O le Auala o Faʻamalologa


Ua Feiloaʻi Iesu ma Veronica, saunia e Michael D. O'Brien

 

IT o se faletalimalo pisapisao. Sa ou 'ai i ni mea leaga na ave i fafo, ma matamata i se televise le lelei. Ma, na ou tapeina, tuu meaai i fafo o loʻu faitotoʻa, ma ou nofo i luga o loʻu moega. Sa amata ona ou mafaufau e uiga i se tina loto nutimomoia sa ou tatalo ma ina ua uma laʻu konaseti i le po ua mavae…

 

FA'anoanoa

O lana tama teine ​​e 18 tausaga talu ai nei na maliu ai, ma sa tu mai lenei tina i o’u luma ma le faanoanoa tele. A o leʻi maliu o ia, sa vaseina e lana tama teine ​​upu i lana Tusi Paia mai le tusi a Ieremia:

Auā ‘ua ‘ou iloa lelei o fuafuaga ‘ua ‘ou manatu mo ‘outou, o lo‘o fetalai mai ai le ALI‘I, o fuafuaga mo lo ‘outou manuia, ‘ae lē o le malaia! fuafuaga e avatu ia te oe se lumanai e tumu i le faamoemoe. (29:11)

“O le a le uiga o nei upu ina ua faafuaseʻi ona aveesea le lumanaʻi o loʻu afafine mai iā te ia?” sa ia aioi atu ai. “Aisea na ia lagona ai le tosina atu e vase ia upu?” E aunoa ma le mafaufau i ai, na oo mai i ou laugutu upu nei: “Aua o na upu sa vaseina mo oe. "

Sa pa'u o ia i le fola ma tagi masusu; o se taimi mamana, o se taimi o le faamoemoe, a o ou tootuli ma fetagisi faatasi ma ia.

 

O LE ALA O LE FAAMOEMOE

O le manatuaina o lena mea na tupu faafuasei na tatalaina ai le Tusi Paia mo au. Sa amata ona ou vaai i le auala e mafai ai ona tatou maua le alofa tunoa ma le faamalologa o le manu’a lea e mafai e le oti o se tasi e pele ona tupu (po o se isi faanoanoaga loloto); e mafai ona maua aumi le ala i Kolokota.

Sa tatau ona puapuagatia Iesu. Sa tatau ona ia ui atu i le Vanu o le Ataata o le Oti. Ae e le gata ina ofoina atu le Taulaga o Lona Tino ma Lona toto mo a tatou agasala, ae ia faasino mai ia i matou se ala, le Ala i faamalologa. O le uiga o lenei mea, e ala i le mulimuli i le faataitaiga a Iesu o le agamalu ma le lafoaia o le finagalo o le Tama pe a oo i se faasatauroina o le loto i se isi itu, o le a iu ai i le oti o lo tatou tagata tuai. ma i le toetu o le Tagata Moni, o le na faia i Lona faatusa. O le uiga lenei ina ua tusi Peteru, “O Ona manu'a ua faamaloloina ai outou" [1]cf. 1 Pete 2: 24 E oo mai le faamalologa ma le alofa tunoa pe a tatou mulimuli ia te Ia, e le o le ala lautele ma le faigofie, ae o lena auala sili ona faigata, fenumiai, lilo, tuulafoaiina, ma faanoanoa.

Ua faaosoosoina i tatou e talitonu i lena mea, ona o Iesu o le Atua, o Lona tiga o se savili. Ae e matua sese lava lenei mea. Sa puapuagatia o ia malosi lagona uma faaletagata. O lea pe a faaosoosoina i tatou e faapea atu, “Le Atua e, se a le mea ua e tago ai ia te a’u?”, Na te tali mai e ala i le faaali atu ia te oe o Ona manu’a—O Ona manu’a loloto. Ma o lea, o upu a St. Paul o loʻo aumaia, mo aʻu lava, se faʻamafanafanaga mamana:

E leai so tatou ositaulaga sili e lē mafai ona tigā alofa mai i o tatou vaivaiga, a o lē ua tofotofoina faapena i mea uma, a e leai sana agasala… auā na tofotofoina o ia i mea na tigā ai o ia, ua mafai ai ona ia fesoasoani i ē o loo puapuagatia. tofotofoina. ( Epe 4:15, 2:18 ).

E le gata ina Ia faaali mai ia i tatou Ona manu’a, ae na Ia faapea mai, “Ou te faatasi ma oe. O le a ou faatasi ma oe seia oo i le iuga, Loʻu atalii e." [2]cf. Mata 28:20 Ae, i lagona lofituina o le faanoanoa, lea e toetoe lava a faavaivaia ai le faatuatua o se tasi, e mafai ona i ai se lagona matautia e faapea. Ua tuulafoaiina oe e le Atua. Ioe, e silafia foʻi e Iesu lenei faalogona:

Loʻu Atua e, loʻu Atua e, aiseā ua e tuulafoaʻiina ai aʻu? ( Mata 27:46 .)

Ona alaga lea o se tasi e pei o le perofeta o Isaia:

Ua tuulafoaiina au e le Alii; ua galo a'u e lo'u Alii. ( Isaia 49:14 ).

Ma sa Ia tali mai:

E galo ‘ea i le tinā lana tama, ‘ua lē alofa i le tama a lona manava? E tusa lava pe galo ia te ia, ou te le faagaloina lava oe. Faauta, ua ou togitogia oe i luga o alofilima o oʼu lima; ua i o'u luma pea ou pa. ( Isaia 49:15-16 ).

Ioe, ua Ia silasila mai o siomia oe e puipui o mafatiaga e le mafaamatalaina. Ae o le a avea o Ia ma ou faamafanafanaga. O lona uiga, ma o lenei manatunatuga ua faamoemoe e faailoa ai le auala ua Ia finagalo ai liutino tagata na upu ina ia e iloa ai Lona malosi ma le mafanafana i aso ma tausaga o i luma. Ioe, e oo lava ia Keriso sa lei tuua e aunoa ma ni taimi o le faamalosia lea na mafai ai ona Ia faaauau pea seia oo ina Ia taunuu i le Toetu. O le mea lea, o Iesu, o lē na faapea mai “O a'u o le Ala,” e le gata ina maliu e aveese ai a tatou agasala, ae ia faaali mai ia i matou o le auala e ui atu i lo tatou lo latou tu'inanau fa'anoanoa.

O taimi nei o le alofa tunoa ma le fesoasoani ua saunia e le Atua ia i tatou i luga ole The Healing Road, le ala o tatou lava tuinanau. Ua ou oo lava i nei mea taitasi, aemaise lava i le toesea o lo’u uso ma lo’u tina e toatasi, ma e mafai ona faapea atu o ni alofa tunoa moni ma mamana ua faamaloloina ai lo’u loto ma toe faatumuina i le malamalama o le faamoemoe. O le oti o se mea lilo; e masani ona leai ni tali i le “aisea.” Ou te misia lava i latou, o loo tagi pea mai lea taimi i lea taimi. Ae, ou te talitonu o faailoilo nei, a o le taliina “aisea,” o le a taliina ai le fesili “faafefea”… pe faapefea ona agai i luma ma se loto ua tumu i le tiga, tuuatoatasi, ma le fefe.

 

O LE TOgalaau O LE TATALO

Ma ina ia faamalosia o ia, na faaali mai ia te ia se agelu mai le lagi. ( Luka 22:43 )

O le tatalo, e sili atu i lo se isi lava mea, e maua ai le malosi tatou te manaʻomia e feagai ai ma tuʻinanauga o le faʻanoanoa ma le faʻanoanoa. O le tatalo e fesootai atu ai i tatou ia Iesu le Vine, o le na faapea mai, e aunoa ma le tumau ia te Ia, “e le mafai ona matou faia se mea” ( Ioane 15:5 ). Ae faatasi ai ma Iesu, e mafai ona tatou:

… soli i soo se pa, faatasi ma lo'u Atua e mafai ona ou a'e i soo se pa. ( Salamo 18:30 )

Ua faaali mai e Iesu ia i tatou e ala i Lana lava faataitaiga i le Faatoaga le auala e aumai ai le alofa tunoa mo le faigamalaga e foliga mai e le mafai ona agai i luma i luga o pa o le faanoanoa o loo siomia ai i tatou…

Tatalo auai i le alofa tunoa tatou manaʻomia… -Catechism o le Katoliko Ekalesia, n.2010

I le avea ai o se itu-faamatalaga, e mafai ona matua faigata lava ona tatalo i mafatiaga. I se taimi faapitoa na ou faanoanoa ai ma vaivai, na fai mai ai lo’u faatonu faaleagaga ou te alu e nofo i luma o le Faamanatuga e leai se tala e fai atu. Tau lava o. Na ou moe, ma ina ua ou ala, na toe faafouina loʻu agaga. Ua lava i nisi taimi, e pei o le Aposetolo o Ioane, na o le tuu o le ulu o se tasi i luga o le fatafata o Keriso ma faapea atu, “Le Alii e, ua ou vaivai e tautala atu. E mafai ona ou nofo iinei ma oe mo sina taimi?” Ma faatasi ai ma lima o loo siomia oe (e ui atonu e te le iloaina), na Ia fetalai mai ai,

Ia outou o mai ia te au, o outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o au foi e malolo ai outou. ( Mata 11:28 )

Peitaʻi, ua silafia e le Atua e lē na o i tatou o ni tagata faaleagaga, ae o ni tagata faaletino. E tatau ona tatou faalogo, pai atu, ma vaai i le faatinoga o le alofa…

 

TAGATA FAASASITI

‘Ua ō atu i lā‘ua, ‘ona feiloa‘i ai lea ma le tagata Kurene e igoa ia Simona; o lenei tagata na latou faamalosia e auauna atu e amo lona satauro. ( Mata 27:32 .)

Ua auina mai e le Atua tagata i o tatou olaga o e e ala i lo latou faatasi mai, agalelei, aga malie, kuka, osigataulaga, ma taimi, e fesoasoani e aveese le avega o lo tatou faavauvau, ma faamanatu mai o loo ia i tatou lava le malosi e ola ai. E tatau ona tatala pea o tatou loto i nei tagata amoina. O le faaosoosoga e masani ona lafi mai le lalolagi i le faatoaga o le faanoanoa; ia siomia i tatou i puipui malulu ma taofia isi mai le latalata tele atu e taumafai e taofia o tatou loto mai le toe faatiga. Ae o lenei mea e fatuina ai se nofoaga fou o le faanoanoa na o ia lava - puipui i totonu o puipui. E mafai ona avea ma nofoaga faataumaoi o le alofa ia te oe lava nai lo le faamalologa. Leai, e le'i nofo Iesu i le Fa'ato'aga, ae na afio atu i ala o Lona lumana'i tiga. Sa faapena i ai na Ia tupu ia Simona. O le a tatou fetaiaʻi foʻi ma “Simona” lea e auina mai e le Atua, i nisi taimi i ni faafoliga e sili ona lē mautinoa, i taimi e sili ona leʻi faatalitalia.

I na taimi, ia toe alofagia lou loto.

 

E LE TAUA

Na tilotilo atu Ponotio Pilato ia Iesu ma faapea atu,

O le a le mea leaga ua faia e lenei tagata? Na ou maua o ia e leai se solitulafono mamafa… O se motu o tagata e toatele na mulimuli atu ia Iesu, e aofia ai ma le toatele o fafine na faanoanoa ma taufaitagiauē ia te ia. ( Luka 23:22; 27 ).

E lē masani le oti. E le o se vaega o le uluai fuafuaga a le Atua. Na faailoa mai i le lalolagi e ala i le fouvale o tagata i Lē na Foafoaina Mea (Roma 5:12). O le iʻuga, o mafatiaga o le soa e leʻi mafaufauina o le malaga a le tagata. O upu a Pilato faamanatu mai e oo mai puapuaga uma, e ui lava e pei o se tulaga lē tonu le toesea o sē pele.

Tatou te vaaia lenei mea i le “motu o tagata e toatele,” o lona uiga, i le ulutala o tala fou, i filifili tatalo e feaveai i luga o le initaneti, i faatasiga faamanatu faitele, ma e masani lava, faigofie, i foliga o i latou tatou te fetaiai. E le o tuua na o i tatou i o tatou mafatiaga. E iai foʻi i latou o loo faatasi ma i tatou, e pei o fafine faavauvau o Ierusalema—e pei o Veronica—o ē na soloiesea le toto ma le afu mai fofoga o Keriso. E ala i lana taga, na toe mafai ai ona toe vaai manino Iesu. Sa ia silasila atu i ona mata, ma iloa atu ai lona lava faanoanoa… o le faanoanoa o se afafine, ua vavaeeseina e le agasala, ua manaomia le faaolataga. O le faaaliga na ia toefuataiina ia Iesu na tuuina atu ai ia te Ia le malosi ma le naunautaiga faafouina e ofoina atu Lona soifua mo agaga mafatia e pei o ia i le lalolagi atoa, i taimi uma ma talafaasolopito. O na “Veronica” e fesoasoani iā ​​i tatou e aveese o tatou mata mai iā i tatou lava, ma fesoasoani iā ​​i latou o loo mafatia, e ui i o tatou vaivaiga i le taimi nei.

‘Ia fa‘afetaia le Atua le Tamā o lo tatou Ali‘i o Iesu Keriso, o le Tamā e alofa mutimutivale ma le Atua o fa‘amafanafanaga uma, o lē na te fa‘amafanafana mai ‘iā te i tatou i o tatou puapuagā uma lava, ‘ina ‘ia mafai ‘ona matou fa‘amafanafana atu i ē ‘ua puapuagātia i le fa‘amafanafanaga ‘ua matou maua. o i tatou lava e faamalosiau e le Atua. ( 2 Korinito 1:3-4 ).

 

MANATUA MAI A'U

O le mea e ofo ai, i lenei tuuina atu o i tatou lava (pe a itiiti mea tatou te foai atu), tatou te maua ai le malosi fou ma le manino, faamoemoega ma le faamoemoe.

O le tasi tagata gaoi na faasatauroina faatasi ma lo tatou Alii na alaga mai,

Iesu e, manatua aʻu pe a e afio mai i lou malo. (Luka 23:42)

I lena taimi, atonu na maua e Iesu le faamafanafanaga i le silafiaina o Lona tiga faanoanoa na manumalo ai i le faaolataga o lenei agaga mativa. E faapena foi, e mafai ona ofoina atu lo tatou naunau mo le faaolataga o isi. E pei ona fai mai St. Paul,

‘Ou te ‘oli‘oli i o‘u puapuagā ‘ona o ‘outou, ‘ou te fa‘atumu fo‘i i lo‘u tino i mea ‘ua lē maua i puapuagā o Keriso e fai ma sui o lona tino, o le Ekalesia lea. ( Kolo 1:24 )

I lenei auala, o lo tatou mafatia e le o se gau, ae o se manuia pe a faʻatasi ma le tiga o Keriso. O i tatou o Lona Tino, ma o lea, e ala i le tuufaatasia ma le loto i ai o o tatou mafatiaga ia Iesu, e talia ai e le Tama la tatou taulaga i le faatasiga faatasi ma Lona Alo. O le mea e mata'ina ai, o lo tatou faanoanoa ma mafatiaga e tauave ai le taua o le taulaga a Keriso, ma e “faatatau” i agaga o loo manaomia Lona alofa mutimutivale. O lea la, e lē tatau ona maligi se tasi o o tatou loimata. Tuu i latou i totonu o le ato o le Loto Mamalu o Maria, ma tuu atu na te aumaia ia Iesu, o le na te faatoateleina e tusa ma manaoga o isi.

 

TOSO FAATASI

Sa tutū i tafatafa o le Satauro o Iesu lona tinā ma le uso o lona tinā, o Maria le avā a Kelopa, ma Maria le Makatala… ma le so‘o na ia alofaina. ( Ioane 19:25 )

E masani lava pe a oo mai se maliu, e toatele tagata e le iloa pe faapefea ona tali atu po o le a foi se tala e fai atu i se tagata o loo faavauvau. O le iʻuga, e masani ona latou lē fai atu se tala ma e oo lava ina o ese “e tuu atu sina avanoa.” E mafai ona tatou lagonaina le tuulafoaiina… je pei ona tuulafoaiina Iesu e Ana Aposetolo i le Faatoaga. Ae i lalo ifo o le Koluse, ua tatou iloa ai e le'i na o Iesu lava. Lana aiga sa i ai iina ma se tasi o Ana uo pele, o le Aposetolo o Ioane. E masani lava, o le faavauvau o se taimi e mafai ona tuufaatasia ai aiga e faatupuina ai le malosi ma le lotogatasi i le feagai ai ma le oti. O mafutaga ua malepelepe i tausaga o le ita ma le le loto faamagalo o nisi taimi e maua ai se avanoa e faamaloloina ai e ala i le maliu o se pele.

Na fetalai Iesu mai le Koluse:

Loʻu Tama e, faʻamagalo i latou, ua latou le iloa le mea ua latou faia. (Luka 23:34)

E ala i le faamagaloga ma le agamalu, e mafai ai ona avea o tatou aiga ma puna sili o le malosi pe a tatou feagai ma o tatou taimi sili ona pogisa. O faalavelave e mafai i nisi taimi ona maua ai le faaleleiga—ma toe faafouina ai le alofa ma le faamoemoe mo le lumanai.

O le alofa mutimutivale, na faaliliuina ai e Iesu le taitai o le toaselau na faasatauroina o ia…

 

FAAMOEMOE SESE

Na latou avatu iā te ia le uaina ua faasāina i le muro, ae na te leʻi inuina. ( Mareko 15:23 )

E tatau ona tatou nofouta, i lenei vaitaimi o le faavauvau, lea e mafai i nisi taimi ona umi se taimi i tulaga o le malosi, o le a oo mai faaosoosoga e sese fa'amafanafanaga. O le a taumafai le lalolagi e ofo mai ia i tatou le omomi ua susua o fualaau faasaina, ava malosi, nicotine, ponokalafi, sootaga le mama, meaai, tele televise—soo se mea e aveesea ai le tiga. Ae e pei lava ona lē faamāfanafanaina o ia e le fualaau oona na ofoina atu iā Iesu, e faapena foʻi ona aumaia e nei mea se mapusaga lē tumau ma se mapusaga. Pe a mou atu le “fualaau faasaina,” o loo i ai pea le tiga, ma e masani lava ona sili atu ona o le faaitiitia o lo tatou faamoemoe pe a solomuli fofo sese io tatou luma. O le agasala e le o se vaifofo moni. Ae o le usiusitai o se pulu pasama faamalolo.

 

FAAMAONI I LE ATUA

O nisi taimi e fefefe tagata e talanoa atu i le Atua mai le loto. Na toe alaga atu foi Iesu i Lona Tama:

"Eloi, Eloi, lema sabaketani?” lea ua faaliliuina, “Lo’u Atua e, lo’u Atua e, se a le mea ua e tuulafoai mai ai ia te au?” ( Mareko 15:34 )

FaasataurogaMOBE le afaina le moni ma le Atua, e ta’u atu ia te ia ua e lagona le tuulafoaiina; ia faailoa atu ia te Ia le loloto o le ita ma le faanoanoa i lou loto, ia e alaga i lou vaivai… e pei lava ona le mafaia e Iesu, o Ona aao ma ona vae na tutuiina i le fafie. Ma o le Atua, o lē e “faafofoga mai i le alaga o ē matitiva” o le a faafofogaina oe i lou mativa. Na fetalai Iesu,

Amuia e faanoanoa, aua e faamafanafanaina i latou. ( Mata 5:4 )

O le a faapefea ona faamafanafanaina i latou? Afai latou te le pipiimau i lo latou loto tiga ma le ita ae sasaa i luma o le Atua (ma luma o se uo faatuatuaina o le a faalogo), ma tuuina atu i latou lava i Ona aao, i Lona finagalo lilo, ma faalagolago ia te Ia e pei o se tamaitiiti. E pei lava o Iesu, ina ua uma ona alaga ma le le lavalavā faamaoni, ona tuuina atu lea o Ia lava i le Tama:

Le Tamā e, i ou aao ou te tuʻuina atu ai loʻu agaga. ( Luka 23:46 .)

 

O LE TA'E LE FILEMU

O Iosefa le Arimataia… na alu atu ma le lototele ia Pilato, ma ole atu mo le tino o Iesu… ou te ole atu i le Tama, ona foaiina mai ai lea e ia ia te outou le tasi Faipule e faatasi ma outou e le aunoa, o le Agaga lea o le upu moni… (Mareko 15:43; Ioane 14). :16)

E pei lava ona auina mai o Iesu o se fautua e ave Lona tino i lona nofoaga malolo, e faapena foi ona auina mai e le Atua ia i tatou se “fesoasoani filemu,” o le Agaga Paia. Afai tatou te le tetee atu i uunaiga a le Agaga e taitaiina i tatou e tatalo, e alu i le Misasa, e aloese mai faaosoosoga... ona avea ai lea o i tatou ma le filemu, e masani ona le iloa, e aveina atu i se nofoaga malolo e mafai ai e o tatou loto ma mafaufau ona maua le mafanafana i le filemu. Pe atonu foi o se Mau, pe i luma o le Faamanatuga Paia, o le Loto lea o Iesu o loo sasa ma fetagisi faatasi ma i tatou i lo tatou faanoanoa:

O outou uma o loo fia inu, o mai i le vai! O outou e leai ni tupe, o mai ia, faatau saito ma aai; ( Isaia 55;1 )

 

O LE SIGO O LE ALOFA MA LE PULE

Sa vaavaai atu Maria le Makatala ma Maria le tinā o Iose i le mea na tuu ai o ia. ‘Ua uma le sapati, ‘ona fa‘atau ai lea e Maria le Makatala, ma Maria le tinā o Iakopo, ma Salome, mea manogi ‘ina ‘ia latou ō e fa‘au‘u ‘iā te ia. ( Mareko 15:47-16:1 ).

E pei lava ona fetalai Iesu i le au soo e vaavaai ma tatalo faatasi ma Ia i le Faatoaga o Ketesemane, e faapena foi, e tele lava ina toatele tagata e tatalo mo i tatou i lo tatou faavauvau. Ia mautinoa, e pei lava ona faia e Iesu, ia ole atu i isi ia faatasi ma oe—e le gata i le upu po o le faatasi mai—ae i lena alofa le leoa lea na vaaia i fafo o le tuugamau, lena mataala o tatalo.

Ua faanoanoa lo'u agaga e oo lava i le oti. Nofo ia i inei ma mataala. ( Mareko 14:34 )

Aua o le a faafofogaina tatalo a au uo ma aiga mai le Atua o loo faagaeetia pea i lo tatou alofa ma loimata. O le a avea i latou ia te Ia e pei o le pulu lipano ma le pulu muro, lea o le a liligiina ifo i luga o lou agaga i le faauuina le leoa a le Agaga Paia.

E malosi tele le tatalo faatauanau a le tagata amiotonu. ( Iakopo 5:16 )

 

O LE TOETU

O le toetu o Iesu e lei vave. E lei oo lava i le aso na sosoo ai. E faapena foi, o le vaveao o le faamoemoe e tatau ona faatali i nisi taimi i le po o le lilo, le po o le faanoanoa. Ae e pei lava ona auina atu Iesu o taimi o le alofa tunoa lea na aveina atu ai o Ia i le Toetu, e faapena foi i tatou—afai tatou te tatalaina pea o tatou loto—o le a maua ni taimi. o le alofa tunoa e ave ai i tatou i se aso fou. I le taimi, aemaise lava i le po o le faanoanoa, o le faamoemoe e foliga mai e mamao pe e le mafai a o siomia oe e puipui o le faanoanoa. Pau lava le mea e mafai ona e faia i nei taimi o le nofo filemu, ma faatalitali i le isi taimi o le alofa tunoa e tau atu i le isi ma le isi… ma ae e te lei iloaina, o le a amata ona fulieseina le mamafa o lou faanoanoa, ma le malamalama o se o le taeao fou o le a amata ona faatea atili ai lou faanoanoa.

 Ou te iloa. Sa ou i ai iina i le tuugamau. 

O nei taimi o le alofa tunoa na ou oo i ai o ni feiloaiga lilo ma Iesu. O auala ia na Ia afio mai ai ia te au i le ala e ui atu i Kolokota—o Ia o le na folafola mai o le a Ia le tuua lava i tatou seia oo i le iuga o taimi.

Na afio mai Iesu i lo tatou lalolagi i le tino, ma ola, galue, ma mau faatasi ma i tatou. Ma o lea ua Ia toe afio mai ai e ala i le faasolosolo malie o taimi, o le mealilo o Lona liutino tagata e atagia mai i le goto ifo o le la, o le ataata o se tasi, po o le upu filemu a se tagata ese. I le iloaina e leai se tofotofoga e oo mai ia i tatou e le tuuina mai e le Atua ia i tatou le malosi e tumau ai, [3]cf. 1 Kori 10:13 e tatau ona tatou, faapei o Iesu, ona ave lo tatou Koluse i aso uma, amata ona savavali i le Ala Faamalolo, ma faamoemoe alofa tunoa i le Ala.

Ma le mea mulimuli, ia manatua e tepa a'e ou mata i le tafailagi o le faavavau pe a iu ina mago loimata uma, ma o faanoanoaga uma o le a maua se tali. Pe a tatou tausia le mea moni i o tatou luma o lenei olaga e puupuu ma o i tatou uma o le a oti ma o ese mai lenei Vanu o Ataata, o se faamafanafanaga foi lena.

Ua e tuuina mai ia i matou le tulafono ina ia matou savavali ai mai lea malosi i lea malosi ma siitia ai o matou mafaufau ia te Oe mai lenei vanu o loimata. —O le Sauniga o Itula

 

Muamua lomia, Tesema 9th, 2009.

 

Ata na saunia e Michael D. O'Brien ile www.studiobrien.com

 

Kiliki iinei e Faʻamolemole or lesitala i lenei Tusi Faʻamaonia.


Faʻamolemole mafaufau i le sefuluai i le matou au aposetolo.
Faʻafetai tele.

www.markmallett.com

-------

Kiliki i lalo e faʻaliliu lenei itulau i seisi gagana:

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. 1 Pete 2: 24
2 cf. Mata 28:20
3 cf. 1 Kori 10:13
lafoina i AIGA, TAGATA FAALEAGAGA.