Le toe foi o tagata lutaia

 

WE ua i le tumutumuga o nisi o mea ofoofogia na tutupu i le Ekalesia ma le lalolagi. Ma i totonu o latou, le toe foi o tagata Iutaia i le lafu a Keriso.

 

O LE TOE MAI O TAGATA Iutaia

O loo iai se malamalamaga loloto i nisi o Kerisiano i aso nei i le tāua o tagata Iutaia i valoaga. Ae paga lea, e masani ona faʻateleina pe faʻaseseina atoa.

O loo iai pea le sao o tagata Iutaia i le talafaasolopito o le faaolataga, e pei ona aoteleina e St. Paul:

Le au uso e, ou te lē manaʻo ia outou lē iloa lenei mea lilo, ina neʻi outou popoto i lo outou lava manatu; ‘ia fa‘aolaina, e pei ‘ona tusia: “E sau mai Siona le fa‘aola, e fa‘ate‘a‘eseina e ia le amio leaga ‘iā Iakopo; ma o la’u feagaiga lenei ma i latou pe a ou aveesea a latou agasala.” ( Roma 11:25-27 .)

O lona uiga o le Feagaiga Tuai o feagaiga ma Isaraelu faataunuuina i le Feagaiga Fou, i totonu ma ala mai ia Iesu, o lē na te “aveeseina a latou agasala” e ala i le faamaligiina o Lona Toto Taua. E pei ona aoao mai St. John Chrysostom, o lo latou taliaina i totonu o le Feagaiga Fou e oo mai…

E lē ina ua peritomeina i latou, ae pe a oo atu i le faamagaloina o agasala. Afai la ua folafola mai lenei mea, ae e lei tupu lava i lo latou tulaga, pe latou te lei olioli foi i le faamagaloina o agasala e ala i le papatisoga, e mautinoa lava o le a taunuu lava. — Laiga XIX i le Roma. 11:27

Ae peitai, pei Ua aoao mai e Sagato Paulo, ua faatagaina e le Atua se “loto maaa” e oo mai i luga o Isaraelu ina ia mafai ai ona faataunuuina le fuafuaga a le Atua mo le faaolataga aoao, ina ia maua e le “malologa” o le lalolagi le avanoa e toe faalelei ai ma le Atua le Atua. Tama. Auā o le Alii “e finagalo ia faaolaina tagata uma lava, ma ia iloa le upu moni.” [1]1 Timothy 2: 4

O lenei faigata ua oo mai ia Isaraelu e le o se mafuaaga lea mo Kerisiano e faamasino ai tagata Iutaia; i le tuufaafeagai, o se avanoa e faatalitalia ai le oo mai o le autasi o Tagata uma o le Atua lea o se vaega o mea mataʻina e aofia ai “taimi o le iʻuga.”

O lea, aua le faamaualuga, a ia outou maofa. Auā ‘āfai e lē fa‘asaoina e le Atua lālā moni, e lē fa‘asaoina fo‘i oe e ia. ( Roma 11:20-21 .)

O le afio mai o le Mesia mamalu ua taofia i taimi uma o le talafaasolopito seia oo ina aloaia o ia e “Isaraelu uma”, auā “ua oo mai le faamaaaina o se vaega o Isaraelu” i lo latou “le talitonu” ia Iesu… O le “aofia atoatoa” o tagata Iutaia i le Mesia. o le faaolataga, pe a mavae atu “le aofaʻi atoa o Nuuese”, o le a mafai ai e le Nuu o le Atua ona ausia “le fua o le tino o le tumu o Keriso”, lea “o le a avea le Atua ma mea uma lava.” -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 674

 

LEAI I LE FEAGAIGA E LUA

E i ai se manatu fa’alua e tula’i mai i nei taimi, peita’i, e matele ina tu’u ai tagata Iutaia i se ala ‘ese o le fa’aolataga, e peisea’i ua i ai a latou feagaiga, ma ua i ai foi i Kerisiano a latou feagaiga. E tusa ai ma tagata Iutaia ma folafolaga a le Atua ia i latou, e le faagaloina i latou:

Aua o meaalofa ma le valaau a le Atua e le mafai ona suia. (Rom 11:29)

Peitai, o le Feagaiga Tuai e le mafai ona tuueseeseina mai ia Iesu Keriso o le taunuʻuga o i latou, ma manaoga faalelotu uma, ma na o le pau lea o le ala e faaolaina ai tagata. I le Commission for Religious Relations with the Jews, o loo taʻua e le Vatican i luga o lana upega tafaʻilagi:

“E tusa ai ma lana misiona paia, o le Ekalesia” lea e tatau ona avea ma “auala atoatoa o le faaolataga” lea e na o ia lava “e mafai ona maua ai le atoatoa o le ala o le faaolataga”; “E tatau i lona natura ona folafola atu Iesu Keriso i le lalolagi”. E moni tatou te talitonu e ala iā te ia tatou te o atu ai i le Tamā (faʻama. Ioane 14: 6) “O le ola e faavavau foi lenei, ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea” (Ioane 17:33). —Commission for Religious Relation with the Jews, “I le ala sao e tuuina atu ai tagata Iutaia ma Iutaia”; n. 7; faʻatau ie

E pei ona taʻua e Rosalind Moss, o se faievagelia Iutaia-Katoliko i aso nei: o le avea ma Katoliko o le 'mea sili lea ona Iutaia e mafai e se tagata ona fai.' [2]ff. O le Faaolataga e Mai i Iutaia, Roy H. Schoeman, i. 323 Ua molimau mai le tagata Iutaia-Katoliko, Roy Schoeman:

Toeitiiti lava o tagata Iutaia uma e ulu atu i le Lotu Katoliko e matuā lagona le lagona o le “toe foʻi” lea na maua e St. i lona atoatoa. -O le Faaolataga e Mai i Iutaia, Roy H. Schoeman, i. 323

 

ATA MA ATA

O le ki i le malamalama i le Feagaiga Tuai o le faitauina o se faʻaupuga o le Faa-Kerisiano, o se faatusa faafaatusa o le Feagaiga Fou. Ua na o le malamalama lava lenei—o le malamalama o le lalolagi, o ia lea o Iesu—e mafai ai e le Tuai Ia malamalama ma faapelepeleina le sootaga o le Feagaiga ma le Feagaiga Fou ma ia malamalama atoatoa i upu a perofeta ma peteriaka. E le gata i lea, o le tele uma o lotu e mafai ona malamalama mulimuli ane o se sailiga mo le Atua, o le taunuuga masani o tagata uma.

E iloa e le Ekalesia Katoliko i isi lotu o loo saili, i ata ma faatusa, mo le Atua e lē o iloa ae ua latalata mai talu ona ia foaʻi mai le ola ma le mānava ma mea uma ma e finagalo ina ia faaolaina tagata uma. O le mea lea, ua manatu ai le Ekalesia i mea lelei uma ma upumoni o loo maua i nei tapuaiga o “se sauniuniga mo le Talalelei ma tuuina mai e ia o le na te faamalamalamaina tagata uma ina ia latou maua le ola umi.” -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 843

O le talafaasolopito umi o le tagata, ina ua uma ona talepeina e le uluai agasala, ua tuufaatasia i se ala e tasi e agai atu i le Tama ina ia avea ma “tagata uma i tagata uma.” O le ala lenā o Iesu, “le ala, ma le upu moni, ma le ola.” E le faapea o le a faaolaina tagata uma, ae na o i latou e usitaia poloaiga a le Atua i le faatuatua, aua e pei ona fetalai Iesu: “Afai tou te tausi i a’u poloaiga, ona tumau lea o outou i lo’u alofa...” ( Ioane 15:10 ). [3]cf. CCC, n. 847

Ua faamautinoa mai e Iesu “e tasi le lafu mamoe ma le leoleo mamoe e tasi”. O le Ekalesia ma le faa-Iutaia e le mafai ona vaaia o ni auala tutusa e lua o le faaolataga, ma e tatau i le Ekalesia ona molimau atu ia Keriso o le Togiola mo tagata uma, “a o faatumauina le faaaloalo sili mo le saolotoga o tapuaiga e tusa ai ma aoaoga a le Vatica Lua.
n Fono
(Ta'utinoga Malo mamalu Humanae). " —Commission for Religious Relation with the Jews, “I le ala sao e tuuina atu ai tagata Iutaia ma Iutaia”; n. 7; faʻatau ie

 

Lotogatasi: O LE TOEFUATAIGA TELE

O le lotogatasi na tatalo ai Iesu e le o se lotogatasi o lotu, ae o tagata. E le gata i lea, o le a avea lenei lotogatasi i le Keriso, o lona uiga, Lona Tino lilo, o le Ekalesia lea. O mea uma e fausia i luga o le oneone o le a tafiesea i lenei Afā o le taimi nei ma le a sau.[4]ff. Ole mea lea e fausia ile oneone ma I le Faletalimalo! - Vaega II E na o le mea lava na fausia i luga o le papa (auā na fausia e Keriso) e tumau. [5]ff. Iesu, o le Atamai poto Ma o lea, ua aoao mai ai le Magisterium:

O le Ekalesia Katoliko, o le malo o Keriso i le lalolagi, [ua] fuafuaina ina ia salalau atu i tagata uma ma malo uma… —POPE PIUS XI, Faataga Primas, Encyclical, n. 12, Tesema 11th, 1925; cf. Mataio 24:14

“Latou te faalogo foi i loʻu leo, ma e tasi le lafu ma tasi le leoleo mamoe.” Talosia ia Atua faʻatoa uma ona faʻataunuuina Lana valoaga mo le liliuina o lenei faʻamafanafanaga o le lumanaʻi i le taimi nei ... —POPE PIUS XI, Ubi Arcani dei Consilioi “I le Filemu o Keriso i lona Malo”, Tesema 23, 1922

I le faaupuga o le Feagaiga Tuai, na vaai ai Tama o le Ekalesia ia “Siona” o se faatusa o le Ekalesia.

O lē na fa‘ata‘ape‘apeina Isaraelu, ‘ua fa‘apotopoto nei ‘iā te i latou, ‘ua na leoleo ‘iā te i latou e pei o se leoleo mamoe o lana lafu… Alaga, latou te ō a‘e i mea maualuluga o Siona, latou te ō mai fo‘i i le manuia o le ALI‘I… e to‘atasi le leoleo mamoe mo i latou uma… faatasi ma i latou; E fai a‘u mo latou Atua, e fai fo‘i i latou mo‘u nu‘u. ( Ieremia 31:10, 12; Esekielu 37:24, 27 ).

O lenei autasi ua leva ona valoia o tagata Iutaia ma Nuuese, na faatauina e ala i le toto o Iesu, na matauina e St. John i lana Evagelia:

O Kaiafa… na valoia o le a maliu Iesu mo le nuu, e le gata mo le nuu, a e na te faapotopotoina foi le fanau a le Atua ua faataapeapeina ia tasi. ( Ioane 11:51-52 ).

E tusa ai ma le Tusi Paia ma Tama o le Ekalesia, o le liua o tagata Iutaia e amata tonu lava muamua e oo atu i le “aso o Ieova”, lena “afe tausaga” o le filemu. 

Faʻauta i le aso o le Aliʻi, e afe tausaga. - Tusi o Panapa, O Tama o le Ekalesia, Ch. 15 o mea

E tusa ai ma le perofeta o Malaki, ua folafola mai e le Alii se suiga tele; e tatalaina fo‘i faitoto‘a o le alofa mutimutivale i luma o faitoto‘a o le fa‘amasinoga;

O lenei, ‘ou te ‘auina atu ‘iā te ‘outou o Elia le perofeta, a o le‘i o‘o mai le aso o le ALI‘I, o le aso tele ma le mata‘utia; E na te faaliliuina loto o tamā i o latou atalii, ma loto o atalii i o latou tamā, neʻi ou alu atu ma taia le laueleele i le matuā faaumatia. ( Male 3:23-24

O le toatele o Tama o le Ekalesia na malamalama i lenei mea o le uiga o “molimau e toalua”, o Enoka ma Elia—elia-ma-enoch-seneturi sefulufitu-icon-talafaasolopito-falemataaga-i-sanok-poland-crope lei oti, ae na aveina atu i le parataiso—o le a toe foi mai e folafola le Talalelei ina ia toe faafoisia tagata Iutaia i le atoatoaga o le faatuatua—o “tama i o latou atalii”.  

O le a 'ou tofia aʻu molimau e toʻalua e vavalo mo na aso e sefulu ma le lua selau ma le onosefulu, o oofu i ie talatala. (Faʻaaliga 11: 3)

O le a auina atu Enoka ma Elia le Tisepi ma o le a faaliliuina loto o tama i fanau, o lona uiga, o le sunako i lo tatou Alii o Iesu Keriso ma le talaiga a le au aposetolo… —St. John Damascene, "E uiga i le Anetikeriso", De Fide Orthodoxa, IV, 26

… e talitonu tagata Iutaia, pe a sau le Elia sili ia i latou ma aumai ia i latou le mataupu o le faatuatua. Na fetalai mai le Alii lava ia: ‘E sau Elia ma toe fuataiina mea uma. —Theodoret of Cyr, Tamā o le Ekalesia, “Faamatalaga i le Tusi i Roma”, Romaey Gerald L. Bray, Thomas C. Oden; i. 287

O le faaliliuina o tagata Iutaia i le faa-Kerisiano o le a le tuua ai se aafiaga itiiti i luga o se Ekalesia ua vaivai ona o le liliuese, faalelalolagi, ma le faapalepale, e tusa ai ma St. Thomas Aquinas:

O le a, ou te fai atu, o le a le uiga o le taliaina faapena ae o le a toe faatutūina ai Nuuese? Auā o tagata o Nu‘u ‘ese o ē fa‘atuatua o le a mālūlū: “Ona o le fa‘ateleina o le amio leaga, e maalili ai le alofa o le to‘atele o tagata.” (Mat 24:12), po o le a pauu ese atoa, i le faaseseina e Anetikeriso. O le a toe faafoʻisia i latou i lo latou uluaʻi naunau ina ua mavae le faaliliuina o tagata Iutaia. —St. Thomas Aquinas, Commentary on the Epistle to the Romans, Roma Ch.11, n. 890; cf. Aquinas Suʻesuʻe Tusi Paia

E pei ona ou faamatalaina i lalo, e foliga mai o le Manumalo o le Loto Immaculate o le "fanau mai" o lenei lotogatasi, a itiiti mai i lona amataga, ina ia faamalosia ai le Tino o Keriso e tetee atu i taufaasese a Anetikeriso o le a mulimuli i le Faamalamalamaina. o le Lotofuatiaifo. I upu a le 10th seneturi French Abbot Adso:

Ina ne'i faafuase'i ona afio mai le Anetikeriso ma e aunoa ma se lapata'iga ma faaseseina ma faaumatia ai le fanau uma o tagata i lana sese, a o lei oo mai o le a auina mai i le lalolagi le perofeta maoae e toalua o Enoka ma Elia. O le a latou puipuia le au faamaoni a le Atua mai le osofaiga a le Anetikeriso i aao faalelagi ma o le a latou aoaoina, faamafanafana, ma saunia le au filifilia mo le taua i le tolu ma le afa tausaga o le aoao atu ma le talaiga. O nei perofeta maoae ma aoao e toalua o le a faaliliuina le fanauga a Isaraelu o e o le a ola i lena taimi i le faatuatua, ma o le a latou faia lo latou talitonuga e le faatoilaloina i le au filifilia i le feagai ai ma puapuaga o se afa tele. —Abbot Adso o Montier-En-Der, Tusi i le Amataga ma le Taimi o Anetikeriso ; (c. 950); pbs.org

936full-virgen-de-guadalupe.pngI le faaaliga o le "fafine ua ofu i le la", na ia fanauina ai se "tama tane", o lona uiga, o le Tino atoa o Keriso (ua na o se "pepe", e mafai e se tasi ona fai mai, ae o le a tupu i le "matua atoatoa." ” ma le “tagata” i le vaitaimi o le filemu.) Ona iloa ai lea e St.

… Na tuu atu i le fafine apaau e lua o le aeto tele, ina ia mafai ona lele i lona nofoaga i le toafa, lea, mamao mai le gata, na tausia ai o ia mo le tausaga, lua tausaga, ma le afa. (Faʻa 12:14)

O se isi faauigaga o le “apaau e lua” o le alofa tunoa o Enoka ma Elia, o molimau e toalua o le Faaaliga o loo faamalosia le Tino o Keriso e faapea “o e faamoemoe i le Alii e toe faafouina lo latou malosi, latou te felelei ai i luga o aeto. apaau”? [6]cf. Isaia 40;31

… o le oo mai o Enoka ma Elaia, o e o loo ola nei lava ma o le a ola seia oo ina la o mai e tetee atu ia Anetikeriso lava ia, ma faasaoina le au filifilia i le faatuatua ia Keriso, ma i le iuga o le a faaliliuina tagata Iutaia, ma e mautinoa lava o le e lei faataunuuina. —St. Robert Bellarmine, De Summo Pontifice, ou, 3

 

IOANE PAULO II, MA LE FA'AFEAGAIGA A LO TATOU TA'ITA

Poo le Medjugorje-lea o loʻo suʻesuʻeina pea e le Vatican-o le a faia se sao tele i nei taimi (ma ua uma ona i ai i le fiasefulu afe o suiga ma galuega), pe o le a naʻo le paʻu e pei ona fautua mai e ana tagata faʻatauvaʻa.[7]ff. I Medjugorje Peitaʻi, e mataʻina le amata o faaaliga i le Tausamiga a Sagato Ioane le Papatiso, lea na faatusaina e Iesu i le afio mai i le agaga o Elia. [8]cf. Mata 7: 11-13

I luma o le Indian Ocean Regional Episcopal Conference, i le taimi o latou ad limina fono faatasi ai ma Pope Ioane Paulo II, na ia taliina la latou fesili e faatatau i le feʻau faavaloaga tutotonu a Medjugorje, lea na ia taʻua o le "faalautelega o Fatima": [9]ff. Medjugorje: “Naʻo le Mea Moni Ma'am”

E pei ona taʻua e Urs von Balthasar, o Mary o le Tina na te lapataia lana fanau. E toʻatele tagata o loʻo i ai se faʻafitauli i Medjugorje, ma le mea moni o faʻaaliga e umi tele. Latou te le malamalama. Ae o le fe’au o lo’o tu’uina atu i se tulaga patino, e fetaui ma le tulaga o le atunu’u. O le feʻau o loʻo faʻamalosia le filemu, i le va o le Katoliko, Orthodox ma Muslims. O iina, e te maua ai le ki i le malamalama i mea o loo tutupu i le lalolagi ma lona lumanai. -Toe Iloiloina Medjugorje: o le 90, Le Manumalo o le Loto; Sr. Emanuelu; itulau. 196

E le o se manatu tuu faatasi i lotu, e peiseai e tutusa uma lotu. O le mea moni, i se faʻaaliga faʻaalia o Our Lady of Medjugorje, lea e masani ona fenumiai ma faauigaseseina, na fesiligia ai o ia 
fesili pe tutusa uma lotu? O le tali o se talitonuga saʻo i le auala e vaʻai ai i tagata e le o ni Kerisiano, e aofia ai tagata Iutaia:

O tagata o faatuatuaga uma e tutusa i luma o le Atua. E pule le Atua i fa'atuatuaga ta'itasi e pei o se pule i lona malo. I le lalolagi, e le tutusa uma lotu ona e le o usiusitai tagata uma i poloaiga a le Atua. Latou te teena ma ta'ufaatauvaaina i latou. — Oketopa 1, 1981; O Feau Medjugorje, 1981-20131; i. 11

tagata e tutusa i luma o le silafaga a le Atua—ae lē o lotu. “E moni ua ou iloa,” o le tala lea a Sagato Peteru, “e lē faailogaina tagata e le Atua, ae o lē e mataʻu iā te ia i nuu uma lava ma fai le mea tonu e talia e ia.” [10]Galuega 10: 34-35

O le mea moni, na faamautu mai e Pope Penitito o St. John Paul II sa faapelepeleina…

…o se faamoemoe tele o le meleniuma o fevaevaeaiga o le a sosoo ai ma le meleniuma o le tuufaatasia… o mala uma o lo tatou seneturi, o ona loimata uma, e pei ona fai mai ai le Pope, o le a maua i le faaiuga ma liliu i se amataga fou. —Cardinal Joseph Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Masima o le Lalolagi, O se Faatalanoaga ma Peter Seewald, i. 237

 

O LE MANULO O LE LOTO

A o ou tusia i O Manumalo i Tusitusiga Paia, o le Manumalo o le Loto Immaculate o le fanau mai lea o se tagata lotogatasi e foliga mai o le a oʻo mai i fua, a itiiti mai i lona amataga, i le taimi o le "mata o le Afa". toe, o lenei fanau mai e foliga mai e aofia ai nisi o tagata Iutaia i se taimi faigata. 

Ua oo mai le taimi o le a teena ai e alii ma tagata le pule a le Pope. O nisi atunuu o le a sili atu a latou lava pule o le Ekalesia nai lo le Pope. O le a vaeluaina le Malo o Siamani. O meatotino a le Ekalesia o le a faalelalolagi. O le a sauāina ositaulaga. Ina ua mavae le fanau mai o Anetikeriso heretics o le a talai atu a latou aoaoga faavae sese le faalavelaveina, e mafua ai le masalosalo o Kerisiano e uiga i lo latou faatuatuaga Katoliko paia. —St. Hildegard (c. 1179), agaga

E manaʻomia se "lulu tele", o se "malamalama o le lotofuatiaifo", lea e foliga mai o loʻo faamatalaina e St. John i le faʻamaufaʻailoga lona ono pe a tagata uma i le lalolagi o loo vaaia i le lagi “se Tamai Mamoe e peiseai ua fasia.”[11]Faʻaaliga 5: 6

Na latou alalaga atu i le atu mauga ma papa, “O mai ia i matou, ma nana matou mai le fofoga o Le o loo afio i luga o le nofoalii ma le toʻasa o le Tamai Mamoe, aua ua oo mai le aso tele o lo latou ita ma o le na te mafai ? ” (Faʻa.6: 16-17)

E pei ona ou matauina i O Manumalo i Tusitusiga Paia, e foliga mai o le mea lava lea e tasi e pei o le taimi na talepeina ai e St. Michael le Agelu Sili ma lana vaega le tele o le mana o Satani, e masani lava, i se vaitaimi malosi o le talaiga. [12]ff. Le Afio Mai Le

Ona o le fesoasoani a Mikaele, o le a savavali ai fanau faamaoni a le Atua i lalo o lana puipuiga. O le a latou faatoilaloina o latou fili ma manumalo ai e ala i le mana o le Atua… O le taunuuga o lenei mea e toatele tagata faapaupau o le a aufaatasi ma Kerisiano i le faatuatua moni ma o le a latou faapea mai, “O le Atua o Kerisiano o le Atua moni lava ia, auā ua faia vavega faapena i tagata. le au Kerisiano”. —St. Hildegard (c. 1179), agaga

O le fua o lenei alofa tunoa ma “le lapataʻiga mulimuli” a o leʻi oo mai le “tagata solitulafono”—o lē ua avea ma meafaigaluega a le Atua o le faamasinotonu—e foliga mai e aofia ai tagata Iutaia. Faatusatusa le faaaliga a St. Faustina e uiga i le “lapataiga” i le faaaliga a le perofeta o Sakaria e faatatau i tagata Isaraelu:

Ae ou te lei sau o le Faamasino amiotonu, ou te muamua atu o le Tupu o le Alofa Mutimutivale. A o le'i oo mai le aso o le faamasinoga tonu, o le a iai ‘ia avatu i tagata se fa‘ailoga fa‘apenei i le lagi: E tineia le malamalama uma lava i le lagi, ma o le a i ai le pouliuli tele i le lalolagi uma. Ona iloa ai lea o le faailoga o le satauro i le lagi, ma mai avanoa na tutu'i ai lima ma vae o le Faaola o le a oo mai ai malamalama tetele e susulu atu ai le lalolagi mo se vaitaimi. O le a faia lenei mea a o leʻi oo i le aso mulimuli. —Iesu i St. Faustina, Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Tusitala, n. 83; ia maitau le “aso mulimuli” iinei e le o lona uiga o le 24 itula mulimuli, ae e foliga mai o le “aso o le Alii”. Vaai Faustina, ma le Aso o le Alii

'Ou te liligi atu foʻi i le' āiga o Tavita ma ē o nonofo i Ierusalema le agaga o le alofa mutimutivale ma le faʻatoga, 'ina' ua latou vaʻai atu 'iā te ia na latou tuʻuina atu, latou te taufaitagituʻi' ona o ia pei o le faʻanoanoa o le tasi tama; o le a faanoanoa mo ia e pei o se tasi faanoanoa i luga o le ulumatua. (Saka. 12:10)

Ina ua uma ona tatalaina le faamaufaailoga lona ono, ona vaaia lea e St.

Aua neʻi faaleagaina le laueleele, po o le sami, po o laau, seʻia matou tuu le faamaufaailoga i muaulu o auauna a lo tatou Atua.” Na ‘ou fa‘alogo i le aofa‘i o ē ‘ua fa‘ailogaina i le fa‘amaufa‘ailoga, e selau fasefulu ma le fa o afe o afe ma afe e fa mai itū‘āiga uma o le fānauga a Isaraelu… (Faaaliga 7:3-4)

e pei o le Tusi Paia Navarre Fai mai faamatalaga, “O le faauigaga e sili ona talafeagai e faapea o le 144 o loo tu mo tagata Iutaia ua faaliliuina i le faa-Kerisiano.” [13]ff. faaaliga, i. 63, vaefaamatalaga 7:1-17 Ua matauina e le faifeau o Dr. Scott Hahn o lenei faamaufaailoga o…

…tuuina atu le puipuiga i le toe vaega faatuatua o Isaraelu, o le a ui atu i le puapuaga. Atonu e faasino lea i se alofa tunoa o le tumau faaleagaga nai lo se faamautinoaga o le ola faaletino. I le siʻosiʻomaga lautele o le Faaaliga, o loo iai se eseesega i le va o le faamaufaailoga a le Atua na faailogaina i muaulu o ē amiotonu ma le faailoga o le manu feʻai o loo tusia i muaulu o ē amioleaga. -Ignatius Catholic Study Bible, Feagaiga Fou, i. 501, vaefaamatalaga 7:3

Ua toe faaata mai foi lenei mea i le Faaaliga 12 ina ua fanauina e le “fafine ua ofu i le la”, o lē sa “tamaitai”, se “tama tane” a o leʻi oo i le taua mulimuli ma le manu feʻai, ma ua tuuina atu o ia ma sulufaʻiga i “le manu feʻai.” toafa”. O lona palealii o fetu e sefululua ua faatusaina uma i ituaiga e sefululua o Isaraelu ma Aposetolo e Toasefululua, o lona uiga, o Tagata uma o le Atua. O Aposetolo e Toasefululua, o loo ta’ua ai e Dr. Hahn, “ua faailoa mai ai le toefuataiga faamesia o Isaraelu.” [14]cf. Dr. Scott Hahn, Ignatius Catholic Study Bible, Feagaiga Fou, i. 275, “O Le Faaolataga o Isaraelu” O le mea moni, o loo aofia ai foʻi i le faaaliga a St. [15]cf. Faʻaaliga 7: 9-14 O lea, o le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le aneti-Ekalesia o le a avea ma se taua i le va o le Ekalesia lotogatasi Tino o Keriso vs. le tōgiga tino lilo o Satani.

 

IERUSALEMA, LE TOTONU O LE LALOLAGI

O le matafaioi a Ierusalema i le talafaasolopito o le faaolataga ua tulaga ese ai mai soo se isi lava aai i le lalolagi. O le mea moni, o se faatusa o le Ierusalema Fou faalelagi, le Aai e Faavavau lea o le a nonofo ai le au paia uma i le Malamalama e faavavau.

Sa faia e Ierusalema se sao tele i le Passion, Maliu, ma le Toetu o lo tatou Alii, ma fuainumera i valoaga i le uluai Ekalesia faatasi ai ma le faatafunaga o le malumalu. Peitaʻi, na valoia foʻi e uluaʻi Tamā o le Ekalesia o le a toe avea Ierusalema ma ogatotonu o le lalolagi—mo le lelei ma e sili atu ona leaga—a o lei oo i le “aso sapati” po o le “vaitaimi o le filemu”.

A e pe a faatafunaina mea uma a le Anetikeriso i lenei lalolagi, e pule o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo ai i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai lea o le Alii mai le Lagi i ao… auina lenei tagata ma i latou e mulimuli ia te ia i le lepa afi; ae o le aumaia i le amiotonu taimi o le malo, o le malologa, le aso fitu lea ua faapaiaina… O mea nei e tatau ona tutupu i taimi o le malo, o lona uiga, o le aso fitu ... o le Sapati moni oe amiotonu. —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomitusi Co.

Fai mai Sagato Paulo se mea manaia tele e uiga i le liua mulimuli o Isaraelu ia Iesu Keriso.

Auā afai o lo latou teena o le leleiga lea o le lalolagi, o le ā la le uiga o lo latou taliaina pe o le ola mai i ē ua oti? ( Roma 11:15 .)

Sa fa'afeso'ota'i e Sagato Paulo le fa'atasia o tagata Iutaia i le toetū mai o le Ekalesia. O le mea moni, ina ua mavae le maliu o Anetikeriso, na muaʻi vaaia ai e St. [16]ff. O Le Toe Afio Mai

O ē na totoe o ē ‘ua oti e le‘i toe tutū mai se‘ia i‘u i le afe o tausaga. O le uluaʻi toetū lea. ( Faaaliga 20:5 )

O le faʻamaoniga taua o se vaitau ogatotonu lea o loʻo tutulai mai ai le 'au paʻia o loʻo i luga o le lalolagi ma e leʻi oʻo lava i le latou laʻasaga mulimuli, aua o se tasi lea o itu o le mea lilo o aso amuli e leʻi faʻaalia. — Cardinal Jean Daniélou, SJ, failotu, O se Talafaʻasolopito o le Amataga Kerisiano Mataupu Faavae I luma o le Fono a Nicea, 1964, i. 377

Na iloa e Tama o le Ekalesia lena mea Ierusalema o le a avea ma totonugalemu o le faaKerisiano ina ua mavae le e foliga mai o le faatafunaga o Roma.

Tatou te taʻutino atu o se malo ua folafolaina mai ia i tatou i luga o le fogaeleele, e ui lava i luma o le lagi, ae na o se isi tulaga o loo i ai pea; o le tulaga o le a iai pe a mavae le toe tu mo le afe tausaga i le aʻai paia o Ierusalema… —Tertullian (155–240 AD), Tama o le Ekalesia a Nicene; Adversus Marcion, Tama Ante-Nicene, Henrickson Publishers, 1995, Tusi. 3, itu. 342-343)

Manatua, o le mea moni, na faataapeapeina tagata Iutaia mai Ierusalema ma Isaraelu uma o se aʻoaʻiga ona o lo latou lē faamaoni i le feagaiga a le Atua—lea ua taʻua o le i fafo. Peitaʻi, ua valoia e le Tusi Paia o le a latou toe foʻi mai i se aso… o se mea o loo tatou vaavaai atu i ai taimi moni a o faaauau pea ona faimalaga atu tagata Iutaia mai le lalolagi atoa i Isaraelu.

Vaai! ‘Ou te toe fa‘afo‘isia mai i latou mai le nu‘u i mātū; Ou te faapotopotoina foi i latou mai tuluiga o le lalolagi, o e tauaso ma e pipili i totonu ia te i latou, o fafine to, faatasi ma i latou ua fanau—o se motu o tagata e toatele—o le a latou foi mai… Faauta, ou te faapotopotoina i latou mai nuu uma ou te i ai na tulia i latou i lo’u ita tele ma lo’u ita tele; Ou te toe aumaia i latou i lenei mea, ma ou nofoia i latou iinei ma le saogalemu… Ou te osia foi ma i latou se feagaiga e faavavau, e le mapu lava lo latou agalelei atu ia te i latou;
‘Ou te tu‘u fo‘i le mata‘u ‘iā te a‘u i o latou loto, ‘ina ‘ia latou lē liliu ‘ese ‘iā te a‘u. ( Ieremia 31:8; 32:37-40 ).

Ua toe valaauina i latou i lo latou laueleele “i le galuega”… e pei o le fafine faʻaofuina i le la, sa sauaina ma saunia mo lena lotogatasi lea na tatalo ai Keriso, ma ua faataunuuina e ala i lo Tatou Tina Amuia, “le Tina o tagata uma.” O lea la, e mafai ona sili atu lo tatou malamalama i le osofaʻiga e le mafaatusalia i tagata Iutaia i le tele o seneturi o le tetee i le faa-Semitism, o le Holocaust o Nazism, ma o le taimi nei, ua toe foi, o se osofaʻiga mataʻutia o sauaga faasaga i tagata Iutaia, aemaise lava i Sasaʻe Tutotonu ma Europa. [17]cf. washingtonpost.com, Aperila 15, 2015; frontpagemag.com, Aperila 19, 2015 E pei lava o loo taumafai Satani e tineia tagata Iutaia ma i se isi itu e taofia ai le fuafuaga a le Atua, aua o i latou foi “o le avea ma atalii, ma le mamalu, ma le feagaiga, ma le tuuina atu o le tulafono, ma le tapuai, ma le folafolaga; o i latou foi o peteriaka, o lo latou aiga foi, i la le tino, o Keriso lea.” [18]Rom 9: 4

…auā e mai Iutaia le faaolataga. ( Ioane 4:22 )

O lona uiga, ia i latou foi, e i ai le mea ua ta'ua e Sagato Peteru a taimi o le toʻafilemu, le mea na malamalama i ai Tamā o le Ekalesia o le “afe tausaga” ma le “sapati” moni ina ua mavae le maliu o le Anetikeriso, ae a o leʻi oo i le iʻuga o taimi.

Ia tatou tatalo la, mo le faanatinatiina o le Manumalo o le Loto Mamalu ma le oo mai o le Malo o le Atua, pe a tapuai tagata Iutaia ma Nuuese ia Keriso, le Tamai Mamoe, i le Eucharist Paia a o latou sauniuni mo Lona toe afio mai i le mamalu i le lagi. le gataaga o taimi. 

Ia e salamo, ma ia e liua, ina ia soloiesea au agasala, ma ia foaʻiina atu e le Alii ia te oe taimi o le malologa ma auina atu ia te oe le Mesia ua uma ona tofia mo oe, Iesu, o le lagi tatau ona mauaina seʻia oʻo i taimi o le toefuataʻiga lautele o le Na fetalai mai le Atua i fofoga o ana perofeta paia mai anamua. (Galuega 3: 19-21)

Ou te lagona ma isi uma Kerisiano Orthodox lagona mautinoa o le ai ai le toe tu mai o le tino sosoo ai ma le afe tausaga i le toe fausia, teuteuina, ma faalauteleina le aai o Ierusalema, e pei ona faasilasila mai e le Perofeta o Esekielu, Isaias ma isi… O se tagata o tatou e igoa ia Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na mauaina ma valoia o le a nonofo ai soo o Keriso i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane ai le lalolagi lautele, ma le puupuu, o le toetutu e faavavau ma le faamasinoga o le a faia. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Talatuu kerisiano

 

FAITAU FUAFUAGA

O nisi o le a tetee i lenei tusitusiga e faavae i luga o lo latou talitonuga e sau le Anetikeriso i le iuga o taimi. Vaai Anetikeriso io Tatou Taimi ma Le Auala na Leiloa ai le Era

Ina ua foʻi mai Elia

O Aso o Elia… ma Noa

Le Toefuataiga o le Aiga

Le Galu Afio mai o le Lotogatasi

Le Afio Mai Le

 

Faʻafetai mo lou alofa, tatalo, ma le lagolago!

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 1 Timothy 2: 4
2 ff. O le Faaolataga e Mai i Iutaia, Roy H. Schoeman, i. 323
3 cf. CCC, n. 847
4 ff. Ole mea lea e fausia ile oneone ma I le Faletalimalo! - Vaega II
5 ff. Iesu, o le Atamai poto
6 cf. Isaia 40;31
7 ff. I Medjugorje
8 cf. Mata 7: 11-13
9 ff. Medjugorje: “Naʻo le Mea Moni Ma'am”
10 Galuega 10: 34-35
11 Faʻaaliga 5: 6
12 ff. Le Afio Mai Le
13 ff. faaaliga, i. 63, vaefaamatalaga 7:1-17
14 cf. Dr. Scott Hahn, Ignatius Catholic Study Bible, Feagaiga Fou, i. 275, “O Le Faaolataga o Isaraelu”
15 cf. Faʻaaliga 7: 9-14
16 ff. O Le Toe Afio Mai
17 cf. washingtonpost.com, Aperila 15, 2015; frontpagemag.com, Aperila 19, 2015
18 Rom 9: 4
lafoina i AIGA, TAIMI O LE ALOFA.

ua tapunia faamatalaga.