I luga o Heresies ma Tele Fesili


Mary nutimomoina le gata, Tusiata Leiloa

 

Muamua lomia Novema 8th, 2007, Ua ou faʻafouina lenei tusitusiga ma se isi fesili e uiga i le faʻapaʻiaina ia Lusia, ma isi taua tele manatu. 

 

LE Era o le Filemu - o se aʻoaʻoga sese? Lua isi anetikeriso? Ua maeʻa ea le "vaitaimi o le filemu" folafolaina e le Tatou Lady of Fatima? Na aoga le faʻapaʻiaina ia Lusia? O fesili ia o loʻo i lalo, faʻatasi ai ma se manatu e uiga ia Pegasus ma le tausaga fou faʻapea foi ma le fesili tele: O le a laʻu tala i laʻu fanau e uiga i le mea o le a oʻo mai?

O LE TAIMI O LE FILEMU

fesili:  E le o se isi lava mea ua taʻua o le "vaitaimi o le filemu" nai lo le aʻoaʻoga sese "tausinio" e le Ekalesia?

O le mea ua taʻusalaina e le Ekalesia e le o le ono maua ai se "vaitaimi o le filemu," ae o le faʻauiga sese o le mea e mafai ona i ai.

E pei ona ou tusia iinei i le tele o taimi, o le Ekalesia Tama e pei o St. Justin Martyr, St. Irenaeus o Lyons, St. Augustine ma isi na tusia e uiga i se vaitaimi faʻavae i luga o le Rev 20: 2-4, Epe 4: 9 ma o perofeta o le Feagaiga Tuai oe na faatatau i se vaitaimi lautele o le filemu i totonu o le talafaasolopito.

O le aʻoaʻoga sese o le "millenarianism" o le talitonuga sese lea o Iesu o le a afio mai i le lalolagi i la le tino ma nofotupu o se tupu i le lalolagi atoa ma Ana au paia mo le moni tasi le afe tausaga ao le i maeʻa le talafaʻasolopito.

O eseʻesega eseʻesega o lenei faʻauigaga sesē ma le soʻona faʻauigaina o le Faʻaaliga 20 na aliali mai foi i le amataga o le Ekalesia, faʻapea "carnalarianism carnal", o le faʻaopoopoga sese a tagata Iutaia-kerisiano i tuinanau o le tino ma soona fai o se vaega o le afe tausaga o le nofoaiga; ma "mitigated or spiritual millenarianism", lea i se tulaga lautele taofia le moni afe tausaga nofotupu o Keriso aliali mai i le tino, ae teʻena le itu o le soʻonaʻo tuinanau tuinanau.

Soʻo se ituaiga o talitonuga e faapea o Iesu Keriso o le a toe foi mai i Lona tino toetu i le lalolagi ma pule vaaia i luga o le fogaeleele mo le moni tasi le afe tausaga (millenarianism) ua faasalaina e le Ekalesia ma e tatau ona matua teenaina. O lenei anathema e le aofia ai, ae ui i lea, le malosi Patristic talitonuga taofiofia e tele Ekalesia a Tama ma Fomaʻi o le "faʻaleagaga", "faʻaletino", "lona lua" (ae le mulimuli) poʻo le "ogatotonu" afio mai o Keriso e faia i luma o le iʻuga o le lalolagi. —Source: www.call2holiness.com; nb o se aotelega sili lea o ituaiga eseese o lenei aʻoaʻoga sese.

Mai le Catechism:

O le taufaasese a le Anetikeriso ua leva ona amata ona foliga mai i le lalolagi i taimi uma lava e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaʻasolopito o le faʻamoemoe faʻalemesia lea e naʻo le tala atu o le talafaʻasolopito e ala i le eschatological faʻamasinoga. Ua teʻena foi e le Ekalesia ni fesuiaʻiga o lenei pepelo o le malo ina ia oʻo mai i le igoa millenarianism, aemaise ai lava o le "intrinsically faapiopio" faiga faaupufai o se faalelalolagi faalelalolagi. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 676

O le "faʻamoemoe faʻalemesia" o loʻo tatou faʻatalia e le gata o le toe afio mai o Iesu i Lona tino faʻamamaluina e nofotupu i le "lagi fou ma le lalolagi fou", ae o le faʻamoemoe mo o tatou lava tino e faʻasaʻolotoina mai le malosi o le oti ma le agasala ma ia. ia faamamaluina mo le faavavau atoa. I le taimi o le Era o le Filemu, e ui lava o le a manumalo le faamasinotonu, filemu, ma le alofa, e faapena foi le filifiliga saoloto a tagata. O le avanoa mo le agasala o le a tumau. Ua tatou iloa lenei mea, aua i le iʻuga o le "afe tausaga o le nofoaʻiga," na tatalaina ai Satani mai le falepuipui ina ia faasese ai malo o le a faia taua ma le au paia i Ierusalema.  

 

fesili:  O laʻu faifeau faʻapea foi ma faʻamatalaga lelei a le Tusi Paʻia faʻasino i le faʻamatalaina e St. Augustine o le meleniuma o se taimi faʻatusa e vaʻaia le taimi mai le Afio Ae o Keriso i Lona toe afio mai i le mamalu. E le o le aʻoaʻoga lea a le Ekalesia?

Naʻo le tasi lena o le fa faʻamatalaina St. Augustine mo le "afe tausaga" vaitaimi. Peitai, o le mea na tupu i lena taimi ona o le salalau o aʻoaʻoga sese a le millenarianism - o se faaliliuga sa masani ona manumalo ai e oʻo mai i lenei aso. Ae e manino mai le faitauga ma le faʻaeteete o tusitusiga a St. Augustine, na te le o taʻusalaina le ono maua o se "meleniuma" o le filemu:

O i latou na, i le malosiaga o lenei fuaitau [o le Faʻaaliga 20: 1-6], na masalomia o le uluaʻi toetutu o le lumanaʻi ma le tino, na siitia, faʻatasi ai ma isi mea, faʻapitoa i le numera o le afe tausaga, e peiseai o se mea talafeagai na tatau ai i le au paia ona faʻafiafiaina i se ituaiga malologa o le Sapati i lena vaitaimi, o se malologa paia pe a maeʻa galuega o le ono afe tausaga talu ona foafoaina le tagata… (ma) e tatau ona mulimuli mai i le faʻamaeʻaina o le ono afe tausaga, pei o aso e ono, o le ituaiga Sapati aso fitu i le afe tausaga mulimuli mai; ma e mo le faamoemoe lea e tulai mai ai le au paia, e pei o. e faʻamanatu ai le Sapati. Ma o lenei manatu o le a le tetee, pe a fai e talitonu o le fiafia o le 'au paʻia i lena Sapati o le a faʻaleagaga, ma e faʻatatau i le afioaga o le Atua… -De Civitate Dei [Le Aai a le Atua], Katoliko Iunivesite o Amerika Press, Bk XX, Ch. 7; sii mai i le Le Manumalo o le Malo o le Atua i le Meleniuma ma le Taimi Faʻaiʻu, Fr. Joseph Iannuzzi, St. John the Evangelist Press, i. 52-53 

O loʻo taʻusalaina e Sagato Aukusitino "tagata o le lalolagi" poʻo le "Chiliasts" o e na taʻutinoina sese e faapea o le meleniuma o le a avea ma taimi o "le tele o tausamiga faʻaletino" ma isi fiafiaga faalelalolagi. I le taimi lava e tasi, na ia taʻua foi le talitonuga o le ai ai le "faaleagaga" taimi o le filemu ma le malologa, e mafua mai i le afioaga o le Atua - le Keriso i le tino, e pei o Lona tino faamamaluina-ae o Lona afioaga faaleagaga, ma o le mea moni. , Faʻaaliga Eucharistic.

E leʻi faia se faʻaiʻuga manino a le Ekalesia Katoliko i le fesili o le meleniuma. O Katinale Joseph Ratzinger, aʻo avea o ia ma faauluuluga o le Faʻapotopotoga mo Mataupu o le Faʻatuatua, na taʻua e faapea,

O le Holy See e leʻi faia lava se faʻamatalaga mautinoa e uiga i lenei mataupu. -Il Segno del Soprannauturale, Udine, Italia, n. 30, itu. 10, Ott. 1990; Fr. O Martino Penasa na ia tauaaoina lenei fesili o le "nofotupuina o le meleniuma" ia Cardinal Ratzinger, i lena taimi, Prefect o le Sacred Congregation mo le Mataupu o le Faʻatuatua.

 

fesili:  Na folafola e Maria i Fatima se "vaitaimi o le filemu," pe ua i ai le "vaitaimi o le filemu" na ia folafola atu ua uma ona tupu?

O le 'upega tafaʻilagi a le Vatican o loʻo tusia ai le feau a Fatima i le Igilisi e faʻapea:

I le iʻuga, o le a manumalo loʻu Immaculate Heart. O le a faapaia e le Tama Paia Lusia ia te aʻu, ma o le a liua o ia, ma o se vaitaimi o le filemu o le a tuuina atu i le lalolagi. -www.vatican.va

Na finau e faapea, i le paʻu o le Communism, ua maua ai e le lalolagi se "vaitaimi o le filemu." E moni na maeʻa le Taua Tele ma feeseeseaiga i le va o Amerika ma Lusia na faaititia mai le taimi na paʻu ai le Uʻamea i tausaga talu ai. Ae ui i lea, o loʻo tatou i ai i se vaitaimi o le filemu i le taimi nei, e tele atu i se manatu faʻaAmerika; o lona uiga, o tatou Amerika i Matu e faʻamasinoina mea o tutupu i le lalolagi ma valoʻaga faʻale-Tusi Paia e ala i tioata i Sisifo. 

A tilotilo se tasi ia oth
eria i le lalolagi ina ua maeʻa le Communism, pei o Bosnia-Herzegovina po o Rwanda, ma sauaga faifai pea o le Ekalesia i Saina, North Africa ma isi nofoaga, matou te le o vaaia le filemu - ae o le tatalaina o seoli i foliga o taua , fasiotiga tagata, ma le faamaturoina.

E finauina foi o Rusia na "liua" i le vaitaimi ina ua maeʻa paʻu le Uʻamea, pe na liua atoa. O le mea moni, ua tele atu le avanoa o le au kerisiano i le atunuʻu i le itu faʻaevagelia. E i ai le saolotoga e faʻataʻitaʻia ai se tasi talitonuga i ai, ma o le mea moni o se faʻailoga sili lea o le faʻamanuiaina e le Tina Tina. Ae o faiga piʻopiʻo i totonu ma le lolovaia o tu ma aga a Sisifo i nisi itu ua atili ai ona leaga le tulaga o iai iina, o taimi uma a o auai le Ekalesia o loʻo maualalo lava le maualalo. 

St. Maximillian Kolbe foliga mai sa i ai se ata o le a manumalo ai Rusia:

O le ata o le Immaculate o le ai ai se aso suia le fetu mumu lapoʻa luga o Kremlin, ae na o le maeʻa o le sili ma totoga faʻamasinoga.  -Faailoga, Vavega ma le Tali Atu, Fr. Albert J. Herbert, itu.126

Masalo ole faʻamasinoga toto na o le Communism lava ia. Pe atonu e oʻo mai le faamasinoga lena. Tusa lava poʻo le a, o Lusia, lea o loʻo faigaluega faʻatasi ma Saina ma faʻamataʻuina le filemu e pei ona iai i le Cold War, e foliga mai i nisi taimi seʻi vagana ai le "laueleele o Mary." Ae e ui i lea, talu ai o Rusia na faʻapaʻiaina i lona Immaculate Heart e pope, i le tele o taimi nei o le mea moni.

Masalo o le sili ona faʻamalosia manatu i lenei mataupu o le vaitaimi o le filemu e sau mai ia Sr Lucia lava ia. I se talanoaga ma Ricardo Cardinal Vidal, o Sr Lucia o loʻo faʻamatalaina le vaitaimi ua tatou ola ai:

O loo iai pea Fatima i lona Aso Lona Tolu. Ua tatou iai nei i le vaitaimi o le Faʻapaʻiaina. Le Aso Muamua o le vaitau vaʻaia. Lona lua o le pou faʻaaliga, muaʻi faʻapaʻiaina vaitaimi. O le Vaiaso Fatima e leʻi maeʻa… E manatu tagata o mea e tutupu vave mai totonu o latou taimi faʻatulagaina. Ae o Fatima o loʻo i ai pea i lona Aso Lona Tolu. O le Manumalo o se gaioiga faifai pea. —Sr. Lusia; Taumafaiga Mulimuli a le Atua, John Haffert, 101 Foundation, 1999, i. 2; sii mai i Private Revelation: Discerning With the Church, Dr. Mark Miravalle, i. 65

O se faʻagasologa faifai pea. E manino mai ia Sr Lucia lava, e leʻi maeʻa le Manumalo. O le taimi lona Manumalo ua ou talitonu, ua ausia, se Era o le Filemu o le a amata. Ae o le mea e sili ona taua, o le mea lea o loʻo faʻailoa mai e le Early Church Fathers ma le Holy Sacred.

Mo i latou e leʻi faitauina, ou te fautuaina le mafaufau loloto Vaaiga Faavaloaga.

 

fesili:  Ae le faʻapaʻiaina Rusia e pei ona talosagaina i Fatima aua na talosaga le tatou Tina Faamanuia ina ia faia e le Tama Paʻia ma epikopo uma o le lalolagi se faʻapaʻaga soofaatasi; e leʻi tupu lenei mea i le 1984 e tusa ai ma le fua faʻatatau na talosagaina e le Lagi, saʻo?

I le 1984, o le Tama Paʻia i le lotogatasi ma epikopo o le lalolagi, faʻapaʻiaina Rusia ma le lalolagi i le Taupou Maria - o se gaioiga na faʻamaonia e Fatima faʻaaliga Sr. Lucia na taliaina e le Atua. O loʻo taua i le upega tafailagi a le Vatican:

O Sister Lucia lava ia na faʻamaonia mai o lenei paia ma le lautele o le faʻapaʻiaina e fesoʻotaʻi ma le mea na manaʻomia e le tatou Fafine ("Sim, esta feita, tal como Nossa Senhora a pediu, desde o dia 25 de Março de 1984": "Ioe ua faia lava pei Na fesili le tatou Fafine, i le aso 25 Mati 1984 ”: Tusi o le 8 Novema 1989). O le mea lea o se isi talanoaga poʻo se talosaga e leai se faʻavae. -Le Savali a Fatima, Faʻapotopotoga mo le Mataupu o le Faʻatuatua, www.vatican.va

Na ia toe taʻua foi lenei mea i se faatalanoaga lea sa puʻeina i le audio ma le ata puʻe ma lana His Eminence, Ricardo Cardinal Vidal i le 1993. Fai mai nisi, e le aoga le faapaiaina aua e leʻi manino ona fai mai Pope John Paul II "Rusia" i le 1984. Peitai, o le Ua faailoa mai e le ua leva o John M. Haffert, o epikopo uma o le lalolagi na auina atu, muamua, le atoa pepa o le faapaiaina o Lusia faia e Pius XII i le 1952, lea o John Paul II o loʻo faʻafouina nei ma uma o epikopo (faʻamaoniga a le Atua, Mulimuli Faigata, Haffert, vaefaʻamatalaga itulau 21). E manino lava o se mea loloto na tupu ina ua maeʻa le faʻapaʻiaina. I totonu o masina, na amata ai suiga i totonu o Lusia, ma i totonu o le ono tausaga taimi, na solo ai le Soviet Union, ma tatalaina ai le faʻamau o le Communism na faʻamamaina le saolotoga o tapuaiga. Ua amata le liliu mai o Lusia.

E le mafai ona galo ia matou na talosagaina e le Lagi ni tulafono se lua mo lona liua ma se iʻuga "vaitaimi o le filemu":

O le a ou sau e fesili mo le faʻapaʻiaina o Lusia i loʻu Loto Mama, ma le Faʻamanatuina o le toe faʻaleleia i Aso Toʻonaʻi Muamua. Afai e usitaia aʻu talosaga, o le a liua Lusia, ma o le ai ai le filemu; a leai, o le a ia salalau ana mea sese i le lalolagi atoa, ma mafua ai taua ma sauaga a le Ekalesia. O le lelei o le a faamaturoina; e tele mea e puapuagatia ai le Tama Paʻia; atunuu eseese o le a faaumatia. I le iʻuga, o le a manumalo loʻu Immaculate Heart. O le a faapaia e le Tama Paia Lusia ia te aʻu, ma o le a liua o ia, ma o se vaitaimi o le filemu o le a tuuina atu i le lalolagi.

Masalo o loo tumau pea Lusia i se tulaga le mautu ona e leʻi lava Komisi o Toefuataiga.

Vaʻai, loʻu afafine, i Loʻu Loto, o loʻo siʻomia e le vao tuitui ma tamaloa le faʻafetai na tuia aʻu i taimi uma e a latou upu leaga ma le le faʻafetai. Oe taumafai e faʻamafanafana aʻu ma fai mai, ou te folafola atu e fesoasoani i le itula o le oti, faatasi ai ma le alofa tunoa tatau mo le faʻaolaina, i latou uma, i le Aso Toʻonaʻi muamua o le lima masina sosoʻo, o le a taʻutaʻu atu, mauaina le Faʻamanuiaga Paia, taulotoina le lima sefulu tausaga o le Rosary, ma matou mafuta faʻatasi mo le sefululima minute a o mafaufau loloto i le sefululima misiterio o le Rosary, ma le faʻamoemoe e faia le toefaaleleia ia te aʻu. —O le matou Tamaʻitaʻi a o uuina Lona Lima Lelei i Lona Lima, na faʻaali ia Lucia, Tesema 10, 1925, www.ewtn.com

Aʻo tatou matamata i le agaga o le totalitarianism ("sese" a Lusia) salalau i le lalolagi atoa, ma le faʻatupulaia o sauaga, ma le taufaamataʻu o taua ua tupu aʻe ma le ono "faʻaumatia malo," e manino lava e leʻo lava na faia.

O aso nei o le manatu e ono liu efuefu le lalolagi e se sami afi e leʻo toe foliga mama atoatoa: o le tagata lava ia, ma ana mea na faia, na fausiaina le pelu afi. —Cardinal Joseph Ratzinger (BENEDICT XVI), O Le Savali a Fatima, www.vatican.va

E manaʻomia ni toefaʻaleleia, ma o lea, e mafai ai ona vaʻaia e se tasi le faʻamoemoega o le lumanaʻi o le lalolagi i tagata Katoliko talu ai naʻo latou e mauaina le Faʻamanatuga talafeagai (tasi e ono aofia ai foʻi le Orthodox o loʻo manatu e taofia se Eucharist aoga, pe a fai o isi aiaiga. feiloai.)

 

fesili:  E le sau le Anetikeriso i luma o le toe afio mai o Iesu i le Mamalu? Oe foliga mai o faʻailoa mai o loʻo iai foi isi anetikeriso e lua…

Sa ou taliina lenei fesili i se vaega i le O Le Afio Aʻe i luga ma sili atu maeʻaeʻa i laʻu tusi, Le Fetauiga Mulimuli. Ae tuu mai aʻu
vave faataatia ese le ata tele:

  • O loʻo tautala St. John e uiga i le Manu Feʻai ma le Perofeta Sese na tulaʻi aʻo leʻi oʻo i le "afe tausaga" le pulega poʻo le Era o le Filemu.
  • Ua puʻeina i latou ma "lafo ola i le lepa afi" (Faʻa 19:20) ma
  • E lokaina Satani mo le "afe tausaga" (Faʻa 20: 2). 
  • I le taufaaiuiuga o le afe tausaga vaitaimi (Faʻaaliga 20: 3, 7), na faʻasaʻolotoina ai Satani ma alu atu e "faasese i malo ... Koku ma Makoku" (Faaa 20: 7-8).
  • Na latou siʻomia le togalauapi a le au paia i Ierusalema, ae o le afi na alu ifo mai le lagi e susunuina Koku ma Makoku (Faaa 20: 9). Ona,

O le Tiapolo na faʻasesēina i latou, na lafoina i le vai afi ma le teio, i le mea na i ai le manu feʻai ma le perofeta pepelo. (Faaa 20:10).

O le Manu Feai ma le Perofeta Pepelo ua uma ona "i ai" i le lepa afi. I lenei tulaga, St. John's Revelation foliga mai na tuʻuina mai i luma se faʻavae faʻasologa o taimi o loʻo faʻamaonia foi i tusitusiga a uluaʻi Ekalesia a Tama, faʻavaeina foliga o se anetikeriso taʻitasi i luma o le Era o le Filemu:

Ae a faʻatamaʻia e lenei Anetikeriso mea uma i lenei lalolagi, o le a nofotupu o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai ai lea o le Alii… auina atu lenei tagata ma i latou oe mulimuli ia te ia i le lepa afi; ae aumai i totonu mo e amiotonu taimi o le malo, o lona uiga, o mea totoe, o le aso fitu paia. —St. Irenaeus o Lyons, Fusi, Tusi V, Ch. 28, 2; mai le The Early Church Fathers and Other Works lomia i le 1867.

E tusa o le ono sili atu ma le tasi anetikeriso, na tatou faitau i le tusi a Sagato Ioane:

Tamaiti e, o le itula mulimuli lenei; ma e pei ona outou faʻalogo o le anetikeriso o loʻo sau, e faʻapena foi ona o mai anetikeriso e toʻatele… (1 Ioane 2:18) 

I le faʻamaoniaina o lenei aʻoaʻoga, na saunoa ai Katinale Ratzinger (Pope Benedict XVI),

E tusa ai ma le anetikeriso, ua tatou vaʻai, o le Feagaiga Fou na te vaʻaia lava i taimi uma laina o le tala faasolopito. E le mafai ona faʻatapulaʻaina se tasi o na tagata. Tasi ma tutusa na ia ofuina le tele o matapulepule i augatupulaga taʻitasi. -Faailoga Dogmatic, Eschatology 9, Johann Auer ma Joseph Ratzinger, 1988, i. 199-200 

Toe, ona o le vaega eseese o Mau, e tatau ona tatou tatala i taimi uma i le ono mafai ona faʻataunuʻuina Tusitusiga Paia i ni auala tatou te le malamalama ai. O lea, fetalai Iesu e saunia i taimi uma, aua e afio mai o Ia “e pei o le gaoi i le po.”

 

fesili:  Talu ai nei na e tusi ai i totonu Faailoga Mai le Lagi e uiga ia Pegasus ma le “susulu o le mafaufau. ” E le Pegasus o se fou tausaga faʻailoga? Ma e le o le fou agers talanoa e uiga i le sau fou vaitau ma le lautele Keriso malamalama?

Ioe, latou te iloa. Ma ua e vaʻai nei i le maaleale o fuafuaga a le fili e mimilo ese ai le fuafuaga moni ma le faʻaola a Keriso. O le upu "anetikeriso" e le o lona uiga o le "faafeagai" o Keriso, ae faasaga ia Keriso. E le taumafai Satani e faʻafitia le i ai o le Atua, ae ia suia, ma avea ma mea moni fou, mo se faʻataʻitaʻiga, o tatou o Atua. O le tulaga lea ile vaitau fou. Atonu o le mea na e taʻua i lau fesili fausia atili ai le mataupu mo se moni "vaitaimi o le filemu" faaleagaga na faʻatuina e le Atua, aʻo tatou vaʻaia Satani o taumafai e mimilo lena mea moni i lana ia lava faʻamatalaga. O se "faʻamaoniga pogisa" atonu e fai mai se tasi.

O tagata fou e talitonu e oʻo mai le "Age of Aquarius," o se vaitau o le filemu ma le fealofani. E pei o le talitonuga faa-Kerisiano, a ea? Ae o le 'eseʻesega o lenei: O le tausaga fou aʻoaʻoina, nai lo lenei vaitaimi o se taimi ua faʻateleina ai le malamalama o Iesu Keriso o le tasi ma na o le puluvaga i le va o le Atua ma tagata, ua iloa e le tagata o ia lava o se atua ma tasi ma le atulaulau. O Iesu, i le isi itu, na ia aʻoaʻo mai e tasi tatou ma Ia - e le ala i se faʻafuaseʻi ona iloa i totonu o le Atua le Atua - ae ala i le faʻatuatua ma le faʻamaoniaina o a tatou agasala e aumaia ai le Agaga Paʻia ma fua e fesoʻotaʻi ma Lona faatasi mai. Ua aʻoaʻo mai le tausaga fou, o le a tatou see uma i le "maualuga malamalama" a o tatou "malosi i totonu" e tuʻufaʻatasia ma le "Cosmic Universal Force," tuʻufaʻatasia uma i lenei cosmic "malosiaga." O le au Kerisiano i le isi itu talanoa i le vaitau o le lotogatasi o le tasi loto, mafaufau, ma le agaga faʻavae i luga o le alofa mama ma le lotogatasi ma le Finagalo Paia. 

Na taʻu atu e Iesu i Ona soo e vaavaai mo faʻailoga faʻanatura e muamua i Lona afio mai. O lona uiga, o le natura o le a faʻamaoniaina o se "faʻailoga" mea ua uma ona faʻaalia e Iesu i Evagelia. Peitai, o le tausaga fou e sili atu nai lo le vaʻaia o le natura ma le foafoaga o se faʻailoga, ae vaʻai mo le "lilo" poʻo le "natia malamalama." O lenei e taʻua foi o le "gnosticism," lea e taʻusalaina e le Ekalesia ma sa tauivi ai i le tele o seneturi. Ma o lea, vaai fou agers vaai i le faaputuga fetu Pegasus nai lo le Talalelei mo lena malamalama lilo lea o le a siitia ai i latou i ni tulaga fou o le malamalama ma le amio Atua.

Ioe, o lesusulu o le mafaufau"O le a auina mai e le Atua e le siitia tagata i se tulaga faale-Atua, ae ia faalotomaualaloina i tatou ma toe valaauina i tatou ia te Ia. Ioe, o le eseesega iinei o se mataupu o le "lotofuatiaifo," ae le o le malamalama.

Eseese ituaiga o gnosticism e faaali mai io tatou aso faatasi ai ma mea ofoofogia e pei o le vitio ua faaigoaina "O Le Mea Lilo," o le "Iuta Talalelei", o taufaasese taufaasese o le "Harry Potter, ”Faʻapea foʻi ma le vaʻaiga o le“ vampire ”(tagai i le tala manaia a Michael D. O'Brien Tafaafiafi o le Sisifo). E leai se mea maaleale, peitai, e uiga i leAna Mea Pogisa"Series lea o le" The Golden Compass "o le ata muamua lea e faʻavae i luga o le tusi.

 

fesili:  O le a laʻu tala e fai i laʻu fanau e uiga i nei aso ma poʻo le a le mea o le a oʻo mai?

E tele finauga na fetalaia e Iesu ma faia faalauaitele, e aofia ai le faitioina o le au Faresaio ma le faamamāina o le malumalu i le sasa. Ae pei ona taʻua e Mareko, na fetalai faalilolilo Iesu e uiga i "taimi o le iʻuga" ma na o Peteru, Iakopo, Ioane, ma Aneterea (tagai i le Mar 13: 3; tagai Mat 24: 3). Masalo ona o nei Aposetolo na molimauina le Liua (vagana ai Aneterea). Na latou vaʻaia le ofoofogia o le pupula o Iesu, ma ua sili atu lo latou iloa nai lo se isi lava tagata ola i le maoaʻe o le "iʻuga o le tala" o loʻo faʻatali mai mo le lalolagi. Ona o lenei vaʻaiga mamalu, atonu na o latou lava na mafai ona malamalama i le taimi o le "tiga tiga" o le a muamua atu i Lona toe afio mai.

Masalo e tatau ona tatou faʻataʻitaʻia le poto o lo tatou Aliʻi i lenei pe a oʻo mai ia tatou fanau. O a tatou fanau laiti muamua ma taua e manaʻomia le iloaina lena maoaʻe "faaiuga o le tala." Latou te manaʻomia le malamalama i le "tala lelei" ma le ata tele o le toe afio mai o Iesu i ao e talia i le Malo i latou uma na fai mai "ioe" ia te Ia io latou olaga. O le feau muamua lea, o le "Komisi Sili."

Pe a tutupu aʻe le ma fanau i se faiā totino ma Iesu, latou te maua se malamalama loloto ma le malamalama o le lalolagi ma taimi latou te ola ai e ala i le filemu galuega a le Agaga Paʻia. E pei o lea, a latou fesili, poʻo le atuatuvale i le tulaga agasala o le lalolagi latou te vaʻaia i latou o le a avea ma avanoa mo oe e faʻasoa atili loloto ai "faʻailoga o taimi." E mafai ona e faʻamatala e pei lava o se tina ona feagai ma ni tiga ina ia mafai ai ona fanauina se ola fou, e faʻapena foi lo tatou wor
ld tatau ona pasi i se taimi o tiga ina ia mafai ona faʻafouina. Ae o le feau o se tasi o le faʻamoemoe mo le ola fou! O le mea e malie ai, ou te iloa o tamaiti e i ai le moni ma ola sootaga ma lo tatou Alii e masani ona iloaina sili atu nai lo tatou iloaina le mataʻutia o tatou aso, ma le toʻafilemu, talitonuina i le silisili ese o le Atua.

E tusa ai ma le feau faʻanatinati i le "saunia", O lenei e sili ona faʻamatalaina ia i latou e ala i mea e te faia e sauniuni ai. Lou olaga e tatau ona atagia mai a faimalaga mafaufau: o le agaga o le mativa e teteʻe i mea faʻaletino, 'ai tele, onā, ma le soʻona faʻaaogaina o le televise. I lenei auala, ua fai atu ai lou olaga i lau fanau, “E le o loʻu fale lenei! O loʻo ou sauni e faʻaalu le faavavau faʻatasi ma le Atua. O loʻu olaga, aʻu amioga, ioe, o le maʻivae ma le lalaga o loʻu aso e faʻatotonugalemuina ia te Ia aua o Ia o mea uma ia te aʻu. " I lenei auala, avea lou olaga o se ola eschatology-o se molimau o le ola ai i le taimi nei ina ia mafai ona nofo faavavau i le faavavau taimi. (Eschatology o le aʻoaʻoga faʻatatau i mea mulimuli.)

I luga o laʻu lava tusi, ua ou tuʻuina atu ai filifiliga filifilia ma laʻu fanau matutua o loʻo amata i le laititi o latou tausaga. Mai lea taimi i lea taimi, latou te faʻalogo ai ia aʻu o talanoaina aʻu tusitusiga ma loʻu toʻalua. Ma o lea, latou maua se malamalama faʻavae e tatau ona tatou ola i se tulaga o sauniuniga e pei ona poloaʻi mai ai lo tatou Aliʻi ia tatou. Ae e leʻo loʻu popolega lena. Ae, tatou o se aiga aʻoaʻo ia alofa i le Atua ma le tasi i le isi, ma ia alofa io tatou tuaoi, aemaise lava o tatou fili. Mo le a le aoga o le iloaina o lumanaʻi mea tutupu pe a fai ou te leai se alofa?

Afai e ia te aʻu le meaalofa o valoʻaga ma malamalama i mea lilo uma ma poto uma… ae leai soʻu alofa, o aʻu la o le mea noa. (1 Kori 13: 2)

 

FAAIUGA

Sa ou lapataia luga o lenei 'upega tafaʻilagi i le tele o taimi e galulolo faaleagaga o taufaasese ua salalau i le lalolagi atoa ma o loo i ai le Atua siitia le taofi, ma faʻatagaina ai tagata ona mulimuli i lona loto le salamo.

Aua o le a oʻo mai le taimi o le a le taliaina ai e tagata ni aʻoaʻoga lelei ae, mulimuli i o latou lava manaʻoga ma le le fia faʻamalieina fiailoa, o le a faaputuputu faiaoga ma o le a le toe faʻalogo i le mea moni ma o le a faʻasolosolo atu i talafatu. (2 Tim 4: 3-4)

E pei lava ona manaʻomia e Noa le puipuiga a le Atua mai le lolo, e faapena foi ona tatou manaʻomia le puipuiga a le Atua io tatou aso ina ia mafai ai ona tiʻetiʻe i lenei galulolo faaleagaga. O lea la, ua Ia auina mai ia i tatou le Atolaau fou, le Virgin Virgin Mary. E masani lava ona aloaʻia o ia mai le amataga o taimi o se meaalofa i le Ekalesia mai le Atua. E manaʻo o ia ma lona tagata atoa e fausia tatou i le aʻoga o lona loto ina ia avea i tatou o atalii ma afafine o le Atua fausia mausali i luga o lona Alo, o Iesu, o le Upu Moni. O le Rosary lea na ia aʻoaʻoina matou e tatalo o se aʻupega sili e teteʻe atu i aʻoaʻoga sese e tusa ai ma ana folafolaga ia i latou e tatalo i ai. Ou te talitonu a aunoa ma lana fesoasoani i le aso, o le manumalo i faʻasesega ma mailei a le pouliuli o le a matua faigata lava. O ia o le Atolaau o le Puipuiga. O lea ia tatalo ma le faʻamaoni le Rosario, aemaise ai ma lau fanau.

Ae o le mea taua lava ia matou auupega e faʻasaga i le mimita ma le mimita o le fili o le amio faʻatamaititi o le fatu e faʻatuatua i le Tama ma le Agaga Paʻia e aʻoaʻoina ma taʻitaʻia i tatou le Ekalesia Katoliko, o le Keriso lava Ia fausia i luga o Pita.

Matamata ma tatalo. Ma faʻalogo i le Tama Paʻia ma i latou o loʻo mafuta ma Ia. 

Poʻo ai lava faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu. Poʻo ai lava teena oe teena aʻu. Ma ai se teena aʻu, teena le na auina mai aʻu. (Luka 10:16)

I lenei auala, oe o le a mafai ai ona faʻalogo o le leo o lou Leoleo Mamoe, Iesu Keriso, i le lotolotoi o le taufaasese lea e ono sili atu le leotele ma sili atu ona lamatia nei nai lo se isi lava augatupulaga na muamua atu ia i tatou.

O le a tulai mai mesia pepelo ma perofeta pepelo, ma o le a latou faia faʻailoga ma vavega matua tele e faʻasese ai, pe a fai e mafai, e oʻo lava i le au filifilia. Faʻauta, ua ou taʻu atu ia te oe muamua. Afai la latou te fai atu ia te oe, 'O loo i le toafa o ia,' aua le o atu iina; pe a latou fai mai, 'O loʻo i totonu o ia potu,' aua tou te talitonu i ai. Aua e pei ona sau o le uila mai sasaʻe ma iloa atu i sisifo, e faapea foi le afio mai o le Atalii o le Tagata. (Mata 24: 24-27)

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, MILLENARIANISM, O LE TAIMI O LE FILEMU.

ua tapunia faamatalaga.