Faʻafefea Ona E nanaina se Laʻau?

 

“FAAPEFEA e te nanaina se laau? ” Sa ou mafaufau mo sina taimi e uiga i le fesili a loʻu faatonu faaleagaga. “I totonu o se togavao?” Ioe, sa ia toe faʻaauau pea, "Faʻapena foi, ua faʻatupuina e Satani le pisapisao o leo pepelo ina ia faʻanenefuina ai le siʻufofoga moni o le Aliʻi."

 

O LE TOFAGA O LE MATUĀ

Ou te toe manatua foi, ina ua mavae le faamavaega a Pope Penitito XVI, sa ootia lo’u agaga i le tatalo faatasi ai ma lapataiga faifaipea mai le Alii e faapea o le a ulufale atu le Ekalesia i se vaitaimi o “fenumiai tele.”

Ua e ulufale i aso mataʻutia…

I le taimi nei, i le lua tausaga mulimuli ane, ua ou iloa ai le moni o na upu i le itula. Faʻamaoniaua nofotupu. O le mea lea na valoia e Sr. Lucia o Fatima o le a oo mai o le “faaseseina o le tiapolo”—o se puao o le le mautonu, le mautonu, ma le le mautonu i le faatuatua. E pei ona sa i ai a o lei oo i le puapuaga o Iesu ina ua fesili Pilato, “O le a le upu moni?”, e faapena foi ona ulu atu le Ekalesia i lona lava Tuga, ua leiloa le Laau o le Upumoni i se vaomatua o le feteʻenaʻi, le manatu faapito, ma le taufaavalea tuusaʻo.

E le gata i lea, ua ou leiloa tusi na ou mauaina e uiga ia i latou ua atuatuvale ona o faamatalaga e foliga mai e le mautonu a Pope Francis; o i latou ua fa'alavelaveina i ni fa'aaliga fa'apitoa ma ni valo'aga masalosalo; ma i latou ua matua faatauasoina e le faaauau pea o le “gato o le mafaufau” i le lautele o tagata, ona o le sese ua avea ma mea sa’o—ma ua avea le sa’o. faʻatulafonoina

E pei lava o matagi o se afa e mafai ona faatauasoina, e faapena foi, o lenei fenumiai o se tasi o uluai matagi o le Afa Sili lea ua taunuu. Ioe, i le sefulu tausaga talu ai iinei i Louisiana, sa ou lapataia ai e tatau ona tatou saunia mo se Galulolo Faaleagaga o le a oo mai; ae o lenei vaiaso, ou te tau atu ia i latou o le a faalogo i lena mea ua amata. Afai e te leʻi faitau O le galulolo faʻaleagaga, Ou te fautuaina oe e faitau nei ae e te lei alu i luma. Aua o isi mea uma ou te tusia iinei o le a sili atu ona aoga ...

E faapefea ona e natia le siufofoga o le Alii? E ala i le si'i a'e o leo fa'atauva'a e fa'apouliuligia ai le Leo o le Upumoni. O le isi fesili la, e faapefea ona iloatino e se tasi le siufofoga o le Alii i le tali a pepelo ma pepelo o loo i ai le lekeona i aso nei? O le tali i lenei fesili e lua ona e aofia uma ai a agaga ma se Sini tali.

 

FAAMOEMOEGA LE LEO O LE ALII

E ui ina ou matua'i tusia lenei mataupu, ae o le a ou tausia lenei mea faigofie: o le siufofoga o le Alii, le mafaufau o Keriso, o lo'o fa'aalia i taimi uma i le Tu ma Aga Fa'aaposetolo a le Ekalesia Katoliko, ma fa'aolaina e ala i le Magisterium: ie. o sui o le Au Aposetolo o loo mafuta ma le sui o Peteru, le Pope. Aua na fetalai atu Iesu i le Toasefululua:

Poʻo ai lava faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu. Poʻo ai lava teena oe teena aʻu. Ma ai se teena aʻu, teena le na auina mai aʻu. (Luka 10:16)

Ioe, e faigofie lava. Afai e te umia a Catechism o le Ekalesia Katoliko, o loʻo ia te oe le aotelega o le 2000 tausaga o aʻoaʻoga faʻa-Kerisiano i ou lima lea e mafai ona faʻaalia i tua i le tele o seneturi, e ala i aʻoaʻoga a le pope, aufono, uluai Tama o le Ekalesia, ma tusi o le Tusi Paia.

 

UIGA FAAPEI O TAMAITI

Ina ua taia e le Afa o Katrina le falesa o lo tatou Fafine o Lourdes i le sefulu aso talu ona ou lauga atu iina e uiga i le oo mai. Galulolo Faaleagaga (tagai Le Itula o Tagata Faʻatafeaina), na o le pau lava le mea na totoe i le Ekalesia, i le mea na tu ai le fata faitaulaga, o le faatagata o St. Therese de Liseux. E peiseaʻī o loo fetalai mai le Alii e na o le pau lava le mea o le a faasaoina mai le taufaasesē faaleagaga o loo fotuaʻi mai, o i latou ia e “pei o tamaiti” [1]cf. Mata 18:3 — i latou e iai le faʻatuatua o se tamaitiiti e usiusitai ma le lotomaualalo i le Upu a le Atua na aoaoina ma faasaoina i le Ekalesia.

Ina ua uma le lapataiga malosi a St. Paul e uiga i le liliuese o le a oo mai ma le faaaliga o le Anetikeriso, na ia tuuina atu le vaifofo e taofia ai o ia lava mai le tafiesea e se Galulolo Faaleagaga ole taufaasese:

… o e o le a fano… ua le talia le alofa o le upu moni ina ia faaolaina ai i latou. O le mea lea, ua auina atu ai e le Atua ia i latou le mana taufaasesē ina ia mafai ai ona latou talitonu i le pepelo, ina ia faasalaina i latou uma o e ua le talitonu i le upu moni ae ua talia le amioletonu… O le mea lea le 'au uso e, ia tutumau ma uʻu mau i tu ma aga na aʻoaʻoina ai outou, a le o se tuugutu poʻo se tusi a matou. (2 Tesa 2: 11-15)

Tela la, i te taimi ne fai atu ei a Iesu, “So se tino e fakalogologo ki aku muna konei kae fakagalue ne ia ka fai pelā me se tagata poto telā ne faite tena fale i luga i te papa.” [2]Mati 7: 24 O loo ia faasino foi ia i latou o e faalogo i le aposetolo sui.

… O epikopo na faia e ala i le faatulagaga paia na suitulaga i le au aposetolo o ni faifeau o le Ekalesia, i se tulaga poto o soʻo se tasi e faʻalogo ia i latou o loʻo faʻalogo ia Keriso ma soʻo se tasi e inoino ia i latou e inosia Keriso ma ia na auina mai Keriso. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, n. 862; cf. Galuega 1:20, 26; 2 Timo 2:2; Epe 13:17

O nei agaga faapei o se tamaitiiti, o e gauai atu ma le lotomaualalo i le Faaaliga Lautele a Keriso i Tu ma Agaifanua Paia ma ola ai i le faatuatua, o i latou ia ua fausia o latou olaga mausali i luga o le papa.

Ua to mai timuga, ua oo mai lologa, ma ua agi mai le matagi ma taia ai le fale. Ae e lei solo i lalo; na fa'amauina i luga o le papa. ( Mata 7:25 )

O lena lava, O le galulolo faʻaleagaga o le a ave ese i latou.

 

LE AFIOGA LEAGA O FRANCIS?

O lenei, ou te iloa e toatele outou ua malamalama i lenei mea. Peitaʻi, o loo e matuā popole lava e uiga i le Tamā Paia ma mea ua ia fetalai mai ai, ma o loo faaauau pea ona ia fetalai mai. E aunoa ma se fesili, O le faiga o le tautala a Pope Falanisisi ma le fa'aupuga le popole ua ta'ita'iina atu ai i le sa'oloto-mo-uma o fa'asalalauga fa'asalalau. Ua ta'ita'ia ai Epikopo ma Katinale Fia'i e lafo atu mataupu e fesiligia pe le o ni mataupu tau masalosalo. Ma ua taʻitaʻia ai, ma le faanoanoa, i le tulaʻi mai o tagatavaai pepelo ma le au failotu taʻitaʻi sesē e taʻu saʻo atu o Pope Francis o le "Perofeta Pepelo" o le Faaaliga. [3]cf. Faaa 19:20; 20:10

Ae e tolu vaega taua e tatau ona iloa iinei.

I. E ui lava i le sese o tagata ma uiga o le au Pone Roma i le tele o seneturi, e leai se pope filifilia e tasi na avea ma se pepelo pe faʻasalalauina se aʻoaʻoga aʻoaʻoga aloaʻia (vaai i le tala sili ona lelei i lenei lomiga a le failotu Rev. Joseph Iannuzzi: E mafai ea e le Pope ona avea ma se Heretic?).

II. O le Tama Paia e na o le le sese…

… pe a, i le avea ai ma faifeau sili ma le aoao o le au faatuatua uma—o le na te faamausaliina ona uso i le faatuatua—na te folafola atu e ala i se faatinoga mautinoa se aoaoga faavae e faatatau i le faatuatua po o amioga lelei... -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 891

III. O le au faamaoni e manaomia ona usiusitai i le Tama Paia ma epikopo i le mafutaga ma ia e oo lava i…

… pe a, e aunoa ma le taunuu i se faauigaga e le mafaaseseina ma e aunoa ma le faaleoina i se “auala mautinoa,” latou te tuuina atu i le faaaogaina o le Magisterium masani se aoaoga e taitai atu ai i le malamalama sili atu i le Faaaliga i mataupu o le faatuatua ma amioga. —Ibid. 892

O upu autū i inei e “i mataupu tau le faatuatua ma amioga lelei.” E pei ona taʻua e le failotu Fr. Ua faailoa mai e Tim Finigan:

… afai e te popole i nisi o faamatalaga na faia e Pope Francis i ana faatalanoaga talu ai nei, e le o le le faamaoni, po o le leai o se mea. o Romanita e le ioe i auiliiliga o nisi o faatalanoaga na tuuina atu i fafo-le-cuff. E masani lava, afai tatou te lē ioe i le Tamā Paia, tatou te faia faapea ma le matuā faaaloalo ma le lotomaulalo, ma le iloa atonu e manaʻomia ona faasaʻoina i tatou. Peitai, o faatalanoaga faapope e le manaomia ai le ioeina o le faatuatua e tuuina atu i ai ex kathedra faamatalaga poʻo lena tuʻuina atu i totonu o le mafaufau ma le loto o le a avatua i na faʻamatalaga o se vaega o lona le-sese ae o le mea moni magisterium. —faiaoga i le Sacramental Theology i St John's Seminary, Wonersh; mai le Hermeneutic of Community, "Assent and Papal Magisterium", Oketopa 6th, 2013; http://the-hermeneutic-of-continuity.blogspot.co.uk

Ae ui i lea, e le o feeseeseaiga uma i aso nei o loʻo siomia ai le Pope o ni faʻamatalaga "off-the-cuff". Na ia ulufale atu ma le lototoa i faiga faapolokiki ma faasaienitisi e ala i lana asiasiga talu ai nei i le Iunaite Setete ma i le encyclical, Laudato i '. E pei ona fai mai Cardinal Pell,

E i ai le tele, tele manaia elemene. E i ai ona vaega e matagofie. Peitai e leai se poto faapitoa a le Ekalesia i le saienisi… e leai se poloaʻiga a le Ekalesia mai le Alii e faaleo i mataupu faasaienisi. Matou te talitonu i le tutoatasi o le saienisi. —Religious News Service, Iulai 17th, 2015; relgionnews.com

O i latou e finau e faapea-o le ogatasi a le Tama Paia ma nisi o fuafuaga a Malo Aufaatasi ma le lagolagoina o le mafanafana o le lalolagi ma le le iloa e faamalosia ai i latou o loo i ai se fuafuaga e tetee i tagata-atonu e i ai se mataupu. O lea, e tatau ona tatou tatalo mo le Tamā Paia a o le taimi lava e tasi e manatua ai lena mea we e le o Pope. I lena lotomaualalo, e tatau ona tatou mafaufau loloto pe aisea na filifilia ai e Iesu Iuta… ma o iina, ou te talitonu, atonu o le a atili faamalamalamaina ai se tasi i le itula ua oo mai ai le Ekalesia.

 

LE LEO FAATUATUA O LE ALII

Na fetalai Iesu,

E faalogo mai a'u mamoe i lo'u leo; Ua ou iloa i latou, ua latou mulimuli mai foi ia te au… Ou te tuuina atu ia te outou le filemu; o lo‘u manuia ‘ou te avatu ai ‘iā te ‘outou. Ou te le avatu ia te outou faapei ona avatu e le lalolagi. (Ioane 10:27; 14:27)

O lona uiga, e te iloa le siufofoga o le Leoleo Mamoe e ala i le filemu e avatu ai. Ma na o le pau lava le auala e aoao ai o le iloa o Lona siufofoga ma maua lenei filemu e ala mai tatalo.

O le toʻatele o Katoliko, ou te fefe, ua matuā lamatia i aso nei ona latou te lē tatalo. Latou te faalogo ma le totoa ma soo i leo o le fenumiai, o faafiafiaga, o le faitatala, ma le faaleogalua, ae tau le faaavanoaina se taimi, pe afai e i ai, e faalogo ai i le siufofoga o le Leoleo Mamoe Lelei. O le tatalo e tatau ona taua mo oe e pei o le 'ai, ma mulimuli ane manava.

O le olaga tatalo o le masani lea o le i ai i luma o le Atua paia faatolu ma i le mafutaga ma ia… E le mafai ona tatou tatalo “i taimi uma” pe afai tatou te le tatalo i taimi patino, ma le loto i ai. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 2565, 2697

O le tatalo e maua ai le poto ma le lotomaualalo ma le alofa tunoa e mafai ai ona tumau i le usiusitai ia Keriso ma Lana Ekalesia. [4]cf. Ioane 15:5 O le tatalo, o le mea moni, e aumaia uma ai le alofa tunoa e tatau ai, e le gata ina ia tumau ai Le Afa Tele, ae o afa laiti uma o le olaga tatou te fetaiai i aso uma e sauniuni ai mo le ola e faavavau.

 

O SE UPU I LE LEO O LE ATUA I FAAALIGA LAVA

Ou te taʻutaʻu atu, ou te alofa i epikopo i aso nei ma lo latou faʻaeteete, pe a le faʻafefe i valoaga. Foi e masani lava, ua na ona taitaiseseina o agaga i lenei tagatavaai po o lena, ua pipii atu i latou lava i lea mea po o lena faaaliga patino e peiseai e le mafai ona sese. Taofi le mea e lelei i le valoaga; ia avea mea e tusa ma le Faatuatua e atiina ae ai outou. Ae ia manatua e leai se mea e misi i le Faamanatuga ma le Afioga a le Atua e aumaia ai le tagata i le paia.

Ae ui i lea, o le tali e le o le sasaaina o le vaomatua atoa ina ia tuʻu ai na o le laau o le dogma e tu. E i ai se tulaga mautinoa o valoaga i le olaga o le Ekalesia.

Tausisi i le alofa, ae taumafai ma le naunautai mo meaalofa faʻaleagaga, sili atu i mea uma e te ono vavalo ai. (1 Kori 14: 1)

I vaitausaga uma ua maua e le Ekalesia le tusi alofa o valoaga, e tatau ai ona matuitui ae le amusia. —Kardinal Ratzinger (PENEDICT XVI), Savali a Fatima, Faamatalaga Faafaifeau, www.vatican.va

Peitai, o valoaga, e le o le valoiaina o le lumanai, ae nai lo le tautala atu i le “upu nei” lea e fesoasoani ia i tatou e ola amiotonu ai i le taimi nei. E pei ona tusia e St. John:

O le molimau ia Iesu o le agaga o valoaga. (Faʻaaliga 19:10)

O lea la, o valoaga moni o le a taitai atu ai pea oe i tua i le ola atoatoa i aoaoga a le Tu ma Aganuu Paia. O le a fafaguina i totonu ia te oe se naunautaiga loloto e tuuina atu atili pea ia Iesu. O le a toe fa'amumu ai le lefulefu o le fa'amalieina, toe fa'atupuina le alofa ma le vilivilita'i mo le Atua ma le tuaoi. Ma i nisi tulaga, pe a aofia ai mea e tutupu i le lumanaʻi, o le a apoapoaʻi atu ai ia te oe ia e ola ma le faautauta i le taimi nei.

A oo mai valoaga faia le mea e le taunuu, o le faaosoosoga o le faitio, faamasinoga ogaoga, ma lena uiga ua valaauina i tatou e Paulo Paulo e aloese ai: [5]ff. Valoaga Ia Malamalama lelei

Aua le tineia le Agaga. Aua le inoino i saunoaga faaperofetaga. Tofotofo mea uma; taofi le mea lelei. Aloese mai soʻo se ituaiga leaga. (1 Tesa 5: 19-22)

O le “upu” mautinoa a le Atua ua uma ona tuuina mai e ala i le faaaliga a Iesu Keriso. O isi ua na o le faasino atu i le auala e ola lelei ai i le taimi nei.

O lea la, usiusitai ma tatalo o tuaoi ia o le ala mautinoa e tau atu ma le saogalemu i le Laau o le Upumoni.

 

 

FAITAU FUAFUAGA

O le galulolo faʻaleagaga

Le Le mautonu Sili

O le Vaifofo Sili

Maliu o le le mautonu

O lena Pope Francis!… O se Tala puʻupuʻu

 

Faʻafetai mo le lagolagoina o lenei auaunaga tumau.

 

 

O Mareko o le a taina le manaia matagofie o le pao
McGillivray kitara acoustic faia e lima.

EBY_5003-199x300vaʻai
mcgillivrayguitars.com

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Mata 18:3
2 Mati 7: 24
3 cf. Faaa 19:20; 20:10
4 cf. Ioane 15:5
5 ff. Valoaga Ia Malamalama lelei
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.

ua tapunia faamatalaga.