Manatua O Ai Tatou

 

I LE VIGIL O LE SOLEMNITY
O LE TINA PAIA O LE ATUA

 

UMA tausaga, tatou te vaʻai foʻi ma toe faʻalogo i le mautauave masani, "Taofi Keriso i le Kerisimasi!" o se faʻafetauia o le faʻatonuina faaupufai ia neutered faaaliga Kerisimasi faleoloa, tala aoga, ma lauga lautele. Ae o le tasi mafai ona faʻamagaloina mo le tau mafaufau pe o le Ekalesia lava ia na leiloa le taulaʻi ma le "raison d'être"? I le uma, o le a le uiga o le tausia o Keriso i le Kerisimasi? Faamautinoa ua tatou fai atu "Manuia le Kirisimasi" nai lo le "Manuia Aso Malolo"? Tuʻu i luga o le fale povi faʻapea foʻi ma se laʻau? Alu i le vaeluaga o le po Misasa? O upu a Blessing Cardinal Newman ua fai si leva ona teu i lou mafaufau mo ni nai vaiaso:

E ono faʻaaoga e Satani ia aʻupega taufaʻafefe o le taufaʻaseʻe — atonu na te nanaina o ia lava - atonu e taumafai e faʻamalosi i tatou i nai mea laiti, ma faʻapea e faʻaseʻeina le Ekalesia, e leʻo mea uma i le taimi e tasi, ae o sina mea itiiti mai lona tulaga moni. Ou te talitonu na tele mea na ia faia i lenei auala i nai seneturi ua tuanaʻi. O lana tulafono le tuueseeseina oi tatou ma vaevaeina i tatou, e aveese lemu i tatou mai le tatou papa o le malosi. —Faafetai John Henry Newman, Lauga IV: O Le Sauaina o Anetikeriso

A o ou mafaufau loloto i le Sinoti o le Aiga na faaiuina ai lenei Pau, sa matou talanoa e uiga i le "tausia faafaifeau" o le aiga i tulaga le masani ai. Fesili tāua. Ae o anafea na tatou talanoa ai e uiga i le “faaolataga” o le aiga?

Na faafuaseʻi ona lototetele ma lototetele sui o le Vatikana i lenei tausaga, ae lē o le avea ma “valea mo Keriso”, ae “valea mo suiga o le tau.”

A o amata le “Tausaga o le Alofa Mutimutivale” i le Lotoa o le Vatikana i le Tausamiga o le Alofa Mutimutivale, e lē o ni ata o le Divine Mercy, le Sacred Heart, po o le Tina Amuia na faasusulu atu i luma o St. Peter, ae o manu feʻai e tumu i le tomumu ma tomumu.

Na sosoo ai ma le Komisi o le Vatikana e uiga i “Fesootaʻiga ma tagata Iutaia”, lea na faaiʻu ai e faapea, e lē o toe “faia pe lagolagoina e le Ekalesia so o se galuega faapitoa a le faalapotopotoga e faasino atu i tagata Iutaia”—o se feteenaʻiga ma le 2000 tausaga o le Tusi Paia e maua ai ona aʻa i St. Paulo. [1]“O se Mafaufauga Loloto i Fesili Faalelotu e faatatau i Faiga Katoliko-Iutaia i le Faamanatuga o le 50 Tausaga o “La matou Aetate“, n. 40, Tesema 10, 2015; faʻatau ie; nb. o le pepa lava ia e fai mai o ana faaiuga e "leai ni togafiti".

Ma a o faafuaseʻi ona faatumulia lotu Katoliko i le Vaeluaga o le Kerisimasi i “tagata aulotu” o loo failaina mo a latou Komuni faaletausaga (po o le taʻilua tausaga, pe afai e aofia ai le Eseta), e tatau ona fesili se tasi i le fesili: tatou te manatua pe aisea ua tatou i ai iinei? Aisea ua i ai le Ekalesia?

 

AISEA E OLA AI TATOU?

Na tali manino mai e Pope Paulo VI le fesili:

[O le Ekalesia] o loʻo i ai ina ia mafai ai ona faʻalauiloa le tala lelei, o lona uiga, ina ia mafai ona talaʻi ma aʻoaʻo atu, ia avea ma ala o le meaalofa o le alofa tunoa, ia faʻalelei le au agasala ma le Atua, ma ia faʻaauau pea le taulaga a Keriso i le Misasa, o le faamanatuga o Lona maliu ma lona toetu mamalu. -Evangelii Nuntiandi, n 14; faʻatau ie

E i ai se mea e misia soo mai ia tatou talanoaga i nei aso. Ma o le igoa lena o Iesu. Ua faatumulia le tausaga i felafolafoaiga i le tausiga o le lafumanu, le mafanafana o le lalolagi, o tagata tofia a le Pope, o faatalanoaga a le Pope, o taua faaleaganuu, faiga faaupufai, ma isi mea faapena… ae o fea e ulu atu i ai le faaolataga o agaga ma le misiona a le Togiola? E ui o le toatele na le fiafia ona o Pope Francis o le a mafai ona fai mai o nisi ua "faʻalavelave i le faʻasalalauina o le tele o aʻoaʻoga e tuʻuina atu ma le faʻamalosi",[2]ff. americamagazine.org, Setema 30, 2103 o le tausaga ua mavae e masani ona faamaonia ai na upu e sili atu le moni nai lo le leai. Pe a ou tautala atu i le motu o tagata, e masani ona ou faamanatu atu ia i latou afai e tatalaina o tatou taeao e aunoa ma se tasi o i tatou e mafaufau i le faaolataga o isi, pe e ala i la tatou molimau, osigataulaga, ma tatalo, o lona uiga ua leai se mea e faamuamua—o tatou loto ua leai. umi atu le tata i le loto gatasi ma le loto o le Faaola. Auā foʻi, na tatou faalogo i le agelu o Kaperielu o folafola atu iā Maria e tatau ona ia faaigoa iā te Ia o Iesu “auā e faaolaina e ia lona nuu ai a latou agasala.” [3]Mati 1: 21 O Lana misiona a tatou.

O se auauna mai ia te aʻu, e tatau ona mulimuli mai ia te aʻu; o le mea ou te i ai, e i ai foi laʻu auauna. (Ioane 12:26)

O le uiga lena o le Kerisimasi. O le faamoemoega o le Ekalesia. O le faʻaosofia o lenei 'upega tafaʻilagi: ia faʻasaʻoloto le lalolagi mai le malosi o le agasala o loʻo i ai le mana e vavaeeseina ai i tatou e faavavau mai lo tatou Foafoa.[4]ff. Seoli e mo Moni

 

MISI O LE Alofa Mutimutivale

E moni foi e tatau ona tatou aloese mai se tali masani e lua faavae faavae: a le o se popolega faatapulaa mo le "agaga" ma le "faaolataga" o le isi ae le amanaiaina o latou manaoga ma manuʻa; pe, i le isi itu, ia tuu atu le faatuatua i le tulaga patino. E pei ona fesili Pope Benedict:

Faʻafefea na tupu le manatu o le feʻau a Iesu e vaapiapi taʻitoʻatasi ma faʻatatau lava ia tagata taʻitoʻatasi? Na faʻapefea ona tatou taunuʻu i lenei faʻauigaina o le "faʻaolaina o le agaga" o se solaʻaga mai le tiutetauave mo le atoa, ma na faʻapefea ona tatou mafaufauina le galuega faʻaKerisiano o se sailiga manatu faapito mo le faʻaola e teʻena le manatu o le tautuaina o isi? —POPE FAAMATALAGA XVI, Fetalai Salvi (Sefe i le Faamoemoe), n. 16

I lenei tulaga, o le apoapoaiga faaaposetolo a Pope Francis Evangelii Gaudium o loʻo faʻaauau pea ona tuʻuina atu se mamanu manino ma luʻitau mo le faʻaevagelia i le 2016. I se lalolagi lea e latalata i le le pulea o le alualu i luma o tekinolosi ua fatuina ai se mafuiʻe e le mafaatusalia, e taua tele ona tatou faamanatu pea lava pea ia i tatou lava pe aisea ua tatou i ai iinei, po o ai i tatou, ma o ai e avea ai i tatou.

Ua tipiina e Francis se ala e malamalama i ai se vaega toaitiiti o le Ekalesia ma ua le malamalama i ai le toatele: o le ala lea mo le tosinaga aupito maualuga i le Talalelei, o se ala na savalia e Iesu lava Ia i le taimi na “nofo ai tagata i le pogisa.”[5]cf. Mata 4:16 Ma o le a lenei ala? alofa mutimutivale. Ua faalumaina ai le “lotu” i le 2000 tausaga ua mavae, ma ua toe faalumaina ai foi le au lotu i aso nei. [6]ff. Le Faʻaleaga o le Alofa Mutimutivale Aisea? Aua e ui ina le tuulafoaiina le moni o le agasala, ae e le avea le Alofa Mutimutivale ma taulaiga muamua. Nai lo o lea, ua faaalia ai le “alofa i le isi” le muamua fuafuaga. Na faamatala e St. Thomas Aquinas e faapea “O le faavae o le Tulafono Fou o loo i le alofa tunoa o le Agaga Paia, o le ua faaalia mai. i le faatuatua e galue i le alofa. " [7]O le Summa Theologica, I-II, q. 108, a. 1

O ia lava o le alofa mutimutivale o le sili lea o uiga lelei, talu ai o isi uma o loʻo faʻataʻamilo i ai ma, sili atu nai lo lenei, e faʻaleleia ai o latou vaivaiga.
—St. Thomas Aquinas, O le Summa Theologica, II-II, q. 30, a. 4; cf. Evangelii Gaudium, l. 37

Ua faamatalaina e Francis i palakalafa 34-39 o Evangelii Gaudium [8]ff. faʻatau ie o le mea tonu lava o loo ia faia: o le toe faatulagaina o mea e ave i ai le faamuamua o le talaʻiga i ona po nei e ui ina lē tuulafoaʻia ai upu moni tau amio, ae toe tuu i latou i lo latou “faatonuga” talafeagai.

O upumoni faaalia uma e maua mai i le puna paia e tasi ma e tatau ona talitonuina i le faatuatua lava e tasi, ae o nisi o ia mea e sili atu ona taua mo le tuuina atu o faamatalaga tuusao i le fatu o le Talalelei. I lenei autu faavae, o le mea o loo susulu atu o le matagofie o le alofa faaola o le Atua na faaalia ia Iesu Keriso o lē na maliu ma toetu mai le oti. —POPE Farani, Evangelii Gaudium, n 36; faʻatau ie

I se faaupuga, e tatau i le Ekalesia ona toe maua vave le ute o le Talalelei:

O le aano o le faʻaKerisiano e le o se manatu ae o se Tagata. —POPE PENETIKA XVI, o le lauga tuusa'o i ta'ita'i lotu Roma; Zenit, Me 20th, 2005

 

ILOA

Ae, e faapefea ona avea i tatou ma molimau o le alofa mutimutivale pe afai tatou te lei fetaiai ma Ia o le Alofa Mutimutivale? E mafai faapefea ona tatou talanoa e uiga i Lē tatou te lē iloa? Uso e ma tuafafine, afai o le ute o le faaKerisiano e le o se manatu, o se lisi o tulafono, po o se auala patino o le olaga, ae o se Tagata, o le avea ma Kerisiano o le iloa lenei Tagata: Iesu Keriso. Ma o le iloaina o Ia e le o le iloa e uiga i Ia, ae ia iloa o Ia i le auala e iloa ai e le tane le ava. O le mea moni, o le faaupuga faale-Tusi Paia mo le “iloa” i le Feagaiga Tuai o lona uiga o le “feusuaiga ma”. O lea, ina ia “iloa” e Noa lana avā, sa tatau ona ia alofa iā te ia.

“O le mea lea e tuua ai e le tane [lona] tama ma [lona] tina, a e faatasi ma lana ava, ona avea ai lea o i laua ma tino e tasi.” O se mea lilo tele lenei, ae ou te tautala atu e uiga ia Keriso ma le ekalesia. ( Efe 5:31-32 .)

O se talafaatusa faigofie, faigofie, ae loloto o le faaleagaga vavalalata e finagalo le Atua ia faatasi ma i tatou taitoatasi.

Ua fia inu Iesu; o lana talosaga e afua mai i le loloto o le finagalo o le Atua mo i tatou… e fia inu le Atua ina ia tatou fia inu ia te ia. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 2560

Pe a tatou ulu atu i le “fiainu” o le Atua ma amata ona fia inu mo Ia, e “saili, tu’itu’i atu, ma ole atu” mo Ia, ona fetalai mai lea o Iesu:

'E tafe mai i totonu ia te ia vaitafe o le vai ola.' Sa ia fai atu lenei mea e faatatau i le Agaga e tatau ona maua e i latou o e talitonu ia te ia. ( Ioane 7:38-39 ).

Faatasi ai ma le fesoasoani faalelagi ma le alofa tunoa o le Agaga Paia, o isi fesili uma, faafitauli, ma luitau e mafai ona feagai i se malamalama fou ma le le foafoaina, o le Poto lava ia. O lea,

E tatau ona ulu atu i se faauōga moni ma Iesu i se faiā patino ma ia ma ia lē iloa po o ai Iesu e na o isi po o tusi, ae ia ola i se faiā patino e sili atu ona loloto ma Iesu, lea e mafai ai ona tatou amata malamalama po o ai o ia. ole ole mai ia i tatou… E le lava le iloaina o le Atua. Mo se feiloaiga moni ma ia e tatau foi i se tasi ona alofa ia te ia. O le poto e tatau ona avea ma alofa. —POPE PENETIKA XVI, Fonotaga ma talavou Roma, Aperila 6, 2006; faʻatau ie

Peitaʻi, afai e mamao ese Iesu; pe afai e tumau pea le Atua o se manatu faafaifeau; afai o le Misasa ua na o se sauniga, o le tatalo o ni upu, ma le Kerisimasi, Eseta, ma isi mea faapena ua na o le le mautonu… ona leai lea o le malosi o le Kerisiano i na nofoaga, ma oo lava ina mou atu. O le mea tonu lava lea o loo tupu i le tele o vaega o le lalolagi i le taimi nei. E le o se faalavelave i le ola mama e pei o se faaletonu o le loto. O i tatou, o le Ekalesia, ua galo po o ai i tatou. Ua leiloa lo tatou alofa muamua,[9]ff. Muamua Alofa Leiloa o ai o Iesu, ma o le taimi lava e lepetia ai faavae, ona amata loa lea ona solo i lalo le fale atoa. E moni, “afai e le atiina ae e Ieova le fale, e galulue fua i latou o e atiina ae”. [10]Salamo 127: 1

Aua o le mana o le Agaga Paia e tafe mai a sootaga patino e pei o le sua e tafe mai na o lala ia fesoʻotaʻi i le vine. O le misiona a le Ekalesia e iu lava ina ausia e le o ni poloaiga ma ni manatu ae e ala i se tagata ua liua, e ala i se nuu paia, e ala i ni tagata usiusitai ma lotomaualalo. E seasea ona liua o ia e ala i le au failotu, tagata atamamai, ma loia—sei vagana ua faia o latou tiute i o latou tulivae. O le manatu o se mafutaga patino ma lo tatou Faaola e le o se mea fou a le Southern Baptist Convention po o Billy Graham. O loo taoto i le faavae tonu o le Faa-Kerisiano ina ua sii atu e Maria Iesu i ona lima; ina ua sii e Iesu lava ia tamaiti i Ona aao; ina ua faapotopotoina e lo tatou Alii soa e Toasefululua; ina ua taoto Sagato Ioane lona ulu i le fatafata o le Faaola; ina ua aui e Iosefa le Arimataia Lona tino i le ie lino; ina ua tuu e Toma ona tamatamailima i manua o Keriso; ina ua faaalu e Sagato Paulo ana upu uma mo le alofa i Lona Atua. O se mafutaga patino ma loloto e faailogaina ai olaga o tagata uma o le Au Paia, o tusitusiga faalilolilo a Ioane o le Koluse ma Teresa o Avila ma isi o loo faamatalaina ai le alofa faʻaipoipo ma faʻamanuiaga o le faʻatasi ma le Atua. Ioe, o le fatu o le tatalo fa'alelotu ma le tatalo patino a le Ekalesia e o'o mai i le mea lenei: o se mafutaga patino ma le Tama, Alo, ma le Agaga Paia.

O le tagata, na foafoaina o ia i le “foliga o le Atua” [ua] valaauina i se sootaga vavalalata ma le Atua… tatalo o le sootaga ola o le fanau a le Atua ma lo latou Tama… -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 299, 2565

O le a se mea e mafai ona sili atu ona vavalalata nai lo le mauaina o le tino ma le toto o Iesu i totonu ia i tatou i le Eucharist Paia? Oka, se mealilo loloto! Ae pe toafia ni agaga latou te le o iloaina!

A o amata le Tausaga Fou, o upu mai le Misasa o lenei aso i lenei Fa'amanatuga a le Tina o le Atua e toe fa'afo'i atu ai i tatou i le fatu o le Tala Lelei:

Ina ua oo i le atoaga o le taimi, na auina mai ai e le Atua lona Alo, na fanau mai i le fafine, na fanau mai i lalo o le tulafono, e togiola i latou o i lalo o le tulafono, ina ia mafai ona vaetamaina i tatou o ni atalii. O le faamaoniga o outou o atalii, na auina mai ai e le Atua le Agaga o lona Alo i o tatou loto, o loo valaau mai, “Ava, le Tamā e!” O lenei, ua lē toe avea oe ma pologa, a o le atalii, ma afai o le atalii o le suli foʻi, ona o le Atua. ( Kala 4:4-7 .)

O iina ua ia te oe le ute o le liua faa-Kerisiano—o se tasi ua iloa e le o matuaoti o ia, ae ua i ai nei se Tama, o se Uso, o se Faufautua Matagofie—ma ioe, o se Tina. Se Aiga Pa’ia. E faapefea la ona tatou oo mai i lenei nofoaga o le alaga moni lava “Ava, Tamā e!”? E le otometi. O se filifiliga o le loto, o se filifiliga e ulu atu i se mea moni
ma le mafutaga ola ma le Atua. Na ou filifili e faauo i loʻu toalua, e faauo i ai, ma tuuina atu aʻu lava ia te ia ina ia fua mai ai le ma faaipoipoga. Ma o le fua i aso nei e toʻavalu tamaiti, ma o le taimi nei o se tama a le fanau i luga o le ala (ioe, na e faʻalogo ia te aʻu saʻo!).

E lei faasaoina i tatou e le Alii ina ia na ona faasaoina ai i tatou, ae ia avea i tatou ma Ana uo.

‘Ua ‘ou ta‘ua ‘outou o uō, auā ‘ua ‘ou ta‘u atu ‘iā te ‘outou mea uma na ‘ou fa‘alogo ai i lo‘u Tamā. ( Ioane 15:15 )

I lenei Sauniga a le Tina o le Atua, fesili atu ia te ia-o ia na faia le uluai mafutaga patino ma Iesu-pe faapefea ona alofa ia te Ia e pei ona ia faia. Ona valaaulia lea o Iesu i lou loto i au lava upu… Ou te manatu o le auala e te valaaulia ai se tasi mai le malulu i totonu o lou fale. Ioe, e mafai ona tatou taofia Iesu i le pito i tua o o tatou olaga i se falemanu malulu—i le faamalositino faaletapuaiga po o le mafaufau faatauvaa—pe mafai foi ona tatou faia se avanoa mo Ia i le Faletalimalo o o tatou loto. O iina o loo taoto ai le loto atoa o le Talalelei—ma po o ai i tatou, ma o le a avea ai i tatou.

Ou te valaaulia Kerisiano uma, i soo se mea, i lenei lava taimi, i se feiloaiga patino faafouina ma Iesu Keriso, po o se avanoa e tuu atu ai ia te ia e fetaiai ma i latou; Ou te talosaga atu ia te outou uma ia faia lenei mea ma le le toilalo i aso taitasi. E leai se tasi e tatau ona manatu o lenei valaaulia e le o mo ia, talu ai "e leai se tasi e vavaeeseina mai le olioli mai le Alii". E lē fa‘anoanoa e le ALI‘I i latou o ē fa‘alavelave; so'o se taimi lava tatou te la'a atu ai ia Iesu, tatou te iloa ai ua i ai o ia iina, o lo'o fa'atali mai ma aao mafola. O le taimi lenei e fai atu ai iā Iesu: “Le Alii e, ua ou tuu atu aʻu ia faasesēina; i ala e afe ua ou teena ai lou alofa, a ua ou toe i ai, e faafou la'u feagaiga ma oe. Ou te manao ia oe. Toe faaola mai aʻu, le Alii e, toe ave aʻu i lou fusi faʻaolaina." Maʻeu se lagona lelei pe a tatou toe foʻi atu iā te ia i so o se taimi tatou te leiloa ai! Sei ou toe fai atu lenei mea: E le fiu lava le Atua e faamagalo i tatou; o i tatou ia ua fiu e saili lona alofa. O Keriso, o lē na taʻu mai ia i tatou ia faamagalo le tasi i le isi “faafitugafulu ni fitu” (Mt 18:22) ua tuuina mai iā i tatou lana faaaʻoaʻoga: ua ia faamagaloina i tatou e faafitugafulu ni fitu. E masani ona ia amoina i tatou i luga o ona tauau. E leai se tasi e mafai ona aveesea mai ia i tatou le mamalu ua tuuina mai ia i tatou e lenei alofa le faatuaoia ma le le mavae. Faatasi ai ma se agamalu e le mafai ona faanoanoa ai, ae e mafai pea ona toe faʻafoisia lo tatou olioli, na te faʻatagaina i tatou e sii aʻe o tatou ulu ma toe amata se mea fou. Aua ne'i tatou sosola ese mai le toetu o Iesu, aua ne'i tatou fiu, e oo mai lava. Talosia ia leai se mea e sili atu ona musuia nai lo lona olaga, lea e uunaia ai i tatou i luma! —POPE Farani, Evangelii Gaudium, n 3; faʻatau ie

 

FAITAU FUAFUAGA

Iloaina Iesu

Le Nofoaga Autu o le Upu Moni

O Pope i luga a Faiā totino ma Iesu

Malamalama ia Francis

Le malamalama sese ia Francis

Le Faʻaleaga o le Alofa Mutimutivale

 

FAʻAALIGA AMERIKA FUAFUA!

O le fesuiaiga o tupe a Kanata o loʻo i le isi maualalo o talafaʻasolopito. Mo tala uma e te foaʻi i lenei matagaluega i le taimi nei, e toeititi faʻaopoopo atu le $ .40 i lau foaʻi. Ma o le $ 100 foaʻi avea toeitiiti $ 140 Kanata. Oe mafai ona fesoasoani atili i la matou faiva i le foaʻi i le taimi nei. 
Faafetai, ma faamanuia oe!

 

E malaga ma Mareko i le le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

FAAMATALAGA: Tele o lesitala ua lipotia talu ai nei latou te le o toe mauaina imeli i se taimi umi. Siaki lau lapisi poʻo spam meli faila ia mautinoa ai laʻu imeli e le o tulaʻi iina! Ole tulaga masani lava lea ole 99% ole taimi. 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 “O se Mafaufauga Loloto i Fesili Faalelotu e faatatau i Faiga Katoliko-Iutaia i le Faamanatuga o le 50 Tausaga o “La matou Aetate“, n. 40, Tesema 10, 2015; faʻatau ie; nb. o le pepa lava ia e fai mai o ana faaiuga e "leai ni togafiti".
2 ff. americamagazine.org, Setema 30, 2103
3 Mati 1: 21
4 ff. Seoli e mo Moni
5 cf. Mata 4:16
6 ff. Le Faʻaleaga o le Alofa Mutimutivale
7 O le Summa Theologica, I-II, q. 108, a. 1
8 ff. faʻatau ie
9 ff. Muamua Alofa Leiloa
10 Salamo 127: 1
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.

ua tapunia faamatalaga.