Le Sili Faʻaalia

O LE UPU NEI I FAITAUGA TELE
mo Aperila 11th, 2017
Aso Lua o le Vaiaso Paia

Tusitusiga faʻa Liturgical iinei

 

Faʻauta, o le asiosio a le Alii ua alu atu i le ita tele—
O se matagi malosi!
O le a pa'ū faʻasaua i luga o ulu o le amioleaga.
O le toʻasā o le Aliʻi e le liliu i tua
seʻia ia faʻauma ma faʻatinoina
o mafaufauga o Lona finagalo.

I aso e gata ai o le a e malamalama atoatoa i ai.
(Ieremia 23: 19-20)

 

IEREMIA's O upu e manatua ai le perofeta o Tanielu, o le na saunoa i se mea tali tutusa ina ua ia mauaina foi faʻaaliga o "aso e gata ai":

A o oe Tanielu, ia e nana le tala ma faʻamau le tusi seʻi o le taimi faʻaiʻu; e toʻatele o le a paʻuʻu ese ma o le a faateteleina le leaga. (Tanielu 12: 4)

E peiseaʻī, i le “taimi o le iʻuga,” o le a faaalia e le Atua le atoaga o Lana fuafuaga paia. O lenei, e leai se mea fou o le a faaopoopo i le Faaaliga Lautele a le Ekalesia ua tuuina mai ia i tatou e ala ia Keriso i le “faatuatuaina”. Ae, e pei ona ou tusia i totonu Le Faʻatupuina o le Matagofie o le Upu Moni, o lo tatou malamalama i ai e mautinoa lava e mafai ona loloto ma faalolotoina. Ma o le matafaioi autu lea o le "faaaliga patino" i o tatou taimi, e pei o tusitusiga a St. Faustina po o le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta. [1]ff. Ki moli uila 

Mo se faʻataʻitaʻiga, i se faʻaaliga mamana, na faʻatagaina St. Gertrude le Sili (d. 1302) e malolo lona ulu i tafatafa o le manua i le fatafata o le Faaola. A o faalogologo atu o ia i Lona fatu o loo tata, sa ia fesili atu ia St. le Loto matagofie o lona Matai i ana tusitusiga. Sa ia faailoa atu lona faanoanoa ia te ia ona na te lei faia se tala e uiga i ai mo le ma aoaoga. Na tali atu le Aposetolo:

O laʻu misiona o le tusi lea mo le Ekalesia, i lona amataga lava, o se mea e uiga i le le foafoaina o le Upu a le Atua le Tama, o se mea na o ia lava o le a faʻaaogaina ai le poto o tagata uma i le iʻuga o taimi, o se mea e leai se tasi e ono manuia i malamalama atoa. Ae mo le gagana o nei faʻamanuiaina fatu o le Loto o Iesu, na taofia mo augatupulaga mulimuli pe a fai o le lalolagi, ua matua ma ua malulu i le alofa o le Atua, o le a manaʻomia e toe faʻamafanafanaina e ala i le faʻaalia o nei mea lilo. -Legatus divinae pietatis, IV, 305; "Revelationes Gertrudianae", ed. Poitiers ma Pale, 1877

I lana tusi e uiga i le “Reparation to the Sacred Heart,” na tusia ai e Pope Pius XI:

Ma o lea, tusa lava pe le tusa ma o tatou loto, na oso aʻe le manatu i le mafaufau o lenei ua latalata mai na aso na valoia e lo tatou Alii: "Ma talu ai ona ua faateleina le amioletonu, o le alofa o le toatele o le a maalili." (Mata. 24:12). —POPE PIUS XI, Miserentissimus Togiolaina, n. 17; Me, 1928

O na upu sa pei o se “faailoga faalelagi” lea, i le ono tausaga mulimuli ane, na faaosofia ai le “gagana o nei pa'u manuia o le Loto o Iesu” i faaaliga o le Divine Mercy na tuuina atu e Iesu ia St. Faustina. I le tasi fatu, na lapatai mai ai Iesu, a o le isi, na Ia talotalo atu:

I le Feagaiga Tuai na ou auina atu perofeta o lo o fai ma faititili i Ou tagata. Le aso nei ou te auina atu oe i loʻu alofa mutimutivale i tagata o le lalolagi atoa. Ou te le manaʻo e faʻasa le faʻalavelave o tagata, ae ou te manaʻo e faʻamaloloina, seʻi oʻo atu i Lou Loto Alofa. Ou te faʻaaogaina le faʻasalaga pe a latou fai mai ia te Au e faia; Ua musu loʻu lima e taofi i le pelu o le faamasinoga. E oʻo i le aso o le faʻamasinoga ou te lafo ai le aso o le alofa mutimutivale. —Iesu i St. Faustina, paia Alofa Mutimutivale i Loʻu agaga, Tusi, n. 1588

I le faitauga muamua o le aso, na faapea mai ai le perofeta o Isaia, lea na valoia e Tama o le Ekalesia e uiga i se “vaitaimi o le filemu” i le lalolagi a o lei oo i le iuga o le lalolagi:

‘Ua fai mai o ia, ‘ua itiiti ‘ona fai oe ma a‘u ‘au‘auna, e fa‘atūina itū‘āiga o Iakopo, ma toe fa‘afoisia ē na totoe o Isaraelu; ‘Ou te faia oe ma malamalama i nu‘u ‘ese, ‘ina ‘ia o‘o atu la‘u fa‘aolataga i tulu‘iga o le lalolagi. (Ch 49)

E peiseaī o loo faapea atu le Tamā i le Atalii,E itiiti tele mo oe le na'o lou toe fa'aleleia o le va ma a'u mea na faia i lou toto; ae, e tatau ona faatumulia le lalolagi atoa i lau Upu Moni, ma ua iloa ma tapuai atumotu uma i le Poto Paia. I lenei auala, o le a aveesea ai e lou malamalama foafoaga uma mai le pogisa ma toe faʻafoʻisia le Faʻatonuga Paia i totonu o tagata. Ona oo mai lea o le iuga."

E talaʻiina atu foʻi lenei tala lelei o le malo i le lalolagi atoa e fai ma molimau i atunuu uma, ona oo mai ai lea o le iʻuga. ( Mataio 24:14 .)

Ulufale: o tusitusiga a Luisa Piccarreta i le Divine Finagalo, e pei o le "isi itu o le tupe" i le Divine Mercy. Afai o fa'aaliga a Faustina e saunia ai i tatou mo le fa'ai'uga o lenei vaitau, e saunia e Luisa i tatou mo le isi vaitau. E pei ona fetalai atu Iesu ia Luisa:

O le taimi o le a faʻalauiloa ai nei tusitusiga e faʻatatau ma faʻalagolago i le agaga o tagata o loʻo fia maua se sili lelei, faʻapea foi ma le taumafaiga a i latou e tatau ona faʻaaogaina i latou o latou pu o loʻo aveina a latou taulaga. le taulaga o le folafolaina i le vaitau fou o le filemu… -O Le Meaalofa o Le Ola i le Finagalo Paia i Tusitusiga a Luisa Piccarreta, n. 1.11.6, Rev. Iosefa Iannuzzi; o lenei fa'amatalaga i tusitusiga a Luisa na maua ai fa'amaufa'ailoga a le Iunivesite o Vatikana fa'apea fo'i ma fa'amaoniga fa'ale-ekalesia.

… I le "taimi faaiu" o le a faafouina ai e le Agaga o le Alii loto o tagata, vaneina ai se tulafono fou ia i latou. O le a ia faʻaputuputu ma faʻalelei le faʻataʻapeʻapeina ma fevaevaeaʻi tagata; o le a ia suia le muamua foafoaga, ma o le a mau ai le Atua iina ma tagata i le filemu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 715

O nei mea uma e fai atu ai ua tatou maua le avanoa e ola ai i se taimi uiga ese, na valoia e le tele o perofeta. afe tausaga ua mavae. O le upu “apocalypse” e sau mai le gagana Eleni apokalupsis, o lona uiga o le “faaalia” po o le “faaalia.” I lena malamalama, o le Apocalypse a St. John e le faatatau i le malaia ma le pogisa, ae o le ausia i le taimi o le saunia e Iesu mo ia lava o se Faaipoipoga paia...

… ina ia tuuina atu e ia ia te ia le ekalesia i le matagofie, e aunoa ma se ila, po o se maanuminumi, po o se mea faapena, ina ia paia o ia ma le pona. ( Efeso 5:27 ).

Ua amata ona tatou malamalama, i sina mea itiiti, i le faamoemoega o lenei Afa Tele ua oo mai i luga o la tatou tupulaga, o lenei “asiosio” lea na saunoa i ai le perofeta o Ieremia. Ua faatagaina e le Atua ina ia faamamaina le lalolagi ma faatuina le Malo o Keriso i le talafatai: o se taimi o le a faataunuuina ai Lana Afioga “i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi."

I lenei itu, ua faaalia ai e Iesu ma Maria (le “Loto e Lua” o ē na faapea mai “ioe” i le Tamā) i o la tagata se faatulagaga o mea e tutupu po o vaega o “taimi e gata ai.” Ua faailoa mai e Iesu ia i tatou le Ala e tatau ona mulimuli ai le Ekalesia ina ia faamamaina—le Ala o le Koluse. I le avea ai o laʻu uo, o Fr. Na tusia e George Kosicki:

O le a faateleina e le Ekalesia le nofoaiga a le Faaola Paia e ala i le toe foi atu i le Potu Maualuga e ala i Kalevario! -Ua fetalai mai le Agaga ma le Fafine “Sau!”, itulau 95

… Pe a ia mulimuli i lona Alii i lona maliu ma le Toetu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 677

E pei ona fetalai Iesu ia Peteru i le Evagelia o aso nei: "O le mea ou te alu i ai, e le mafai ona e mulimuli mai ia te au i le taimi nei, e ui lava e te mulimuli mulimuli mai." E mafua ona o le talafaasolopito o le faaolataga e leʻi maeʻa seia oʻo ina atoatoa le lotogatasi o le Tino o Keriso ma le Ulu:

Mo mea lilo a Iesu e le i atoatoa ona atoatoa ma faataunuuina. E maeʻa ia mea, e moni lava, i le tagata o Iesu, ae leʻo i tatou, o ana ona tagata, pe i totonu o le Ekalesia, o lona tino lilo. —St. John Eudes, tusitusiga tusi “I le Malo o Iesu”, Liturgi o Itula, Tusi IV, i 559

I lena tulaga, o Maria o le faailoga lea o lenei “Faaipoipoga” ma lana malaga i le atoatoa; o ia o “le faatusa o le Ekalesia a sau.” [2]POPE PENETIKA XVI, Fetalai Salvie, o le.50

O Maria e matua faʻalagolago lava i le Atua ma faʻatonu uma atu ia te ia, ma i autafa o lona Alo, o ia o le sili ona atoatoa foliga o le saʻolotoga ma o le faʻasaʻolotoga o tagata soifua ma le atulaulau. O ia o le Tina ma Faʻataʻitaʻiga e tatau ona vaʻai i ai le Ekalesia ina ia malamalama ai i lona atoaga le uiga o lana ia lava misiona. —POPE ST. IOANE PAUL II, Toe Faʻatau Materi, Le. 37

E faape'ī foliga o la tatou misiona i nei “taimi e gata ai”? Ina ua fai atu Maria “ioe” i le Atua, o ia fiat na aumaia le Agaga Paia i luga ia te ia ma amata ai le nofoaiga a Iesu i lona manava. E faapena foi, e pei ona faaalia atoatoa nei i tusitusiga a Luisa, e tatau foi i le Ekalesia ona tuuina atu lona ioe, o lana “ioe”, ina ia oo mai ai le “Pentekoso fou” ina ia nofotupu Iesu i Lana au paia i le mea o le a avea ma “vaitaimi o le filemu” i le lalolagi, po o le mea na ta’ua e Tama o le Ekalesia o se “malologa sapati”:

A e pe a faatafunaina mea uma a le Anetikeriso i lenei lalolagi, e pule o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo ai i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai lea o le Alii mai le Lagi i ao… auina lenei tagata ma i latou e mulimuli ia te ia i le lepa afi; ae o le aumaia i le amiotonu taimi o le malo, o le malologa, le aso fitu lea ua faapaiaina… O mea nei e tatau ona tutupu i taimi o le malo, o lona uiga, o le aso fitu ... o le Sapati moni oe amiotonu. —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomitusi Co.

… Pe a afio mai Lona Alo ma faaleaga le taimi o le le faʻatulagaina ma faamasino le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu - ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia o le amataga o le lona valu o aso, o lona uiga o le amataga o le isi lalolagi. -Tusi a Panapa (70-79 AD), tusia e le seneturi lona lua a le Tamā Faʻapolotiki

O lea la, o Iesu matuā ua sau, [3]ff. Pe e afio mai Iesu? ae le o le nofotupu i le tino e pei ona Ia afio mai i le 2000 tausaga ua mavae. Nai lo lena, ina ia mautinoa "to" i totonu o le Ekalesia ina ia, e ala ia te ia, e mafai ai ona avea moni Iesu ma malamalama e uma atunuu.

Na tofia [Maria] e saunia le Faaipoipoga e ala i le faamamāina o la tatou “ioe” ina ia pei o ia, ina ia mafai e Keriso atoa, le Ulu ma le Tino, ona ofoina atu le taulaga atoatoa o le alofa i le Tamā. O lana "ioe" e pei o le tagata lautele i le taimi nei ofoina mai e le Ekalesia o se tagata fai pisinisi. Ua sailia nei e Maria lo tatou faapaiaina mo ia ina ia saunia i tatou ma aumaia i tatou i le "ioe" a Iesu i luga o le Satauro. Na te manaomia lo tatou faapaiaga ae le na o se tuuto le manino ma le amioatua. Nai lo lena, na te manaʻomia lo tatou tuuto ma le amioatua i le uiga autu o upu, o lona uiga, "faʻamaoni" o le tuʻuina atu o a tatou tautoga (faʻapaʻiaina) ma le "faʻapaʻiaina" e fai ma tali a atalii alolofa. Ina ia malamalama i lenei vaaiga o le fuafuaga a le Atua e saunia ai lana Faaipoipoga mo le “tausaga fou”, tatou te manaomia ai se poto fou. O lenei poto fou ua avanoa faapitoa mo i latou ua faapaiaina i latou lava ia Maria, le Nofoa o le Poto. -Ua fetalai mai le Agaga ma le Fafine “Inā sau ia!”, Fr. George Farrell & Fr. George Kosicki, i. 75-76

Ma o lea, e pei ona ou fai atu muamua, e le lava le na o le "iloa" o nei mea. Nai lo lena, e tatau ona tatou fa'alototeleina e ala i tatalo ma faapaiaga i lenei Fafine. E tatau ona tatou ulufale atu i le aoga a lo tatou Fafine, lea tatou te faia e ala i le “tatalo o le loto”: e ala i le faalatalata atu i le Misasa ma le alofa ma le tuuto, gauai ma le mataala; e tatalo mai le fatu, e pei ona tatou talanoa atu i se uo; e ala i le alofa i le Atua, saili muamua Lona Malo, ma auauna atu ia te Ia i o tatou tuaoi. I nei auala, o le a amata ai ona nofotupu le Malo o le Atua ia te oe, ma o le suiga mai lenei vaitau i le isi o le a avea ma se tasi o le olioli ma le faamoemoe, e oo lava i le lotolotoi o mafatiaga.

Ona o le olioli sa i ona luma na ia onosaia ai le satauro… (Epe 12: 2)

Ma mo Iesu, sa i ai foi se malutaga i lalo o le Koluse.

O Loʻu Tina o le Vaa a Noa. —Iesu ia Elizabeth Kindelmann, O Le Malamalama o Alofa, i. 109; ma le Le faʻamaonia mai le Archb Bishop Charles Chaput

A o faasolo ina sili atu le sauā ma le malosi o lenei Afā Tele, “E te malamalama lelei i ai,” o le tala lea a Ieremia. E faapefea? O lo tatou Fafine o le Nofoa o le Poto—e pei o le Nofoa o le Alofa Mutimutivale lea na faapaleina ai le “atola’au o le feagaiga fou.” O lena in ma e ala i Maria e “tumu i le alofa tunoa” o le a tuuina mai e Iesu ia i tatou le Poto e ui atu ai i lenei Afā a o tatou aveina o ia e fai ma malu o ia, i le finagalo o le Tama.

Ieova e, ou te sulufaʻi atu iā te oe… Ou te faalagolago iā te oe talu ona fanau mai; talu mai le manava o loʻu tinā o oe o loʻu malosi. (O le salamo nei)

 

FAITAU FUAFUAGA

O Lavea le veli?

Le Taumafaiga Mulimuli

Le Atolaau Sili

Ki i le Fafine

Pe e afio mai Iesu?

Le Afio Mai Le

Tatalo mai le Loto

  
Faʻamanuia ia oe ma faʻafetai i tagata uma
mo lau lagolago i lenei matagaluega!

 

E malaga ma Mareko i le le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Ki moli uila
2 POPE PENETIKA XVI, Fetalai Salvie, o le.50
3 ff. Pe e afio mai Iesu?
lafoina i AIGA, MASAN FAITAUGA, O LE TAIMI O LE FILEMU.