Filemuina o Perofeta

jesus_tomb270309_01_Fotor

 

I le manatuaina o le molimau faaperofetaga
o le au maturo kerisiano o le 2015

 

O I LENEI o se ao uiga ese i luga o le Ekalesia, aemaise lava i le lalolagi i Sisifo-o se tasi o loʻo sosolo le ola ma fua o le Tino o Keriso. Ma o lenei: o le le mafai ona faʻalogo, iloa, pe iloatino le perofeta faaperofeta leo o le Agaga Paia. E pei o lea, e toatele na latou faasatauroina ma faamauina le "afioga a le Atua" i totonu o le tuugamau.

Ou te lagona malosi e tatau ona ta’u atu mea nei, aua ou te talitonu o le a fetalai atili mai le Alii i le Ekalesia i aso o i luma. Ae o le a tatou faalogo atu?

 

VALOAGA MONI

O le tele o le Ekalesia ua leiloa po o le a le valoaga moni po o le “perofeta”. E masani ona taʻua e tagata i aso nei “perofeta” o i latou e faia se ituaiga o valovaloga, po o i latou e alalaga i pulega—o se ituaiga o le gagana “Ioane-le-Patiso-o le fanau a gata gata.” [1]cf. Mata 3:7

Ae e leai se tasi o nei mea e puʻeina le loto o le a le valoaga moni: e momoli atu ai le “afioga a le Atua” ola i le taimi nei. Ma o lenei "upu" e le o se mea itiiti. O le uiga o la’u tala, e mafai ea ona itiiti se mea e fetalai mai ai le Atua?

E moni lava, o le afioga a le Atua e ola ma aoga, sili atu lona maai nai lo se pelu itu-itu, e oʻo lava i le va o le agaga ma le agaga, sooga ma le su o le tino, ma mafai ona iloa manatunatuga ma mafaufauga o le fatu. (Epe 4:12)

O iina ua e maua ai se faamalamalamaga mamana pe aisea ua avea ai le Ekalesia i aso nei manaoga ia ua'i atu i le afioga a le Atua i le valoaga: aua e ati i le va o le agaga ma le agaga i le loto. Vaai oe, e tasi le mea e ta’u mai ai le tulafono, ia toe fai a’oa’oga o le Faatuatua. E ese le tautala atu ia i latou i lalo o le faauuina a le Agaga Paia. O le mea muamua e peiseaʻī ua “oti”; o loo ola le vaega mulimuli ona o loo alia’e mai le siufofoga faavaloaga o le Alii. O le mea lea, o le faatinoina o valoaga e taua i le olaga o le Ekalesia, ma o le mea lea, o se mea foi e osofaia.

 

E LE'I I'U VALOAGA

Ae tatou te lei agai i luma, e tatau i se tasi ona talanoaina le manatu faaonapo nei faapea o valoaga i le Ekalesia na muta ia Ioane le Papatiso, ma talu mai ia te ia, ua le toe i ai ni perofeta. O se faitauga lē agavaa o le Catechism o le a taitai atu ai se tasi e talitonu faapea:

E sili atu Ioane i perofeta uma, o le mulimuli o ia… O ia lava, e faaiuina ai e le Agaga Paia ana fetalaiga e ala i perofeta. Ua faamaeaina e Ioane le taamilosaga o perofeta na amataina e Elia. -Catechism o le Ekalesia Katoliko (CCC), n 523, 719

O loʻo i ai se faʻamatalaga iinei e taua i le malamalama i le mea O lo'o a'oa'o atu le Magisterium. A leai, o le Catechism, e pei ona ou faaali atu, o le a matua feteenai ma le Tusi Paia. O le talaaga o le Feagaiga Tuai vaitaimi o le talafaasolopito o le faaolataga. O upu autū i le mau o loo i luga e faapea, “Ua faauma e Ioane le taamilosaga o perofeta na amata mai e Elia.” O lona uiga, mai ia Elia e oo ia Ioane, o loo faailoa mai e le Atua faaaliga. Ina ua mavae le Litinoina o le Upu, na faamaeaina ai le Faaaliga a le Atua ia te ia lava i tagata:

I aso ua mavae, na fetalai mai ai le Atua i ni vaega ma ni auala eseese i o tatou tuaa e ala i perofeta; i nei aso e gata ai, na ia fetalai mai ai ia te i tatou e ala i le Alo… (Epe 1:1-2)

O le Alo o le faʻamaoni upu a lona Tama; o lea o le a leai se isi Faʻaaliga mulimuli ane ia te ia. -CCC, Le. 73

Peitaʻi, e lē faapea ai ua lē toe faailoa mai e le Atua mea e sili atu loloto o le malamalama o Lana Faaaliga Lautele, Lana fuafuaga aoao ma uiga paia. O lona uiga, pe tatou te talitonu moni ea ua tatou iloa mea uma e tatau ona iloa e uiga i le Atua i le taimi nei? E leai se tasi e fai mai se mea faapena. O lea, o loo faaauau pea ona fetalai mai le Atua i Lana fanau e faailoa mai ai le loloto o Lana mealilo ma taitai i matou i totonu ia i latou. O lo tatou Alii lava ia na fetalai mai:

E iai foʻi aʻu isi mamoe e lē o i lenei lotoa. E tatau foʻi ona ou taʻitaʻia i latou nei, e faalogo foʻi i latou i loʻu leo, ona tasi ai lea o le lafu mamoe, ma le leoleo mamoe e tasi. ( Ioane 10:16 )

E tele auala e fetalai mai ai Keriso i Lana lafu, ma faatasi ai ma i latou valoaga po o le mea e ta'ua i nisi taimi o faaaliga “faapitoa”. Peitai,

E le o se matafaioi [“faaaliga” faalilolilo] le faaleleia pe faamaea le Faaaliga mautinoa a Keriso, ae ia fesoasoani ia ola atoatoa i ai i se vaitaimi patino o le talafaasolopito… e le mafai e le faatuatuaga Kerisiano ona talia “faaaliga” o loo faapea mai e sili atu pe faasa'oina le Faaaliga lea o le faataunuuina o Keriso. -CCC, Le. 67

E leʻi muta ai valoaga, ma e lē o iai foʻi le uiga tausaafia o le “perofeta.” Ae o le natura o valoaga ua suia, ma o lea, o le natura o le perofeta. O lea ua amata ai se taamilosaga fou o perofeta, e pei ona taʻua manino e St. Paul:

Ma o meaalofa a [Keriso] ia avea nisi ma aposetolo, o nisi o perofeta, o nisi o le au faievagelia, o nisi o leoleo ma aoao, e faaauupegaina ai le au paia mo le galuega o le faiva, mo le atiina ae o le tino o Keriso, seia oo ina tatou maua uma le lotogatasi le faatuatua ma le iloa o le Alo o le Atua, ia avea ma tagata matua, e oo i le fua o le tino o le tumu o Keriso… (Efe 4:11-13)

 

O LE FAAMOEMOEGA FOU

I lana lauga e uiga i faaaliga a Fatima, na saunoa ai Pope Penitito:

… Valoʻaga i le Tusi Paʻia uiga e le o le valoʻia le lumanaʻi ae ia faʻamatalaina le finagalo o le Atua mo le taimi nei, ma o lea faʻailoa mai le ala saʻo e uia mo le lumanaʻi. —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Savali a Fatima, Faʻamatalaga Faʻalelotu, www.vatican.va

I lenei itu, e oo lava i na valoaga e faatatau i mea o le a tutupu i le lumanai e toe maua foi lo latou talaaga i le taimi nei; o lona uiga, e masani ona latou aʻoaʻoina i tatou i le auala e tali atu ai i le “nei” ina ia saunia ai mo le lumanaʻi. Mo tatou e le mafai ona le amanaiaina le mea moni e faapea o valoaga i le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou e masani ona aofia ai vaega o le lumanai. O le le amanaiaina o lenei mea, o le mea moni, e matautia.

Seʻi fai ma faaaʻoaʻoga le feʻau faavaloaga a Fatima. O faatonuga patino na tuuina mai e le Tina o le Atua na faia e le Ekalesia.

Talu ai matou te leʻi amanaʻia lenei apili o le Feau, ua matou vaʻaia ua taunuʻu, o lea ua osofaʻia ai e Lusia le lalolagi i ana mea sese. Ma afai tatou te leʻi vaʻaia le atoaga faʻataunuʻuina o le vaega mulimuli o lenei valoʻaga, o lona uiga o le a tatou agaʻi atu i ai i lea taimi ma lea laa. —Fatima tagatavaai, Sr. Lucia, Savali a Fatima, www.vatican.va

E mafai faapefea e le le amanaiaina o faatonuga a le Alii ona ua ta’ua o “faaaliga patino” ona fua mai? E le mafai. O le salalau atu o nei "mea sese" (Komunisi, Marxism, le talitonu i le Atua, meafaitino, manatu tonu, ma isi) o se taunuuga tuusao o lo tatou le mafai ona iloa pe tali atu i le siufofoga o le Agaga Paia, i le tagata lava ia ma le tuufaatasia.

Ma o iinei ua tatou oo mai ai i se suesuega loloto o le matafaioi o valoaga i taimi o le Feagaiga Fou: e fesoasoani i le aumaia o le Ekalesia “ia faatagatamatua.”

Ia outou naunau atu, ma naunau i meaalofa faaleagaga, aemaise lava ina ia outou perofeta ane. … o lē e vavalo, o loo tautala o ia i tagata e ati aʻe ai, ma faalaeiau ai, ma faamafanafanaga. O lenei, ‘ou te mana‘o ‘ia ‘outou tautala uma i gagana ‘ese‘ese, a ‘ia sili ‘ona vavalo. ( 1 Korinito 14:1-5 ).

O St. Paulo o loo faasino atu i a meaalofa faamoemoe e faagaeetia, atiina ae, uunaia ma faamafanafanaina le Ekalesia. E toafia la a tatou aulotu Katoliko i aso nei ua avanoa mo lenei meaalofa? Toetoe lava leai. Ae ui i lea, e manino lava Paulo auala ma lea e faia lenei mea:

…o valoaga e le mo e le talitonu ae mo e talitonu. O lenei, afai e potopoto le ekalesia uma i le mea e tasi, ma ... o loʻo vavalo tagata uma, ma e sau se tasi e le talitonu poʻo se tagata le aʻoaʻoina, e faʻamaonia e tagata uma. e fa‘amasinoina fo‘i e tagata ta‘ito‘atasi, e fa‘aalia fo‘i mea lilo o lona loto, ‘ona fa‘apa‘ū ai lea o ia ma tapua‘i i le Atua, ma fa‘apea atu, “O lo‘o i totonu ‘iā te ‘outou le Atua.” ( 1 Korinito 14:23-25 ​​).

Manatua lena “E faaalia foʻi mea lilo o lona loto.” Aisea? Aua o le upu ola, o le “pelu e mata-lua” o loo faailoa mai faavaloaga. Ma o lenei mea e sili atu ona faʻamaonia pe a sau mai se agaga o loʻo ola moni i mea o loʻo ia talaʻia:

O le molimau ia Iesu o le agaga o valoaga. (Faʻaaliga 19:10)

E lē gata i lea, o nei valoaga na fofogaina i le mea na feiloaʻi ai “le ekalesia atoa,” atonu o le Misasa. Na molimau St. John Chrysostom (c. 347-407) e faapea:

… o lē na papatisoina i lea lava taimi, e tautala i gagana, e le gata i gagana, a e toatele foi na vavalo; o nisi na faia le tele o isi galuega ofoofogia… —I le 1 Korinito 29; Patrologia Graeca, 61:239; ta'ua i totonu Faʻapapau le Mumu,Kilian McDonnell & George T. Montague, i. 18

Sa tofu ekalesia uma ma le toatele o e na vavalo. — I le 1 Korinito 32; Ibid.

O se mea masani, o le mea moni, na tuuina atu e St.

E tatau ona tautala mai perofeta e toalua pe toatolu, a e iloa e isi. Ae afai e tuuina atu se faaaliga i se isi tagata o loo nofo iina, e tatau ona filemu le muamua. Auā e mafai e ‘outou uma ona vavalo ta‘ito‘atasi, ‘ina ‘ia a‘oa‘oina ma fa‘amafanafanaina tagata uma. O le mea moni, o agaga o perofeta o loo i lalo o le pule a le au perofeta, auā e lē o ia o le Atua o le vevesi, a o le filemu. ( 1 Korinito 14:29-33 ).

Ua faamamafa mai e Sagato Paulo e oo mai le mea o loo ia aoaoina tuusao mai le Alii:

Afai e manatu se tasi o ia o se perofeta po o se tagata faaleagaga, e tatau ona ia iloa lena mea o le mea ‘ou te tusi atu ai ‘iā te ‘outou o le poloa‘iga lea a le Ali‘i. Afai e le faailoaina e se tasi lenei mea, e le faailoaina o ia. O lenei, o’u uso e, ia outou finafinau e vavalo, ma aua le vavao le tautala i gagana eseese, a ia faia mea uma ma le tatau ma le maopoopo. ( 1 Korinito 14:37-39 ).

 

VALOAGA NEI

E le o se nofoaga lea mo se lauga umi pe aisea ua leiloa ai le lauiloa o valoaga i le tulaga masani o le olaga i aso taitasi i totonu o le Ekalesia Katoliko. Aua foi, ua tuu e Sagato Paulo “perofeta” na o lona lua i “Aposetolo” i lana lisi o meaalofa. O fea la o i ai o tatou perofeta?

E le faapea e le o i ai i latou—ae e masani ona le taliaina pe malamalama i ai. I lena tulaga, e leai se mea ua suia afe tausaga: o loo tatou fetogiina pea i maa le au fai feau, aemaise lava pe a latou tuuina atu se upu lapatai po o se apoapoaiga malosi. Ua tuuaʻia i latou i le "malaia ma le pogisa", e peiseai ua le toe i ai le agasala ma ona taunuuga i lo tatou lalolagi i aso nei. O Pope Penitito, o se tasi o alii sili ona faaperofeta i o tatou taimi, sa fesiligia i se tasi taimi po o a o ia o se Katinale pe aisea ua avea ai o ia ma se tagata le mautonu, ma sa ia tali mai, “O a’u o se tagata moni.” O le mea moni o se ave o le mea moni. Ae o taimi uma, i taimi uma, e aliaʻe mai le La o le Faamoemoe. Ae le o se faamoemoe sese. E le o se ata sese. O perofeta pepelo i le Feagaiga Tuai, o le mea moni, o i latou ia na faafoliga o loo lelei mea uma.

O se tasi o fua mata'utia o faiga fa'aonaponei ua a'afia ai le tele o seminare o le fa'amavaeina lea o mea lilo. Afai e fesiligia le paia o Keriso, e le sili atu ea le tautinoga e mafai e se tasi ona galue i Ana meaalofa lilo! O le manatu fa'atauva'a lea ua sosolo i so'o se mea i totonu o le Ekalesia ma ta'ita'iina atu ai i le fa'alavelave o le tauaso fa'aleagaga i le taimi nei, lea e fa'aalia i le malo fa'aperofeta o le fa'aletonu o le iloatino.

E ese mai i le leai o se fa'amatalaga i meaalofa faaperofeta, e masani lava ona i ai se manatu toetoe lava a le mafaamatalaina i nisi o faifeau e faapea, e na o le Faipule lava e fetalai mai ai le Atua ma atonu, i le tele lava, e ala mai ia i latou o loo i ai se tikeri faafaifeau. E ui e masani ona feagai le aulotu faamaoni ma lenei uiga i le lotoifale, ae o le mea e lelei ai e le o le aoaoga a le Ekalesia i le tulaga aoao:

O le au faamaoni, o e ala i le Papatisoga ua tuufaatasia ia Keriso ma ua tuufaatasia i le Nuu o le Atua, ua avea i latou ma tagata e tofusia i la latou ala faapitoa i le tofi ositaulaga, faavaloaga, ma le tautupu o Keriso. [Na te] faataunuuina lenei tofiga faaperofeta, e le gata e ala i le pulega … ae faapea foi i le au paia. -CCC, Le. 897, 904

Ma o lea, fai mai Pope Benedict:

I vaitausaga uma ua maua e le Ekalesia le tusi alofa o valoaga, e tatau ai ona matuitui ae le amusia. —Cardinal Ratzinger (FAAMATALAGA XVI) Savali a Fatima, Faʻamatalaga Faʻalelotu,www.vatican.va

Ae toe fo'i, o lo'o taoto ai le fa'alavelave: o le le naunau e su'esu'e le valo'aga. Ma e tele lava le sese a le au faipule i nisi taimi i lenei tulaga, aua e masani ona faalogo se tasi: “Sei vagana ua faamaonia e le Vatikana, ona ou le faalogo lea i ai. Ma e oo lava i lena taimi, afai o se “faaaliga patino”, ou te le faia iai e faalogo i ai.” Ua uma ona tatou faailoa atu i luga pe aisea e mafai ai ona avea lenei uiga ma se togafiti e aloese ai mai le fetaiai ma le leo le toafimalie o le Agaga. E sa'o fa'apitoa, ioe. Ae pei ona fai mai le failotu o Hans Urs von Balthasar:

E mafai ona fesili se tasi pe aisea e faʻaauau ai ona faʻaali mai e le Atua [faʻaaliga] [i le mea muamua pe a fai] latou te tau le manaʻomia le amanaʻia e le Ekalesia. -Mistica oggettiva, n. 35; ta'ua i totonu Valoaga Faakerisiano saunia e Niels Christian Hvidt, i. 24

 

FAʻAMATALAGA

I le isi itu, ua tatou iloa foi afai e i ai se naunautaiga i totonu o le Ekalesia e suesue i valoaga, e masani lava ona liua i se suesuega e sili atu nai lo mea e oo lava i faamasinoga faalelalolagi e faia e faamautu ai mea moni. vatican1v2_FotorMa e oo atu i le taimi ua tuuina mai ai se faautautaga, o nisi taimi i le sefulu tausaga mulimuli ane, ua leiloa le lata mai o le upu faavaloaga. E i ai le poto, ioe, i le tofotofoina ma le onosai o se upu faavaloaga, ae e mafai foi ona avea lea ma meafaigaluega e tanumia ai le siufofoga o le Alii.

Aua le tineia le Agaga. Aua le inoino i saunoaga faaperofetaga. Tofotofo mea uma; taofi le mea lelei. (1 Tesa 5: 19-21)

faiga faʻaleatunuʻu, uso e ma tuafafine. O loo i ai foi lenei mea i la tatou Ekalesia ma e faaalia mai lava i le tele o auala faanoanoa ma le le manuia, ioe, e oo lava tiapolo auala. Aua o le valoaga—le afioga ola a le Atua—e masani ona inosia tele, e tineia soo le Agaga, ma o le mea e ofo ai, e oo lava i le lelei e tele lava ina teena. E tusa ai ma nisi o tulaga faa-episcopal, semanū e taofia ai Sagato Paulo mai le lauga i nisi o a tatou dioceses faaonaponei ona o lana faamatalaga na ia mauaina “faaaliga patino”. O le mea moni, o le tele o ana tusi o le a “faasa” ona o faaaliga na oo mai ia te ia e ala i faaaliga i le fiafia. E faapena foi ona faataatia ese le Rosary e nisi o faifeau ona na oo mai e ala i “faaaliga patino” ia St. Dominique. Ma o le a tuufesili se tasi pe o le a faataatia ese ia upu ofoofogia ma le poto o Tama Tuufua na faaalia ia i latou i le nofo toatasi o le tatalo ona o ni “faaaliga patino”?

O Medjugorje atonu o se tasi lea o faʻataʻitaʻiga sili ona mataʻutia o lo tatou le mafai ona mulimuli i faatonuga faigofie a St. Paul. E pei ona ou tusia i totonu I Medjugorje, o fua o lenei malumalu “le aloaia” o Marian e maofa ma atonu e le mafaatusalia talu mai le Galuega a le Au Aposetolo i tulaga o le matua liuaina, galuega, ma aposetolo fou. Mo le silia ma le 30 tausaga, o loʻo faʻaauau pea ona alaga mai se feʻau mai lenei nofoaga e pei ona sau25 tausaga-o-tou-tamaitai-foliga_Fotor
mai le Lagi. O mea o loo i ai o loo aoteleina faapea: o le valaau i le tatalo, liua, anapogi, Faamanatuga, ma le mafaufau loloto i le Afioga a le Atua. E pei ona ou tusia i totonu Le Manumalo - Vaega III, e tuusa'o lea mai aoaoga a le Ekalesia. Soo se taimi lava e tautala ai le au "vaai" o Medjugorje, o la latou savali faifai pea lea. O le mea la o loʻo matou talanoa ai iinei e le o se mea fou, naʻo se faʻamamafa faapitoa i le faʻaleagaga Katoliko moni.

O le a se tala a St. Paul? O le faatatauina o lana Tusi Paia i le faautauta, atonu o le a ia faapea mai, “Ua lelei, ou te le mautinoa e sao mai lava lenei mea mai lo tatou Fafine e pei ona fai mai ai le auvaai, ae ua ou tofotofoina mea latou te fai mai ai e faasaga i le Faaaliga Lautele a le Ekalesia, ma e faapena foi. tutu. E lē gata i lea, o le mulimuli i le poloaiga a lo tatou Alii e “mataala ma tatalo” ma uaʻi atu i faailoga o taimi, o lenei valaau mo le liuaina e tatagi moni mai. O lea, e mafai ona ou faatumauina le mea lelei, o le valaau faanatinati lea i mea taua o le Faatuatua.” O le mea moni, a o tatou iloiloina le paʻu o le lalolagi Katoliko i Sisifo, e foliga mai o faaaliga e pei o nei—pe tuusaʻo mai se avefeʻau faalelagi po o ni tagata—e mafai…

… Fesoasoani mai ia matou malamalama i faʻailoga o taimi ma tali saʻo ile faʻatuatua. —Katinale Joseph Ratzinger (POPE PENEDICT XVI), Feau a Fatima, “Faamatalaga Faafaifeau”, www.vatican.va

O lē e faʻaalia ma faʻailoa atu lena faʻaaliga patino, e tatau ona talitonu ma usitaʻi i le faʻatonuga poo le feʻau a le Atua, pe a fai o loʻo tuʻuina atu ia te ia i ni faʻamaoniga lelei. ia talitonu; o le mea lea, o ia ua saisaitia e talitonu i le Atua, O ai na te manaʻomia ia faia faapea. —POPE FAAMATALAGA XIV, Lototoa toa, Tusi III, itu. 394

 

MAI LE TAGATA O PEPE

O le mea moni, ou te le o faapea atu o valoaga ua na o le malo o tagata lilo ma tagata vaai. E pei ona ta'ua i luga, o loo aoao mai e le Ekalesia lena mea uma o ē papatisoina i le “tofiga faaperofeta” o Keriso. Ou te mauaina ni tusi mai le au faitau o loʻo galulue i lenei ofisa, o nisi taimi e aunoa ma le iloaina. O loo latou tautatala atu foʻi i le “afioga nei” a le Atua i le taimi nei. E tatau ona tatou toe foi atu i lenei faalogologo ma le totoa o le tasi i le isi, e faalogo i le siufofoga o le Alii o fetalai mai i Lana Ekalesia, e le gata e ala i faamatalaga faafailautusi, ae e ala i le fanau, o tagata faatauvaa, o le “poustiniks”—o i latou ua o ese mai le nofo toatasi o le tatalo ma se “upu” mo le Ekalesia. Mo la tatou vaega, e tatau ona tatou tofotofoina a latou upu, muamua lava, e ala i le faamautinoaina o loʻo ogatasi ma lo tatou Faʻatuatua Katoliko. Ma afai o lea, pe latou te faagaeetia, atiina ae, faamalosiau, pe faamafanafana? Ma afai o lea, ona talia lea o i latou mo le meaalofa ua latou i ai.

E le tatau foi ona tatou faamoemoe e laa mai le epikopo ma iloatino ai “upu” taitasi uma e oo mai i se vaega po o se isi mea. O le a leai sona taimi mo se isi mea! E mautinoa lava, e i ai taimi e sili atu ai le lautele o faaaliga, ma e talafeagai mo tagata masani i le lotoifale ona aafia tuusao (aemaise lava pe a fai mai mea faʻapitoa).

O i latou o loʻo vaʻaia le Ekalesia e tatau ona faʻamasino le moni aʻiaʻi ma le faʻaaogaina tatau o nei meaalofa, e ala atu ile latou ofisa e leʻo faʻateʻaina le Agaga, ae ia faʻataʻitaʻi mea uma ma pipiimau i mea lelei. —Fonotaga Lona Lua a le Vatikana, Lumen Gentium, Le. 12

Ae a le aafia le epikopo, pe umi foi ma toso le faagasologa, o faatonuga a Sagato Paulo o se taiala faigofie lea i le iloatino i totonu o le Tino. E le gata i lea, e leai se Faaaliga fou ua oo mai, ma o mea ua tuuina mai ia i tatou i le teuina o le faatuatua ua lava ma totoe mo le faaolataga. O le isi mea o le alofa tunoa ma le meaalofa.

 

AOAO E FAALOGO I LONA LEO

Ua ou lagonaina le valaauina e le Alii o Lana Ekalesia i totonu o le Ekalesia faʻavauvau o le toafa lea o le a Ia fetalai tuusa'o atu ai i Lana Faaipoipoga. Ae afai tatou te soona popolevale, soona faitio, ma fefefe e faalogo atu i leo faaperofeta o o tatou uso ma tuafafine, tatou te lamatia le misia o na alofa tunoa e faamalamalamaina, atiina ae, faamalosiau ma faamafanafanaina le Ekalesia i lenei itula.

Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou perofeta mo nei taimi. O nei leo faavaloaga e pei moli ulu i luga o se taavale. O le taavale o le Public Revelation ma o loʻo faʻamalamalamaina na faʻaaliga e aliaʻe mai le Loto o le Atua. Ua tatou i ai i se vaitaimi o le pogisa, ma o le agaga o valoaga o loo faasino mai ia i tatou le ala agai i luma, e pei ona masani ai i aso ua mavae.

Ae po o tatou faalogo ea, o faifeau ma tagata lautele? O taʻitaʻi lotu na latou taumafai e faʻafilemu Iesu, e faʻafilemu le "Upu ua liu tino." Ia afio mai le Agaga o le Atua e fesoasoani ia i tatou ma fesoasoani ia i tatou ia toe faalogoina le siufofoga o le Alii i Ana fanau uma…

O i latou ua paʻu'ū i lenei lalolagi ua vaʻai mai luga ma luga, latou te teteʻe i le valoʻaga oo latou uso ma tuafafine. —POPE Farani, Evangelii Gaudium, Le. 97

… e tatau ona tatou toe faalogoina le siufofoga o perofeta o loo alalaga ma faalavelave i o tatou lotofuatiaifo. —POPE FRANCIS, Feau Fagafulu, Ianuari 27, 2015; faʻatau ie

… e ala i gutu o tama meamea ma tama meamea, ua e faatuina ai se olo e tetee atu ai i e ua ita mai ia te oe, e faafilemu ai le ua ita mai ma le taui ma sui. ( Salamo 8:3 )

 

 

FAITAU FUAFUAGA

Lava Faʻaaliga Tumaoti

Valoaga Ia Malamalama lelei

O Tagata Vaai ma Faʻaaliga Vaʻaia

  

 

Faʻafetai mo le lagolagoina o lenei auaunaga tumau.

lesitala

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Mata 3:7
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.

ua tapunia faamatalaga.