O LE UPU NEI I FAITAUGA TELE
mo Fepuari 25th, 2014
Tusitusiga faʻa Liturgical iinei
EVEN A o le i to le Ekalesia mai le fatu o Iesu na tuʻia ma fanau mai i le Penetekoso, na i ai fevaevaeaʻiga ma fevaevaeaʻiga.
Ina ua mavae le 2000 tausaga, e le tele na suia.
I lenei foi taimi, i le Tala Lelei o aso nei, ua tatou vaʻai ai pe faʻapefea ona le malamalama le au Aposetolo i le misiona a Iesu. E i ai o latou mata e vaʻai ai, ae le mafai ona vaʻai; taliga e lagona ai, ae le mafai ona malamalama E faʻafia ona latou mananaʻo e toe faʻafouina le misiona a Keriso i la latou lava foliga o le mea e tatau ona i ai! Ae o loʻo faʻaauau pea ona ia tuʻuina atu ia i latou ni mea feteʻenaʻi pe a maeʻa feteʻenaʻiga, feteʻenaʻiga ma lea feteʻenaʻiga…
O le a tuuina atu le Atalii o le tagata i tagata ma latou fasioti ia te ia… Afai e fia muamua se tasi, e avea o ia ma mulimuli i tagata uma ma auauna a tagata uma… Ai se talia se tamaitiiti faapenei i lo’u igoa, ua talia a’u. …
O Aposetolo, ma le toatele o isi tagata uma, sa faapena faʻalumaina auā na foliga mai na faaseseina e Iesu le matafaioi a le Mesia pe faagutugutulua i tu ma aga faa-Iutaia. Sa ia valaauina le au ao lafoga ina ia avea ma faavae o le Ekalesia e aunoa ma le talosaga atu mo se faamatalaga. Sa ia aapa atu i fafine talitane, vivii atu i Samaria, faamalolo i le Sapati, ma taumamafa i fafo ma talatalanoa ma tagata ulavavale e pei o Sakaio… Ioe, o Iesu o se mala e sili ona leaga mo i latou o e na fia vaai i se Tusiupu Sili ma Faitaulaga mo lo latou Mesia; o se tagata na te fa'asalaina tagata Roma, fa'a temoni tagata fa'apaupau, ma ta'usalaina so'o se tasi e le'i pa'u i le laina. Ae o le a lenei mea? O loo ia siiina tamaiti? Viia le faatuatua faapaupau? Talanoa ma fafine ma tagata gaoi? Le taliaina o i latou i le Parataiso? Ma o Ia—le Mesia—o loo tautau i luga o se satauro? Atua—faasatauroina??
Ou te fai atu ia te outou, e lei tele se suiga o mea, e le tele lava. O loʻo malosi le initaneti i le taimi nei ma Katoliko oe, pei o Aposetolo, e le mafai ona latou malamalama i le faailoga o taimi. Latou te mananaʻo i se Pope na te pipii atu i le au saʻoloto! Malaia le au pepelo! Sumu le au faʻaonaponei i le faʻatau! Ae o le a lenei mea? O lo'o ia feiloa'i i tagata le talitonu i le Atua? lululima ma tagata faapaupau? Aapa atu i Mosalemi? 'A'ai ma talatalanoa... ma Porotesano? Porotesano!!? O lana pule faapope o se mala atoatoa ia i latou.
Ae peitai, e pei o Iesu, e lei suia lava Pope Francis tasi mataitusi tasi o le tulafono. [1]cf. Mata. 5:18
Ua toe faamautuina manino e Pope Falanisisi le aoaoga tau amio a le Ekalesia, e tusa ai ma ana tu masani e le motusia. O le ā la e finagalo o ia ia tatou malamalama i ai e uiga i lana faiga faafaifeau i se tulaga lautele? E foliga mai ia te au e muamua lava ona ia manao ia tuuese e tagata faafitauli uma latou te manatu e taofia ai i latou mai le tali atu ma le faatuatua. E finagalo o Ia, e sili atu i mea uma, ia latou vaai ia Keriso ma maua Lana valaaulia patino ia tasi ma Ia i le Ekalesia. —Katinale Raymond Burke, L'Osservatore Romano, Fepuari 21, 2014
O le mea fou lenei: o se vein faafaife'au sili e le aveesea ai le tulaga lelei ma aoaoga faavae. Ou te talitonu o le ki lea e malamalama ai i le Pontiff. —Kardinal Poli, na suitulaga ia Pope Falanisisi i Buenos Aires, Argentina; Fepuari 24th. 2014, Zenit.org
Na fetalai Iesu na sau o ia e fai le finagalo o le Tama, ae le o Lona finagalo. Fai mai Pope Falanisisi, “O le aoaoga a le Ekalesia, mo lena tulaga, e manino ma o a’u o se atalii o le Ekalesia, ae e le manaomia ona talanoa i nei mataupu i taimi uma.” [2]ff. AmerikaMagazine.org, Setema 30, 2013 E pei o lea, ua ia faamaonia pea lava pea i ana aiga, apoapoaiga, ma encyclical o le mea moni e le mafai ona maua. [3]ff. O Ai na Fai Mai Lenei? Ae o le mea moni, o ana tagata faʻatauvaʻa o loʻo pisi tele e finau e pei o le au Aposetolo po o ai e sili atu le Katoliko, nai lo le faitau moni.
Ma e pei o le au Aposetolo sa le malamalama i le vavega o areto ona sa “maaa o latou loto”, [4]cf. Mk. 6:52 ua toatele naua ua latou tausalaina Francis ona o le tautala i le “gagana o le loto” nai lo le “faigalotu”. E pei o le au Faresaio, nai lo le olioli i le lotomaualalo, agalelei, ma le alofa o loo faaalia e le Pope i agaga uma e feiloai i ai, latou te matamata e pei o hawks mo ia e "faamaonia" o ia o se modernist po o Freemason. O le mea moni, sa tauemu le au Faresaio i le agalelei o Keriso ma finau mai e faapea “ua ia te Ia e Pelesepulo.” [5]cf. Mk 3: 22
If amata ai le lotu ekumene i le lotomaualalo, usiusitai, ma le faatuatua, ona moni ai lea o le faaiuga o le faafeagai.
E tetee atu le Atua i ē faamaualuluga, ae foaʻi mai le alofa tunoa i ē lotomaulalo. (Faitau muamua)
Lotogatasi i totonu o le Aposetolo ua malepe i lalo ina ua latou faamaualuluga.
Afai e fia muamua se tasi, ia avea o ia ma tagata mulimuli i tagata uma ma auauna a tagata uma… (Talalelei)
Lotogatasi i totonu o le uluai Kerisiano na amata ona malepe i le taimi lava na avea ai i latou ma mea faalelalolagi.
O fea e sau ai taua ma o fea e sau ai misa ia te outou? E lē o o ‘outou tu‘inanau ‘ea e tau ai le taua i totonu o ‘outou tagata? … O le mea lea, soo se tasi e fia manao i le lalolagi ua avea o ia ma fili o le Atua. (Faitau muamua)
Lotogatasi i totonu o le falesa malepelepe i le taimi lava e faatuatua i le Afioga a Keriso lena He o le a fausia Lana Ekalesia—e oo lava i vaivaiga o Peteru—na leiloa. Ioe, na mou atu le faatuatua o Matini Luteru i le folafolaga a Keriso; sa le mafai ona ia vaai i tua atu o le taufaaleaga o le aso i le Agaga o loo galue i le satauro o le natura faaletagata—ma na avea o ia ma se tagata maaleale.
I aso nei, ua ou popole i le aofaʻi o tagata Katoliko “pulea” o ē ua faapena foʻi ona mou atu le faatuatua iā Iesu o loo faaauau pea ona fausia Lana Ekalesia, e lē i luga o le oneone, ae i luga o le papa o Peteru lea na Ia fetalai atu ai: “Ua ou tatalo ina ia le toilalo lo outou lava faatuatua; ma a e toe foʻi i tua, ia e faamalosi i ou uso.” [6]cf. Luka 22:32 Ioe, ua mou atu lo latou faatuatua i le tatalo a Iesu, i le folafolaga a Iesu, ma ua avea nei ma faamasino o le Faipule! Ua latou filifili o le faiga faafaifeau a Pope Francis e matua sese lava, ma o le mea lea, na tautino mai ai o ia o se perofeta pepelo. Ua latou lafoa'ia tu ma aga tusitusia mo valo'aga sese ma taumatematega. Ua latou lafoa'i, i se taimi e tasi, e ala i le le talitonu ma le masalosalo, le Mataio 16 ma ki o le malo i le talone efuefu o le talafaasolopito.
Ua ou toe faalogoina, ua leotele ma leotele, o upu na ou faalogoina i lo’u loto ina ua faamavae Penitito XVI, ua tatou “ulu atu i aso matautia” ma “Le mautonu tele.” [7]ff. Malamalama ia Francis Ua ou faalogo ua toe alaga mai Sagato Paulo...
O sē e aʻoaʻo atu se mea e ese ma lē e tusa ma upu moni a lo tatou Alii o Iesu Keriso ma aʻoaʻoga faalelotu, e faamaualuga, e lē malamalama, ma e leaga foʻi lona uiga i finauga ma finauga. O mea ia e tupu mai ai le matauʻa, ma le femisaaʻi, ma le taufaifai, ma le masalosalo leaga, ma le femisaaʻi… (1 Timo 6:3-5)
“upu lelei,” e pei o Peteru, o oe o le papa [8]cf. Mata 16:18 or e lē manumalo fo‘i faitoto‘a o seoli. [9]cf. Ibid. “A’oa’oga Fa’alelotu” e pei o ia usiusitai i o outou taitai ma gauai atu ia i latou. [10]cf. Epe 13:17 O agaga ia ua leiloa le “faatuatuaina” e le gata i le Atua, ae ia i latou foi na faia i Lona faatusa.
… e tatau ona i ai lo tatou faatuatuaga faamaoni i o tatou uso a tagata malaga, tuuese uma masalosaloga po o le le talitonuina, ae liliu atu la tatou vaai i mea o loo tatou sailia uma: o le filemu susulu o fofoga o le Atua. O le faatuatuaina o isi o se faatufugaga ma o le filemu o se faatufugaga. —POPE FRANCIS, Evangelii Gaudium, l. 244
Na o le pau lava le auala o le a ausia ai le lotogatasi fa'alenatura. O lona uiga, e ala i alofa- aua O le Atua o le alofa. O aoaoga faavae e le tuufaatasia ai i tatou, ae o le alofa. O le alofa la, e taitai atu ai i tatou i aoaoga faavae ina ia mafai ai e le upumoni ona faasaolotoina i tatou ma faamamaina ai lo tatou alofa. [11]cf. 1 Mata. 1:22; O le Alofa e Faʻavasega le Ala Ioe, o “le ala” e taʻitaʻia ai i tatou i “le upu moni” ina ia tatou maua le “ola” e tele. [12]cf. Na saunoa foi Jn. 10:10 Ae e pei lava ona leʻi faagutugutulua Iesu e ala i le alofa i isi—e oo lava i Ona fili—e faapena foʻi le autasi ma isi e lē o se faagutugutulua. O le mea moni, afai na valaauina i tatou e Iesu ia alolofa atu i o tatou fili, e lē sili ea ona tatou alolofa atu i ē ua papatisoina ma taʻutino atu o Iesu Keriso o le Alii.
O le Papatiso o le faʻavae o le fesoʻotaʻiga i totonu o Kerisiano uma, e aofia ai ma i latou e leʻi atoatoa le fesoʻotaʻiga ma le Ekalesia Katoliko: "Mo tamaloloa e talitonu ia Keriso ma na papatisoina lelei ua faia i ni, e ui lava ina le atoatoa, fesoʻotaʻiga ma le Ekalesia Katoliko. Tauamiotonuina e le faʻatuatua i le Papatiso, [ua] tuʻufaʻatasia ia Keriso; e iai la latou aia tatau e taʻua ai o Kerisiano, ma e iai mafuaaga tatau ua taliaina ai e uso o le Ekalesia Katoliko o ni uso, ” “O le papatisoga o lo o faia ai le fusi faamanatuga o le lotogatasi o loʻo i ai i latou uma oe ala mai ai. ” -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 1271
Ia faamaulalo outou i luma o Ieova ona faaeaina lea e ia o outou... (Fa'amatalaga muamua)
FAITAU FUAFUAGA
Ina ia maua le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
O lenei aposetolo e faalagolago atoa i le lagolago
o ona tagata faitau. Mafaufau ma le agaga tatalo e fai sou sao i lenei galuega.
Manuia oe.
Faamatalaga Faʻamatalaga
↑1 | cf. Mata. 5:18 |
---|---|
↑2 | ff. AmerikaMagazine.org, Setema 30, 2013 |
↑3 | ff. O Ai na Fai Mai Lenei? |
↑4 | cf. Mk. 6:52 |
↑5 | cf. Mk 3: 22 |
↑6 | cf. Luka 22:32 |
↑7 | ff. Malamalama ia Francis |
↑8 | cf. Mata 16:18 |
↑9 | cf. Ibid. |
↑10 | cf. Epe 13:17 |
↑11 | cf. 1 Mata. 1:22; O le Alofa e Faʻavasega le Ala |
↑12 | cf. Na saunoa foi Jn. 10:10 |