʻu alu ese o le a sau luko feai i totonu o outou, ma latou te le faasaoina le lafu. (Galuega 20:29)

 

E LE UMA LAVA

Ae ui i lea, o se matua le saʻo lava le le valiina atoa o le au perisitua i le lautele lautele. I lana nusipepa talu ai nei, na tusi ai e Rev. Joseph Iannuzzi le John Jay Lipoti na saunia e nisi tagata atamamai ma tofia e le Fono Tele a Epikopo a le Iunaite Setete e suesueina le faatautala i feusuaiga i tamaiti laiti e le aufailotu.

O lenei lipoti ua faailoa mai ai mai le 1950-2002 itiiti ifo i le 4% o le aufailotu a Amerika na "tuuaia" i le faia faatautala. Peitai, o lenei laʻititi ifo nai lo le 4% o tagata ua tuuaʻia, e itiiti ifo i le 0.1% o le aofaʻi o faifeʻau, ina ua maeʻa auiliiliga ma maeʻaeʻa suʻesuʻega, na maua ai ua nofosala… O nei faiga faʻaletonu na faʻateleina i le 1960's, tumutumuga i le 1970 ma faʻasolosolo malie mai le1980 . —Newsletter, Me 20, 2019

E oʻo foi i le tasi patele ua tuuaia i sea solitulafono o se mea mataʻutia. Ae o se mea tiga foʻi foʻi ma le faʻamaoni le mafaufau e faʻapaupau ai isi o le perisitua ma se tiute mamafa. Sefulu tausaga talu ai, na ou tusia ai O le Osofaiga Faʻafefe lena, aso nei, ua tatou vaʻaia tuputupu ae i latalata i tagata leaga-pei faʻatatau. E toʻatele faʻifeʻau faʻamaoni na toe faamatala mai ia te aʻu le auala na sauaina ai i latou a o latou savavali i totonu o se malae vaalele ma feanu ai foi. Ua ou manatua ai se patele paia i Amerika na faalua ona faaali iai St. Thérèse de Lisieux, ma toe fai foi le savali lava lea e tasi. Na ia tuu mai ia te aʻu le faatagaga e toe faamatala ai lana lapataiga iinei:

E pei foi o loʻu atunuu [Farani], o le afafine ulumatua o le Ekalesia, fasiotia ona faifeau ma faʻamaoni, e faʻapena foi sauaga o le Ekalesia e tupu i lou lava atunuʻu. I se taimi puʻupuʻu, o le a faʻatafeaina ai le aufailotu ma o le a le mafai ai ona ulufale faʻaaliali i totonu o falesa. O le a latou tautuaina le au faʻamaoni i nofoaga lilo. O e faʻamaoni o le a le maua le "sogi a Iesu" [Holy Communion]. O le aulotu o le a aumaia Iesu ia i latou i le toesea o le au faitaulaga.

E 'inoʻino tele Satani i le perisitua, ma e tele mafuaaga. Tasi, o le faifeau faauuina e tautua i le persona Christi—"I le peresona o Keriso"; o i ona aao ma ana upu e fafagaina ma faapaia le Ekalesia i le Sakalameta. Lona lua, o le Perisiua ma le tatou Tamaʻitaʻi e matua fusia faʻatasi. O ia o se “ata o le Ekalesia,”[6]POPE PENETIKA XVI, Fetalai Salvi, n.50 lea o le a le toe i ai e aunoa ma le perisitua. O lea la, o patele e fai le ponaivi o le "mulivae" lea o le a tuʻimomomoina ai e le Tatou Fafine le ulu o Satani. 

'Ou te tuʻuina foʻi le feitagaʻi i le va o oe ma le fafine, o lau fānau foʻi ma lana tama; latou te taia lou ulu, a o oe e te tuʻi i o latou mulivae. (Ken 3:15, NAB)

O le mea lea, o le sau ai "manumalo o le Immaculate Heart of Mary," lea o le a faafou ai e le gata o le Ekalesia ae o le lalolagi, o loʻo fesoʻotaʻi lava ma le faʻamanatuga o le perisitua. O le mafuaʻaga lea ua oʻo mai ai ia i tatou se faʻalavelave o le aufailotu: e faʻavaivaia ma faʻavaivaia ai ositaulaga faamaoni; e faʻaosooso le aulotu ia faʻamaʻaʻa o latou loto ia latou; ma afai e mafai, mafua ai ona o ese uma le Ekalesia Katoliko atoa, o le mea e faanoanoa ai, o loʻo tupu. O nisi Katoliko ua amata foi lafoaʻi o latou papatisoga—Faʻataunuʻuina o se valoʻaga mai anamua a le Ekalesia Father St. Hippolytus o Roma.[7]ff. undaptism.org

O ituaiga faapena, i le taimi o le ita o mea lelei uma, o le a avea ma faʻamaufaʻailoga, o lona uiga o lenei: Ou te faʻafitia le Tufuga o le lagi ma le lalolagi, ou te faʻafitia le papatisoga, ou te faʻafitia laʻu (muamua) tautua, ma pipii atu aʻu ia te oe [le Alo o le Malaia], ma ou te talitonu ia te oe. - "O Le Iuga o le Lalolagi", n. 29; fouadvent.org

Ae o tagata Katoliko faʻamaoni e tatau ona le gata ina toe faʻafouina lo latou fiafia i le faiva faʻaositaulaga, na faʻatuina e Keriso Lava, ae ia faia la latou vaega e fesoasoani ai e sauniuni a latou leoleo mamoe mo taimi o lumanaʻi e ala ile latou alofa faʻamaoni ma tatalo…

 

O LE ATO MA LANA PERISITUA

O le Manumalo o le tatou Tamaʻitaʻi ma ona patele o loʻo faʻaalia mai i le Feagaiga Tuai i ata a tagata Isaraelu sopoia Ioritana i le laueleele folafolaina. Tatou te faitau:

A e vaʻai i le 'atolaʻau o le feagaiga a le ALIʻI lou Atua, o loʻo' ave e ositaulaga faʻataʻitaʻi, 'e te solia le togālauapi ma mulimuli ai,' ina 'ia e iloa le ala e ui ai, talu ai' e te leʻi ui ane i lenei auala ... Iosua 3: 3-4)

O le "atolaau o le feagaiga," fai mai le Catechism, o se ata faataitai o le Tina Tina. 

O Maria, o le ua afio mai ai le Aliʻi lava ia, o le afafine o Siona lava ia, o le atolaau o le feagaiga, le nofoaga e afio ai le pupula o le Aliʻi. O ia o le “afioaga o le Atua… i tagata.” -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2676

Ia, vaʻai le fesoʻotaʻiga i le va o le laveaʻiina o tagata o le Atua i le taimi fou o loʻo tatou latalata atu (o se auala tatou te leʻi ui ai muamua) i totonu uma o le Atolaʻau ma le faiva o ositaulaga:

Ia filifili nei ni aliʻi se toʻasefulu ma le lua, tasi mai itū'āiga uma o Isaraelu. A oʻo 'ona alofivae o le' au ositaulaga o loʻo 'ave le' atolaʻau a le Aliʻi, le Aliʻi o le lalolagi uma, i le vai o Ioritana, o le a muta ona tafe... O faitaulaga na aveina le atolaau na faatofuina i le vai o Ioritana… o le vai na tafe mai i luga o le vai na taofi… O le au faitaulaga na aveina le atolaau o le feagaiga a le Alii na tutu i le eleele matutu i le vaitafe o Ioritana, a o Isaraelu uma na sopoia i le eleele matutu, seʻia oo ina atoa le vai. ua maeʻa le sopoia o Ioritana e le malo. (Iosua 3: 12-17)

E le o se faʻailoga talafeagai lea mo le faapaiaga o tagata o le Atua e ala i le faʻamanatuga o le faʻamanatuga ma le faʻamaoni a Malia? E moni, o Maria ma le Ekalesia o le "vaa" a le Atua e tuʻu saogalemu auala i Lana fanau i afa uma. 

O le Ekalesia o le “lalolagi ua faalelei.” O ia o le paʻu lea "i le folauga atoa o le satauro a le Alii, e ala i le manava o le Agaga Paia, folau saogalemu i lenei lalolagi." E tusa ai ma leisi ata pele o Tama Ekalesia, o ia na faʻatusa i le vaa o Noa, na o ia lava na sefe mai le lolo. -CCC, Le. 845

O le Ekalesia o lou faʻamoemoe, o le Ekalesia o lou faʻaolataga, o le Ekalesia o lou malu oe. —St. Ioane Chrysostom, Fale de capto Euthropio, n. 6. cf. E Sili, l. 9, faʻatau ie

Ole mea lea na ou fai atu ai ile au faitau mo le sefulu ma le tolu tausaga nei: Aua le oso le vaʻa! Aua le lafoa le Barque o Peter, tusa lava pe o ia lisi i galu maualuluga ma ana kapeteni foliga salalau! Tusa lava pe foliga mai ua leiloa mea uma, o le Ekalesia o le sulufaiga lava lea a le Atua, o le “papa” lea e tatau ona tatou fausia ai o tatou lava fale (tagai Talalelei aso nei). Lenei, ma e tatau ona tatou ave e le gata o le Ekalesia ae o Maria o lo tatou Tina. 

Loʻu Taulagofie Loto o le a fai ma ou malu ma le auala e taʻitaʻia ai oe i le Atua. —Tulaga lua, Iuni 13, 1917, Le Faʻaaliga o Lua Loto i Aso Nei, www.ewtn.com

O Loʻu Tina o le Vaa a Noa. —Iesu ia Elizabeth Kindelmann, Le afi o Alofa, i. 109. Imprimatur Archb Bishop Charles Chaput

E le gata i lea, o loʻo tatou ola nei i se "taimi o le alofa mutimutivale," e tusa ai ma faʻaaliga a Iesu ia St. Faustina. O lea, o lenei ua taimi e alu ai i le Atolaau. Mo a Afa Sili ua amata ona timu le faʻamasinoga i luga o le lalolagi. Ua amata ona toʻulu ifo le matagi ua fevesiaʻi ma fevaevaeaʻi ma mataua o sauaga. I le faaiuga, O le tatou Tamaʻitaʻi ma ona patele o le a aumaia Papelonia i lalo, “o le faailoga o aai tetele faalelotu o le lalolagi,”[8]POPE BENEDICT XVI, I le sauniga o le Kerisimasi Faʻatalofa, Tesema 20, 2010; http://www.vatican.va/ e pei ona tatou vaʻavaʻaia i le Feagaiga Tuai:

Sa faatonuina e Iosua faitaulaga e ave le atolaau a le Alii. O ositaulaga e toʻafitu na aveina nifo o le mamoe poʻa na savavali i luma o le 'atolaʻau a le ALIʻI… i le aso fitu, amata mai i le tafa o ata, latou faʻataʻamilo faʻafitu i le' aʻai i le ala lava e tasi. O le pa na solo i lalo, ma na osofai e tagata le taulaga i luma o le taua ma latou maua ai. (Iosua 5: 13-6: 21)

Ua tuʻuina mai ia i tatou mafuaʻaga e talitonu ai, i le iʻuga o taimi ma atonu e sili mamao atu nai lo le mea tatou te faʻamoemoeina, o le a faʻatupuina e le Atua tagata faʻatumuina i le Agaga Paʻia ma faʻatumuina i le agaga o Maria. E ala atu ia i latou Maria, Masiofo sili ona malosi, o le a faia vavega tele i le lalolagi, faʻaleagaina agasala ma faatuina le malo o Iesu lona Alo i luga o le O RUINS o le malo piʻopiʻo o lenei lalolagi tele Papelonia. (Faaa.18: 20) —St. Louis de Montfort, Faʻataʻitaʻiga i le Faamaoni Moni i le Virgin Virgin,l. 58-59

 

O LE FAIGALUEGA MARIAN TRIUMPH I VALOAGA

O le a toefaafouina e le Alii le lalolagi e ala i le “Penetekoso fou,” faʻatatau i pope ma Faʻaputuga a le tatou Tamaʻitaʻi. le Eucharist o le a tu i lona tulaga saʻo i le lalolagi atoa o le "puna ma le tumutumu" o ola uma. E pei o lea, o le sauniga faʻamanatuga o le a toe maua lona tulaga mamalu i totonu o le Tagata o le Atua, i luma ma ina ua maeʻa le Matagi Tele

I nofoaga loloto na maua ai le Benedictine Monk, o loʻo iai le faʻamaoniga malosi a Cardinal Raymond Burke, na taʻua e Iesu:

O le a toeitiiti faʻapaʻiaina aʻu faifeʻau e ala i le liligiina mai o le Agaga Paʻia io latou luga. O le a faʻapaʻiaina i latou pei o aʻu Aposetolo i le taeao o le Penetekoso. O latou loto o le a susunuina i le afi paia o le alofa mama ma o latou maelega o le a le iloa ni tuaoi. O le a latou potopoto faʻataʻamilomilo i Loʻu Tulaga Lelei Mama, o le a aʻoaʻoina i latou ma, i lana fautua malosi uma, maua mo i latou uma charism talafeagai e saunia ai le lalolagi - lenei lalolagi moe - mo Loʻu toe afio mai i le mamalu… O le faʻafouina o aʻu patele o le a o le amataga o le faʻafouga o laʻu Ekalesia, ae tatau ona amata pei o le amataga Penetekoso, faatasi ai ma le liligiina mai o le Agaga Paia i luga o tamaloloa ua ou filifilia e avea ma aʻu isi tagata i le lalolagi, e faia ai laʻu Taulaga ma faʻatatau Loʻu Toto i agaga o matitiva tagata agasala o loʻo manaʻomia le faʻamagaloga ma le faʻamalologa… O le osofaʻiga i luga o Laʻu perisitua e foliga mai ua salalau ma tuputupu aʻe, o le mea moni, i ona laʻasaga mulimuli. O se osofaʻiga faasatani ma le taufaamataʻu faasaga i Laʻu Faʻamanetane le Ekalesia, o se taumafaiga e faʻatamaia o ia e ala i le osofaia o le sili manuʻa o ana faifeʻau i o latou tino vaivai; ae o le a ou aveʻesea le faʻatamaʻiaina na latou faia ma o le a ou faia aʻu patele ma laʻu Toʻalua le Ekalesia e toe maua se paia mamalu o le a faafememeiaina ai oʻu fili ma avea ma amataga o se fou vaitau o le au paia, o maturo, ma o perofeta. Lenei vaitau o le tautotogo o le paia i aʻu patele ma i laʻu Ekalesia na maua e le fautua a Loʻu Tina faʻanoanoa ma le Lelei Mama. Na ia faʻamalulu lemu mo ana tama tamaʻi ositaulaga, ma o lana fautua na maua ai le manumalo i malosiaga o le pogisa e faʻamaasiasi ai tagata le talitonu ma aumaia ai le fiafia i aʻu au paʻia uma. O le a sau le aso, ma e le o toe mamao lava, lea o le a ou faʻalavelave ai e faʻaali Loʻu Fofoga i se perisitua ua toe faʻafouina ma faʻapaiaina… O le a ou faʻalavelave e manumalo i loʻu fatu Eucharistic… -I Sinu Iesu, Mati 2, 2010; Novema 12th, 2008; taʻua i totonu O le Tupu o le Paia: I Faʻaliga o Iesu ia Luisa Piccarreta (itulau 432-433)

O le mea moni, i tusitusiga a le tagata paia maoaʻe o Marian, Louise de Montfort, na ia faʻamatalaina atili lenei "Penetekoso fou" e faʻatatau i le perisitua:

O afea e tupu ai, lenei lolovaʻa afi o le alofa mama lea e te susunuina ai le lalolagi atoa ma o le a oʻo mai, ma le agamalu ma le malosi, o malo uma…. o le a segia i luga o lona afi ma liua? … A e manavaina lou Agaga i totonu ia i latou, e toefuatai mai ma toefaʻafouina le lalolagi. Lafo atu lenei Agaga faʻaumatia uma i luga o le fogaeleele e foafoa ai patele o e susunuina i lenei lava afi e tasi ma o latou faiva o le a toe faʻafouina luga o le lalolagi ma toe fuatai lau Ekalesia. -Mai le Atua Na o Oe: O Tusitusiga o Aoina mai e St. Louis Marie de Montfort; Aperila 2014, Magnificat, i. 331

I o tatou taimi, o faʻamaoniga faʻaaliga ia Elizabeth Kindelmann foliga mai e faʻamatalaina lenei "lolovaia afi o le alofa mama" o le “Afi o le Alofa” o le Le mama Atoa o Maria. Matau le ala na faatonuina ai e le Alii ia Iosua e filifili ni “alii e toasefululua” i faitaulaga e aveina le Atolaau O le mea moni, o le faatusa lea, o le Toasefululua Aposetolo ma le soloaʻiga atoa o le perisitua. I faaaliga a Kindelmann, ua tatou vaʻai foʻi i le “toʻasefulu ma le lua” faʻaali mai foi:

O le a ou faʻaaogaina au agavaʻa i le toasefululua patele o e o le a tuʻu le Afi o le Alofa i gaioiga.  -Le afi o Alofa, i. 66, Le faʻamaonia saunia e Archb Bishop Charles Chaput 

I le apitaga i Medjugorje, o lona muamua fitu na faʻamaonia le aloaʻia o se "supernatural" e le Ruini Commission, o loʻo valaauina pea e le tatou Tamaʻitaʻi le au faʻamaoni e aua le faʻamasino, ae ia tatalo mo a latou "leoleo mamoe." Faʻataina o ata o tagata Isaraelu O le sopoia o Ioritana ua pasia le Atolaau ma o patele, tagata vaai, Mirjana Soldo, na tusia i lana talaaga ootia:

Maimau pe ana mafai ona ou faailoa atu atili e uiga i le mea o le a tupu i le lumanai, ae e mafai ona ou fai atu se mea e tasi e uiga i le auala e fesoʻotaʻi ai le perisitua ma mea lilo. Ua i ai le taimi lenei o loʻo tatou ola ai nei, ma ua tatou maua foʻi le taimi o le manumalo o le fatu a le Tamaʻitaʻi. I le va o nei lua taimi e i ai le tatou alalaupapa, ma o le auala laupapa o matou patele. O loʻo fesili mai pea le tatou Faletua ia tatou tatalo mo a tatou leoleo mamoe, pei ona ia faʻaigoaina, aua e manaʻomia le lava o le auala laupapa mo tatou uma e kolosi ai i le taimi o le manumalo. I lana savali o Oketopa 2, 2010, na ia taʻua ai, “E na o tafatafa o au leoleo mamoe e fiafia ai loʻu loto. -Loʻu Loto O le a Manumalo (itulau 325)

O le mea lea, e mausali foi le Aliʻi i le lapataʻia o faifeʻau o latou, e sili i na mea uma, e le tatau ona feololo. O se mea e maofa ai, o le faaaliga lenei na tuuina mai ia Iulai 26th, 1971, o se siuleo tuusao lava o le apoapoaiga a Pope Francis mo patele e o mai i tua o a latou puipui faitele ma ave le "manogi o mamoe."[9]Evangelii Gaudium, n 20, 24

Ave ia faifeau le toaga ma fefefe e tuua o latou fale. E le tatau ona latou tutu faʻagaeʻetia ma aveʻesea tagata soifua a loʻu Tina o le Afi o le Alofa. E tatau ona latou tautatala atu ina ia ou sasaa atu laʻu faʻamagaloga i luga o le lalolagi atoa. Alu i le taua. E taumafai Satani e faaleaga mea lelei. E le mafai ona faʻamalieina kerisiano i nai taumafaiga laiti, ii poʻo ii. Talitonu i loʻu Tina. Ua sauniuni le lalolagi o lumanaʻi. O le ataata a loʻu Tina o le a malamalama ai le lalolagi atoa. -Le afi o Alofa, i. 101-102, Le faʻamaonia saunia e Archb Bishop Charles Chaput 

O le tagata vaʻai Amerika, o Jennifer, na ia mauaina le anoanoaʻi o feʻau faʻalogo mai ia Iesu ma le tatou Fafine e faʻatatau i patele latou te faʻaigoaina o latou "ataliʻi filifilia." O nei feʻau, lea na faʻamalosia e le Vatican e "salalau… i le lalolagi i soo se auala e te mafaia," [10]ff. Pe e afio mai Iesu? faitau pei o le flipside o le Divine Mercy ma le taulaʻi atu i le vaitaimi e mulimuli ai i lenei "taimi o le alofa mutimutivale" - le "aso o le faamasinoga." E pei o lea, o loʻo faʻaauau pea le lapataʻiga a le Atua i le au faifeʻau i nei feʻau, aua le "paie"

E le o toe mamao ona feagai lea o laʻu Ekalesia ma se gatete tele ma o le fevaevaeaʻiga i totonu o Oʻu ataliʻi filifilia o le a faʻaalia mo le lalolagi o le a le o toe mamao ona iloa lea o Oʻu ataliʻi filifilia moni. O le itula lenei o le alofa mutimutivale ma le faʻamasinoga tonu, aua o le a e faʻalogo i leo o se fafine o faʻapupulaina ia tiga o le galue, ma o logo o Laʻu Ekalesia o le a le toe manatuaina…. Oʻu ataliʻi filifilia, Ua sau loʻu Tina e sauniuni oe mo le taimi o loʻo e ulufale ai aʻo sauniuni laʻu Ekalesia mo le faʻasatauroina tele. Ou atalii e, o le a tofotofoina lau galuega. Lou tofotofoga i le upu moni o le a tofotofoina. Lou alofa mo Aʻu o le a tofotofoina aua o Aʻu o Iesu. Ae ou te leʻi taʻuina atu ia te oe o le a sosolo au lafu. O le lolovaia o le alofa mutimutivale o le a masuasua a o ou saili e maua oe i le nofoa o le taʻutaʻuga. Faʻalogo i lou tina mo lana taimi o asiasiga e gata ma ou te fai atu ia te oe na te vaʻavaʻaia taʻitasi ma tagata uma o oe a o ia latalata ia te oe i lana tama aua o aʻu o Iesu. Saunia au lafu Oʻu atalii ma avea ma leoleo mamoe moni mai le pulelaa. —Jesus ia Jennifer, Iuni 24th, 2005; Mati 29th, 2012; upu fromjesus.com

O lenei vaevaega i totonu o le Ekalesia faʻalogo i le lapataiga a le tatou Tamaʻitaʻi o Akita, aemaise lava e uiga i "Marian" patele:

O le galuega a le tiapolo o le a ulu atu i totonu o le Ekalesia i se auala o le a vaʻaia ai tagata katinaleʻeseʻesega o katinale, epikopo faʻatasi ma epikopo. O le au faifeʻau oe faamamaluina aʻu o le a faatauemu ma teteeina ia latou taufaasese….  —Message tuuina atu e ala i se faʻaaliga i le Matua Agnes Sasagawa o Akita, Iapani, Oketopa 13th, 1973

Mulimuli, o ai e mafai ona aveʻesea ia faʻaaliga ia Fr. Stefano Gobbi o ai na amataina le Marian Movement of Priest, lea na faaputuputuina le faitau afe o faifeau mai le salafa o le lalolagi? O se "tusi lanumoana" atoa o nei feʻau, o loʻo iai le Le faʻamaonia ma leai Obstat, talanoa i mea uma na taua i luga ma e sili atu ona taua nai lo aso na latou tusia ai. O feʻau o loʻo sosoʻo atu, e faʻalogoina uma le leo "Salalau o le aafiaga o le alofatunoa o le Afi o le Alofa" Na fesili le tatou Fafine ia Elisapeta ma matou e tatalo ina ia mafai ona "faatauasoina Satani," ae faapea foi, o le a oo mai feteenaiga i le va o le lelei ma pepelo leoleo mamoe i le Ekalesia

O aʻu lava o loʻo filifilia nei patele o le Faagaioiga ma faia latou e tusa ma le fuafuaga a loʻu Immaculate Heart. O le a omai i latou mai soʻo se mea: mai le aufaifeʻau o le ekalesia, mai sauniga lotu ma isi aoga eseese… Ma a oʻo mai le taimi, ona alu loa lea o le gaoioiga i luma o le taua e finau faʻalauaʻitele le vaega lea o le tiapolo, loʻu fili, o lenei ua sauniuni mo ia lava mai i le au faitaulaga. O nisi taimi taua ua latalata mai… O lau tatalo faʻaperetania, na faia ma aʻu ma ua au faatasi ma ou puapuaga, e le mafuatiaina lona mana. Ioe, o loʻo i ai le agavaʻa e aumaia ai se tali faʻafuaseʻi o le lelei, lea o aafiaga lelei na salalau ma faʻateleina i soʻo se mea i agaga ... —I Faifeʻau Tama Pele a le Tamaʻitaʻi, n. 5, 186

 

TOE FAI I IESU

Na o le tasi lava le tali i le faʻalavelave i totonu o le Ekalesia, ma o lea lē e amata ai se isi ekalesia, fai mai Emeritus Pope Benedict. Ae…

… O le mea e manaʻomia muamua ma taua o le faʻafouina o le Faʻatuatua i le Mea Moni a Iesu Keriso ua foaʻi mai ia i tatou i le Faʻamanatuga Faʻamanuiaina. —EMERITUS POPE BENEDICT, tala e faʻatatau i le taimi nei o le faʻafitauli o le faʻatuatua i le Ekalesia, Ape 10, 2019; Katoliko News Agency

Ae faʻafefea ona tatou liliu tai o se augatupulaga o Katoliko oe tau le o i le lotu, e tau le talitonu i le Moni Mauaina? Faʻafefea ona tatou taofia le lolovaia o amioletonu na faʻatagaina e le tarako faasaga i le Fafine ina ia tafiesea o ia? O le tali e tatou te le mafaia, le tuua na o tatou. Ae o le fesoasoani mai a le Atua, o Le na auina mai le tatou Tamaʻitaʻi, e mafaia mea uma. O loʻo faʻatali mai le lagi mo tatou taʻi tasi e foaʻi atu a tatou lava mea fiat… Aemaise ai o Alo Filifilia. Aua e ala atu ia latou, ma le tatou Tamaʻitaʻi, manumalo o le a mulimuli ane sau pe a le o faʻamoemoeina…

Oute sauniuni oe mo taimi fou e te mausali ai i le faʻatuatua ma finafinau i le tatalo, ina ia galue ai le Agaga Paia ia te oe ma faʻafouina foliga o le lalolagi. O lea ou te tatalo ma oe mo le filemu, o le meaalofa sili lea e taua, e ui lava ina manaʻo Satani i taua ma le ita. Oe, tamaiti laiti, avea ma oʻu lima faʻalautele ma alu faʻatasi ma le mitamita i le Atua. Faafetai mo le tali mai i loʻu valaʻau. —Faʻapea le matou Lady of Medjugorje ia Marija, Iuni 25, 2019 

 

*Tina o le Eukalesitia saunia e Tommy Canning. 

 

FAITAU FUAFUAGA

Ua le manuia le Katoliko

O Le luluina o le Ekalesia

O Faʻailoga o O Tatou Taimi

Le Manumalo - Vaega I-III

Mealilo Papelonia

Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia

Ua Tatala le Faitotoʻa i Sasaʻe?

Pe e afio mai Iesu?

Manumalo o Maria, Manumalo le Ekalesia

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 CCC, n. 675
2 Malamalama o le Lalolagi: O le Pope, le Ekalesia, ma Faʻailoga o Taimi (Ignatius Press), i. 23-24
3 Faʻaaliga 12: 1
4 Faʻaaliga 12: 4
5 O le Tusi o Faaaliga, "The Navarre Bible", i. 36; cf. Ina ua pau Fuga
6 POPE PENETIKA XVI, Fetalai Salvi, n.50
7 ff. undaptism.org
8 POPE BENEDICT XVI, I le sauniga o le Kerisimasi Faʻatalofa, Tesema 20, 2010; http://www.vatican.va/
9 Evangelii Gaudium, n 20, 24
10 ff. Pe e afio mai Iesu?
lafoina i AIGA, TAIMI O LE ALOFA.