Kontrarevolucija

Sveti Maksimiljan Kolbe

 

Zaključio sam Putanja govoreći da smo spremni za novu evangelizaciju. To je ono čime se moramo prethodno zaokupiti - ne graditi bunkere i ne skladištiti hranu. Dolazi „restauracija“. Gospa govori o tome, kao i pape (vidi Pape i doba zore). Zato se nemojte zadržavati na porođajnim bolovima, već na rođenju koje dolazi. Pročišćenje svijeta samo je mali dio glavnog plana koji se odvija, čak i ako treba da izađe iz krvi mučenika ...

 

IT je sat kontrarevolucije početi. Čas kada je svako od nas, u skladu s milostima, vjerom i darovima koje nam daje Duh Sveti, pozvan u ovu sadašnju tamu kao plamen ljubavi i svjetlost. Jer, kao što je jednom rekao papa Benedikt:

Ne možemo mirno prihvatiti da ostatak čovječanstva ponovo padne u poganstvo. - Kardinal Ratzinger (POPE BENEDICT XVI), Nova evangelizacija, izgradnja civilizacije ljubavi; Obraćanje katehetama i učiteljima religije, 12. decembar 2000

... nećete stajati skrštenih ruku kad je život vašeg komšije u pitanju. (usp. Lev 19:16)

To je čas kada moramo uložiti hrabrost i učiniti svoj dio da obnovimo sve stvari u Kristu.

Crkva je uvijek pozvana da učini ono što je Bog tražio od Abrahama, a to je da se pobrine da postoji dovoljno pravednih ljudi koji će potisnuti zlo i uništenje ... moje riječi su [molitva] da bi energije dobrih mogle vratiti snagu. Dakle, moglo bi se reći da su Božji trijumf, Marijin trijumf tihi, ipak su stvarni. —PAPA BENEDIKT XVI, Svetlost sveta, str. 166, Razgovor s Peterom Seewaldom

To je čas kada, više od svega drugog, ljepota naše vjere mora ponovno zasjati ...

 

MRAČNI PLAKAT

Ovaj današnji mrak možemo prikladno opisati kao ružnoća. To je ružnoća koja je pokrila sve poput prljavog crnog ogrtača, od umjetnosti i književnosti, preko muzike i pozorišta, do načina na koji razgovaramo na forumima, u debatama, na televiziji i društvenim mrežama. Umjetnost je postala apstraktno i bizarno; najprodavanije knjige su opsjednute kriminalom i okultnim; filmovi su pretočeni u požudu, nasilje i apokaliptičnu sumornost; televizija u besmislenim, plitkim „reality“ emisijama; naša komunikacija postala je drska i ponižavajuća; a popularna muzika je često oštra i teška, elektronička i nervozna, obožavajući meso. Ova ružnoća je toliko prožimajuća da je čak i Liturgija bila uništena gubitkom osjećaja čuđenja i transcendencije jednom uvrštene u znakove i simbole i muziku koja je na mnogim mjestima bila gotovo uništena. Konačno, to je ružnoća nastoji čak deformirati samu prirodu - prirodnu boju povrća i voća, oblik i osobine životinja, funkciju biljaka i tla, i da - čak i unakaziti Božju sliku u kojoj smo stvoreni, muški i žensko.^[1]cf. Ljudska seksualnost i sloboda

 

LJEPOTA I NADA

Upravo ovu sveprožimajuću ružnoću pozvani smo vratiti ljepota, i tako obnoviti nada. Papa Benedikt govorio je o „dubokoj vezi između ljepote i nade“. ^[2]PAPA BENEDICT XVI, Obraćanje umjetnicima, 22. novembar 2009; ZENIT.org U proročkom govoru umjetnicima, Paul VI je rekao:

Ovom svijetu u kojem živimo potrebna je ljepota da ne bismo utonuli u očaj. Ljepota, poput istine, donosi radost u ljudsko srce i dragocjeno je voće koje se odupire eroziji vremena, koje ujedinjuje generacije i omogućava im da budu jedno u divljenju. — 8. prosinca 1965 .; ZENIT.org

Ruski filozof Fjodor Dostojevski jednom je rekao: „Ljepota će spasiti svijet“.^[3]iz romana Idiot Kako? Ponovnim miješanjem u čovječanstvo čežnje i želje za Onim koji je sama Ljepota. Možda vjerujemo da će to biti rafinirana apologetika, pravoslavni govori i hrabri diskursi koji će zaustaviti eroziju moralnih vrijednosti i mira u naše vrijeme. Nužni kakvi jesu, moramo postaviti pitanje: ko je slušaš više? Ono što je ponovo potrebno je ponovno uplitanje ljepota koji govori bez riječi.^[4]vidjeti Tihi odgovor

Moj prijatelj podijelio je kako ga, nakon što mu je otac umro, nijedna riječ nije mogla utješiti u svim previranjima emocija koje su ga proždirale. Ali jednog dana kupio je buket cvijeća, stavio ga pred sebe i vidio njegovu ljepotu. Ta ljepota ga je, rekao je, počela liječiti.

Moj prijatelj, koji zapravo nije praktikant katolika, ušao je u Notre Dame u Parizu u Francuskoj prije nekoliko godina. Rekao je da kada je promatrao ljepotu ove katedrale, sve što je mogao pomisliti bilo je, “nešto događalo se ovdje ... “Naišao je na Boga, ili barem na lom Božje svjetlosti kroz zrake ljepote ... zrak nade da postoji nešto, tačnije, Netko veći od nas samih.

 

LJEPOTICA I ZVIJER

Ono što nam svijet danas predstavlja često je lažna ljepota. Pitaju nas u našem krsne zavjete, "Odbacujete li glamur zla?" Zlo je danas glamurozno, ali rijetko kad je lijepo.

Prečesto je, međutim, ljepota koja nam je nametnuta iluzorna i varljiva, površna i zasljepljujuća, ostavljajući posmatrača omamljenim; umjesto da ga izvuče iz sebe i otvori ga horizontima istinske slobode dok ga uzdiže, on ga zatvara u sebe i dalje porobljava, lišavajući mu nadu i radost…. Autentična ljepota, međutim, otključava čežnju ljudskog srca, duboku želju da se zna, da se voli, da se ide prema Drugom, da se posegne za Onostranim. Ako prepoznamo da nas ljepota intimno dodiruje, da nas ranjava, da nam otvara oči, tada ponovno otkrivamo radost viđenja, moći shvatiti duboki smisao svog postojanja. —PAPA BENEDICT XVI, Obraćanje umjetnicima, 22. novembar 2009; ZENIT.org

Ljepotske rane. Šta to znači? Kad sretnemo istinsku ljepotu, to je uvijek nešto od Boga. A budući da smo stvoreni za Njega, to nas dodiruje u srži našeg bića, što za to vrijeme biće, odvojen je velom vremena od Onoga-Koji me je stvorio. Dakle, ljepota je vlastiti jezik, nadilazeći sve kulture, narode, pa čak i religije. U osnovi je to razlog zašto je čovječanstvo od davnina uvijek težilo religiji: on je u ljepoti stvaranja spoznao Stvoritelja, što je izazvalo želju da mu se klanjamo, ako ne i samo stvaranje.^[5]Panteizam je hereza izjednačavanja Boga sa stvorenjem, što dovodi do obožavanja stvorenja. A ovo je zauzvrat nadahnulo čovjeka da učestvuje u Božjoj kreativnosti.

Vatikanski muzeji svjetska su riznica, jer vrlo često sadrže izraz ljepote, spoja Boga koji je plesao na dušu umjetnika iz svih krajeva zemlje. Vatikan ne čuva ovu umjetnost onako kako je Hitler gomilao i oduzimao. Umjesto toga, ona štiti ovu ljudsku riznicu kao slavlje ljudskog duha, zbog čega je papa Franjo rekao da se nikad ne može prodati.

Ovo je lako pitanje. Oni nisu blago Crkve, (ali) blago čovječanstva. —PAPA FRANJO, intervju, 6. novembra 2015; Katolička novinska agencija

Autentična ljepota nas može uputiti natrag na Poreklo svih kultura i naroda što se više presijeca istina i dobrota. Kao što je rekao papa Benedikt, "Put ljepote vodi nas, dakle, da shvatimo Cjelovito u fragmentu, Beskonačno u konačnom, Boga u povijesti čovječanstva." ^[6]Obraćanje umetnicima, 22. novembar 2009; ZENIT.org

Ali danas je ljepota umjetnosti izgubljena za zvijer apstrakta; ljepota u arhitekturi do zvijeri budžeta; ljepota tijela zvijeri požude; ljepota liturgije zvijeri moderne; ljepota glazbe zvijeri idolopoklonstva; ljepota prirode do zvijeri pohlepe; ljepota scenskih umjetnosti do zvijeri narcisoidnosti i slavoljublja.

Svijet u kojem živimo riskira da bude promijenjen do neprepoznatljivosti zbog nerazumnih ljudskih postupaka koji, umjesto da njeguju njegovu ljepotu, beskrupulozno koriste svoje resurse u korist nekolicine i nerijetko unakaze čudesa prirode ... 'Čovjek može živjeti bez nauke može živjeti bez kruha, ali bez ljepote više ne bi mogao živjeti ... ' (citirajući Dostojevskog iz romana, Demons). —PAPA BENEDICT XVI, Obraćanje umjetnicima, 22. novembar 2009; ZENIT.org

... ono što Crkvi trebaju nisu kritičari, već umjetnici ... Kada je poezija u punoj krizi, nije važno upirati prstom u loše pjesnike, već u sebe da napiše lijepe pjesme, čime će se zaustaviti sveti izvori. —Georges Bernanos, francuski autor; Bernanos: Crkveno postojanje, Ignatius Press; citirano u Magnificat, Oktobar 2018, str. 71

 

OBNOVA LJEPOTE

Bog želi vratiti ne samo svoju Nevestu, Crkvu, u stanje lepote i svetosti, već i sve kreacije. Svatko od nas ima svoju ulogu u ovim vremenima u „obnavljanju svih stvari u Kristu“, onoliko koliko svaki spektar svjetlosti čini dugu: vaša je uloga jedinstvena i stoga nezamjenjiva.

Potreban je oporavak ljepote, ne toliko u onome što govorimo - iako je istina suštinski vezana za ljepotu - ali kako mi to kažemo. Oporavak je ljepote ne samo u tome kako se odijevamo, već i u tome kako se nosimo; ne samo u onome što prodajemo, već i u načinu na koji prikazujemo svoju robu; ne samo u onome što pjevamo, već i u tome kako to pjevamo. Preporod ljepote u umjetnosti, muzici i književnosti nadilazi sam medij. To je obnova ljepote u seksu, da, u divnom daru naše seksualnosti koji je još jednom prekriven smokvinim lišćem srama, izopačenosti i požude. Vrlina je u osnovi vanjska ljepota čiste duše.

Sve ovo govori o a istina to samo po sebi je animirano ljepotom. Jer „iz veličine i ljepote stvorenih stvari proizlazi odgovarajuća percepcija njihovog Stvoritelja“. ^[7]cf. Katekizam Katoličke crkve, ne. 41

Čak i prije nego što se čovjeku otkrije riječima istine, Bog mu se otkriva kroz univerzalni jezik stvaranja, djelo njegove Riječi, njegove mudrosti: poredak i sklad kosmosa - koji otkrivaju i dijete i naučnik - "Iz veličine i ljepote stvorenih stvari proizlazi odgovarajuća percepcija njihovog Stvoritelja", "jer ih je autor ljepote stvorio." -Katekizam Katoličke crkve, n 2500

Ljepota nije vjerska. Odnosno, sve je stvaranje suštinski „dobro“.^[8]cf. 1. Mojsijeva 31: XNUMX Ali naša pala priroda i posljedice grijeha to su prikrile i iskrivile dobrota. Postati kršćaninom više je od pukog „spašavanja“. To znači postati punoća onoga za koga ste stvoreni; to znači postati ogledalo istine, ljepote i dobrote. Jer, 'Bog je stvorio svijet da pokaže i prenese svoju slavu. Da njegova stvorenja sudjeluju u njegovoj istini, dobroti i ljepoti - to je slava za koju ih je Bog stvorio. '^[9]Katekizam Katoličke crkve, n 319

Praksu dobrote prati spontana duhovna radost i moralna ljepota. Isto tako, istina sa sobom nosi radost i sjaj duhovne ljepote ... Ali istina može pronaći i druge komplementarne oblike ljudskog izražavanja, prije svega kada je riječ o evociranju onoga što je izvan riječi: dubine ljudskog srca, uzvišenja duša, misterija Boga. —Isto.

 

INKARNATIVNA LJEPOTA

Simone Weil je napisala: "Na svijetu postoji neka vrsta Božje inkarnacije, čiji je znak ljepota."^[10]cf. PAPA BENEDICT XVI, Obraćanje umjetnicima, 22. novembar 2009; ZENIT.org Svatko od nas pozvan je utjeloviti Boga u osnovi i vuku svog života, dopuštajući da „spontana duhovna radost i moralna ljepota“ Božje dobrote niknu iz našeg bića, iz u. Dakle, najautentičnija ljepota dolazi iz kontakta s Onim koji je sama Ljepota. Isus je rekao,

Svako ko je žedan neka dođe kod mene i pije. Ko vjeruje u mene, kako kaže Sveto pismo: 'Rijeke žive vode poteći će iz njega.' (Jovan 7:38)

Postajemo sličniji Njemu što ga više kontempliramo, ljepši to više razmišljamo o Ljepoti. Molitva, konkretno kontemplativna molitva, postaje sredstvo kojim tapkamo Izvor žive vode. I tako, za vrijeme ovog Adventa, želim napisati više o dubljem molitvu kako bismo se ti i ja sve više i više pretvarali u Njegovu sličnost dok gledamo „otkrivenog lica u slavu Gospodnju“. ^[11]2 Cor 3: 18

Pozvani ste u ovu kontrarevoluciju protiv Globalna revolucija koja nastoji narušiti ljepotu - ljepotu istinske religije, kulturne raznolikosti, naših stvarnih i jedinstvenih razlika. Ali kako? Ne mogu lično odgovoriti na to pitanje. Trebate se obratiti Hristu i zamoliti Ga kako i šta. Jer „ako Gospodin ne sagradi kuću, uzalud se trude oni koji grade“. ^[12]Psalam 127: 1

Završava se doba ministarstava.

Te riječi sam jasno čuo u svom srcu 2011. godine i potičem vas da ponovo pročitate to pismo OVDJE. Ono što završava nije ministarstvo, per se, ali mnoga sredstva i metode i strukture koje je čovjek podigao, a koje su zauzvrat postale idoli i potpore koje više ne služe Kraljevstvu. Bog mora svoju Crkvu pročistiti od njenog svjetovnog života kako bi joj vratio ljepotu. Potrebno je odbaciti staru vinsku kožu kako biste se pripremili za Novo vino koje će obnoviti lice zemlje.

I zato, zamolite Isusa i Gospu da vas iskoriste kako bi svijet ponovo učinili lijepim. Tokom rata često je spontana muzika, pozorište, humor i umjetnost održavala i davala nadu utabanim. Ovi pokloni će biti potrebni u vremenima koja dolaze. Kako je tužno, međutim, da mnogi koriste svoje darove da bi se proslavili! Koristite darove i talente koje je Otac već dao ti da ponovo dovedeš ljepotu na svijet. Jer kad druge privuče vaša ljepota, oni će također vidjeti vašu dobrotu i vrata će se otvoriti prema njima istina.

Autentična ljepota ... otključava čežnju ljudskog srca, duboku želju da se zna, da se voli, da se ide prema Drugom, da se posegne za Onostranim. —PAPA BENEDICT XVI, Obraćanje umjetnicima, 22. novembar 2009; ZENIT.org 

 

LJEPOTA LJUBAVI

Na kraju, postoji paradoksalna ljepota onoga koji umire za sebe. Krst je istovremeno užasan prizor ... a opet, kad se zagleda u njegovo značenje, određena ljepota - ljepota nesebične ljubavi—Počinje prodirati u dušu. Tu leži još jedna misterija u koju je Crkva pozvana: njeno mučeništvo i vlastita strast.

Crkva se ne bavi prozelitizmom. Umjesto toga, ona raste „privlačnošću“: kao što Hristos „privlači sve k sebi“ snagom svoje ljubavi, koja kulminira žrtvom Križa, tako Crkva ispunjava svoju misiju do te mjere da, u sjedinjenju s Hristom, ostvaruje svako svoje djelo u duhovnoj i praktičnoj imitaciji ljubavi svoga Gospodara. —BENEDICT XVI, homilija za otvaranje Pete generalne konferencije latinoameričkih i karipskih biskupa, 13. maja 2007; vatican.va

Bog je ljubav. I zbog toga, ljubav je kruna ljepote. Upravo je ta vrsta ljubavi obasjala mrak Aušvica u mučeništvu svetog Maksimilijana Kolbea, onog istinskog revolucionara Drugog svjetskog rata.

Usred brutalizacije misli, osjećaja i riječi kakve nikada prije nisu bile poznate, čovjek je zaista postao vuk koji je proždire u svojim odnosima s drugim ljudima. I u ovo stanje stvari došlo je herojsko samopožrtvovanje oca Kolbea. —Račun preživjelog Jozefa Stemlera; auschwitz.dk/Kolbe.htm

Bilo je to poput snažnog svjetlosnog okna u tami logora. —Račun preživjelog Jerzyja Bieleckog; Ibid.

Sveti Maksimilijan Kolbe, odraz ljepote, moli za nas

 

Evo moje ode lepoti ... pesma koju sam napisala za ljubav svog života, Lea. Izvodi se sa mašinom za žice Nashville.

Album dostupan na markmallett.com 

 

Prvi put objavljeno 2. decembra 2015. 

 

Potrebna vam je podrška za ovo redovno služenje.
Blagoslovio vas i hvala vam.

 

Kliknite na donji natpis za pretplatiti.
Vaša e-adresa neće biti podijeljena ni sa kim.